Ngaahi Folofolá
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 56


Vahe 56

Ko e fakahā naʻe fai mai ʻia Siosefa Sāmita ko e Palōfitá, ʻi Ketilani, ʻOhaiō, ʻi Sune 1831 (History of the Church, 1:186–188). Naʻe ʻikai lava ʻe ʻĒsela Teia, ʻa ia naʻe tuʻutuʻuni ke fononga ki Mīsuli fakataha mo Tōmasi B. Māsí (vakai ki he vahe 52:22), ke kamata ʻene ngāue fakafaifekaú ʻi he taimi naʻe ʻosi teuteu ai ʻa Tōmasi B. Māsí. Naʻe ʻikai lava ʻe ʻEletā Teia ʻo ʻalu ʻi heʻene fonongá koeʻuhí ko ʻene kau ʻi he ngaahi palōpalema ʻi Tomasoni, ʻOhaioó (vakai ki he ʻuluʻi fakamatala ki he vahe 54). Naʻe tali mai ʻe he ʻEikí ʻa e fehuʻi ʻa e Palōfitá ʻo kau ki aí ʻi heʻene fai mai ʻa e fakahā ko ʻení.

1–2, Kuo pau ke toʻo hake ʻe he Kāingalotú ʻa honau kolosí pea muimui ʻi he ʻEikí ka nau maʻu ʻa e fakamoʻuí; 3–13, ʻOku fekau ʻe he ʻEikí peá ne toe taʻofi, pea ʻoku kapusi ki tuʻa ʻa e kau talangataʻá; 14–17, ʻE malaʻia ʻa e kau maʻu koloa ʻa ia ʻe ʻikai te nau tokoni ki he masivá, pea ʻe malaʻia ʻa e masiva ko ia ʻoku ʻikai mafesifesi honau lotó; 18–20, ʻOku monūʻia ʻa e kau masiva ko ia ʻoku loto-maʻá, he te nau maʻu ʻa e fonuá.

1 Tokanga mai, ʻa kimoutolu ʻa e kakai ʻa ia ʻoku nau alau ʻoku ui ʻaki ʻa kinautolu ʻa hoku hingoá, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí ko homou ʻOtuá; he vakai, ʻoku tupu hake ʻa ʻeku ʻita ki he kau angatuʻú, pea te nau ʻilo ʻa hoku nimá mo ʻeku lilí ʻi he ʻaho ʻo e btauteá mo e ʻitá ki he ngaahi puleʻangá.

2 Pea ko ia ia ʻe ʻikai te ne toʻo hake hono akolosí ʻo bmuimui ʻiate aú, pea tauhi ʻeku ngaahi fekaú, ʻe ʻikai fakamoʻui ia.

3 Vakai, ko au, ko e ʻEikí, ʻoku ou fekau; pea ko ia ia ʻe ʻikai te ne atalangofuá ʻe bmotuhi atu ia ʻi hoku taimi totonu pē ʻoʻokú, ʻi he hili ʻeku fekaú pea mo hono maumauʻi ʻo e fekaú.

4 Ko ia ko au, ko e ʻEikí, ʻoku ou fekau peá u ataʻofi ia, ʻo fakatatau mo e meʻa ʻoku hā ngalingali lelei kiate aú; pea ʻe tali ʻeni kotoa ʻi he ʻulu ʻo e kau bangatuʻú, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí.

5 Ko ia, ʻoku ou fakafoki ʻa e fekau naʻe fai ki heʻeku ongo tamaioʻeiki ko aTōmasi B. Māsí mo ʻĒsela Teiá, peá u fai ha fekau foʻou ki heʻeku tamaioʻeiki ko Tōmasí, ke ne fai fakatoʻotoʻo ʻa ʻene fononga ki he fonua ko Mīsulí, pea ʻe fononga mo ia ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko Sila J. Kilifiní.

6 He vakai, ʻoku ou fakafoki ʻa e fekau naʻe fai ki heʻeku ongo tamaioʻeiki ko Sila J. Kilifiní mo Niueli Naití, koeʻuhi ko e kia-kekeva ʻa hoku kakai ʻoku ʻi Tomasoní, mo ʻenau ngaahi angatuʻú.

7 Ko ia, tuku ke nofo ʻiate kinautolu ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko Niueli Naití; pea ʻe ngofua ke ʻalu ʻa kinautolu kotoa pē ʻe fie ʻalú, ʻa ia ʻoku loto-mafesifesi ʻi hoku ʻaó, pea ke tataki ʻa kinautolu ʻe ia ki he fonua kuó u filí.

8 Pea ko e tahá, ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, kuo pau ke fakatomala ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko ʻĒsela Teiá mei heʻene aloto-hīkisiá, pea mo ʻene siokitá, pea talangofua ki he ʻuluaki fekau naʻá ku fai kiate ia ʻo kau ki he feituʻu ʻokú ne nofo aí.

9 Pea kapau te ne fai ʻeni, koeʻuhi he ʻe ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi vahevahe ʻe fai ki he kelekelé, ʻe kei tuʻutuʻuni ai pē kiate ia ke ʻalu ki he fonua ko Mīsulí;

10 Ka ʻikai, pea te ne maʻu ʻa e paʻanga kuó ne totongí, pea te ne ʻalu mei he feituʻu ko iá, pea ʻe amotuhi atu ia mei hoku siasí, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí ko e ʻOtua ʻo e ngaahi kau taú;

11 Pea neongo ʻe mole atu ʻa e langí mo e māmaní, ka ʻe ʻikai amole atu ʻa e ngaahi leá ni, ka ʻe fakahoko ia.

12 Pea kapau ʻoku ʻaonga ke totongi ʻa e paʻangá ʻe heʻeku tamaioʻeiki ko Siosefa Sāmita, ko e Siʻí, vakai, ko au, ko e ʻEikí te u toe totongi ia kiate ia ʻi he fonua ko Mīsulí koeʻuhí ke toe totongi kiate kinautolu te ne maʻu mei aí ʻo fakatatau ki he meʻa ʻoku nau faí;

13 He ʻe fakatatau ki he meʻa ʻoku nau faí ʻa e meʻa te nau maʻú, ʻio ʻa e ngaahi kelekelé ke hoko ko honau tofiʻa.

14 Vakai, ʻoku folofola peheni ʻe he ʻEikí ki hoku kakaí—ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa ke mou fai mo fakatomala mei ai; he vakai, kuo aʻu hake kiate au ʻa hoʻomou ngaahi angahalá, pea ʻoku ʻikai ke fakamolemoleʻi ia, koeʻuhí he ʻoku mou feinga ke afealeaʻaki ʻi homou ngaahi hala ʻo kimoutolu pē.

15 Pea ʻoku ʻikai ke fiemālie ʻa homou lotó. Pea ʻoku ʻikai te mou talangofua ki he moʻoní, ka ʻoku mou maʻu ʻa e afiefia ʻi he taʻe-māʻoniʻoni.

16 ʻE malaʻia ʻa kimoutolu ʻa e kau tangata akoloaʻiá, ʻa ia ʻoku ʻikai ke fie bfoaki hoʻomou ngaahi koloa ki he cmasivá, he ʻe fakakoviʻi ʻe hoʻomou ngaahi dkoloá ʻa homou laumālié; pea ʻe hoko ʻeni ko hoʻomou tangilāulau ʻi he ʻaho ʻo e tauteá, mo e fakamāú pea mo e houhaú: Kuo ʻosi ʻa e eutu-taʻú, kuo ngata ʻa e faʻahitaʻu māfaná, pea ʻoku ʻikai ke fakamoʻui ʻa hoku laumālié!

17 ʻE malaʻia ʻa kimoutolu ʻa e kakai amasiva, ʻa ia ʻoku ʻikai ke mafesifesi ʻa homou lotó, ʻa ia ʻoku ʻikai ke fakatomala homou laumālié, pea ʻoku ʻikai ke fiemālie ʻa homou keté, pea ʻoku ʻikai ke taʻofi ʻa homou nimá mei he ala ki he ngaahi koloa ʻa e kakai kehé, ʻa ia ʻoku fonu ʻa homou matá ʻi he bmānumanu, pea ʻoku ʻikai te mou fie ngāue ʻaki homou nima ʻomoutolú!

18 Ka ʻoku monūʻia ʻa e kakai amasiva ʻa ia ʻoku loto-maʻá, ʻa ia ʻoku bmafesifesi ʻa honau lotó, pea ʻoku fakatomala ʻa honau laumālié, he te nau mamata ki he cpuleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻoku haʻu ʻi he mālohi mo e nāunau lahi ke fakahaofi ʻa kinautolu; koeʻuhí he te nau maʻu ʻa e mahu ʻo e dmāmani.

19 He vakai, ʻe hāʻele mai ʻa e ʻEikí, pea ʻe ʻiate ia ʻa ʻene atotongí, pea te ne totongi ki he tangata kotoa pē, pea ʻe fiefia ʻa e kakai masivá;

20 Pea ʻe amaʻu ʻe honau ngaahi hakó ʻa e māmaní mei he toʻu tangata ki he toʻu tangata, ʻo taʻengata pea taʻengata. Pea ko ʻeni ʻoku ou fakaʻosi ʻeku lea kiate kimoutolú. ʻE pehē. ʻĒmeni.