Ngaahi Folofolá
Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 64


Vahe 64

Ko e fakahā naʻe fai mai ʻia Siosefa Sāmita ko e Palōfitá ki he kaumātuʻa ʻo e Siasí, ʻi Ketilani, ʻi ʻOhaiō, ʻi he ʻaho 11 Sepitema 1831 (History of the Church, 1:211–214). Naʻe lolotonga teuteu ʻa e Palōfitá ke hiki ki Hailame, ʻi ʻOhaiō ke toe hoko atu ʻene ngāue ki hono liliu ʻo e Tohi Tapú, ʻa ia naʻe kiʻi taʻofi lolotonga ʻene ʻi Mīsulí. Naʻe lolotonga femoʻuekina ha kau tangata ʻo e Siasí ʻa ia naʻe fekau ke nau fononga ki Saione (ʻi Mīsuli) ʻi he fai ha ngaahi teuteu ke nau ʻalu ʻi ʻOkatopa. Naʻe maʻu ʻa e fakahaá ni, lolotonga ʻa e taimi femoʻuekina ko iá.

1-11, ʻOku fekau ki he Kāingalotú ke nau fefakamolemoleʻaki, telia naʻa ʻiate kinautolu ʻa e angahala lahi angé; 12–22, Kuo pau ke ʻomi ʻa kinautolu ʻoku ʻikai fakatomalá ki he ʻao ʻo e Siasí; 23–25, Ko ia ia ʻoku fakavahehongofuluʻí ʻe ʻikai tutu ia ʻi he hāʻele mai ʻa e ʻEikí; 26–32, ʻOku fakatokanga ki he Kāingalotú ʻo kau ki he fakamoʻuá; 33–36, ʻE motuhi atu ʻa e kau angatuʻú mei Saione; 37–40, ʻE fakamāuʻi ʻe he Siasí ʻa e ngaahi puleʻangá; 41–43, ʻE tupulekina ʻa Saione.

1 Vakai, ʻoku folofola peheni ʻe he ʻEikí ko homou ʻOtuá kiate kimoutolu, ʻa kimoutolu ʻa e kaumātuʻa ʻo hoku siasí, mou tokanga mai pea fanongo, pea tali hoku loto ʻo kau kiate kimoutolú.

2 He ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku ou loto ke mou aikunaʻi ʻa e māmaní; ko ia, te u bʻofa mamahi kiate kimoutolu.

3 ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻiate kimoutolu kuo fai angahala; ka ko e moʻoni ʻoku ou pehē, ʻo tā tuʻo tahá ni, koeʻuhí ko hoku afakalāngilangiʻi ʻoʻoku, pea ki hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālie, kuó u bfakamolemoleʻi kiate kimoutolu ʻa hoʻomou ngaahi angahalá.

4 Te u manavaʻofa kiate kimoutolu, he kuó u foaki kiate kimoutolu ʻa e puleʻangá.

5 Pea ʻe ʻikai ke ʻave ʻa e ngaahi a ʻo e ngaahi meʻa lilo ʻo e puleʻangá mei heʻeku tamaioʻeiki ko Siosefa Sāmita, ko e Siʻí, ʻi he founga kuó u tuʻutuʻuní, lolotonga ʻene kei moʻuí, ʻo fakatatau ki heʻene talangofua ki heʻeku ngaahi bouaú.

6 ʻOku ʻi ai ʻa e niʻihi kuo nau kumi ha faingamālie ke tukuakiʻi ia taʻe ʻi ai ha ʻuhinga;

7 Ka neongo iá, kuó ne fai angahala; ka ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko au, ko e ʻEikí, ʻoku ou afakamolemoleʻi ʻa e ngaahi angahala kiate kinautolu ʻoku bvete ʻenau ngaahi angahalá ʻi hoku ʻaó ʻo kole ha fakamolemolé, ʻa ia kuo ʻikai ke nau fai angahala ki he cmaté.

8 Naʻe kumi ʻa ʻeku kau ākonga, ʻi he ngaahi ʻaho ʻi muʻá, ki ha afaingamālie ke fetukuakiʻiʻaki ʻo ʻikai te nau fefakamolemoleʻaki ʻi honau lotó; pea naʻe fakamamahiʻi mo btauteaʻi ʻo lahi ʻaupito ʻa kinautolu koeʻuhi ko e angahalá ni.

9 Ko ia, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku totonu ke mou afefakamolemoleʻaki; he ko ia ia ʻoku ʻikai te ne bfakamolemoleʻi hono tokouá ʻi heʻene ngaahi angahalá ʻoku halaia ia ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí; he ʻoku nofo ʻiate ia ʻa e angahala lahi angé.

10 Ko au, ko e ʻEikí, te u afakamolemoleʻi ʻa ia ʻoku ou loto ke fakamolemoleʻí, ka ʻoku ʻekeʻi meiate kimoutolu ʻa hoʻomou bfakamolemoleʻi ʻa e kakai kotoa pē.

11 Pea ʻoku totonu ke mou pehē ʻi homou lotó—tuku ke afakamaau ʻe he ʻOtuá ʻi hoku vahaʻa mo koé, pea totongi kiate koe ʻo fakatatau ki hoʻo ngaahi bngāué.

12 Pea ko ia ia ʻoku ʻikai fakatomala mei heʻene ngaahi angahalá, ʻo ʻikai vete iá, ke mou ʻomi ia ki he ʻao ʻo e asiasí, pea fai kiate ia ʻo hangē ko e meʻa ʻoku fakahā kiate kimoutolu ʻe he folofolá, ʻi he fekau pe ʻi he fakahā.

13 Pea te mou fai ʻeni koeʻuhí ke fakaongoongoleleiʻi ʻa e ʻOtuá—ʻo ʻikai koeʻuhí ʻoku ʻikai te mou fakamolemoleʻi, ʻi he ʻikai te mou maʻu ha ʻofa mamahi, ka koeʻuhí ke mou tonuhia ʻi he ʻao ʻo e fonó, koeʻuhí ke ʻoua naʻa mou fakatupu houhau kiate ia ʻa ia ko homou tokotaha foaki fonó—

14 Ko e moʻoni ʻoku ou pehē, ke mou fai ʻa e ngaahi meʻá ni koeʻuhí ko e ʻuhinga ko ʻení.

15 Vakai, ko au, ko e ʻEikí, naʻá ku ʻita kiate ia ʻa ia ko ʻeku tamaioʻeiki ko ʻĒsela Putí, kae ʻumaʻā foki mo ʻeku tamaioʻeiki ko ʻAisake Moalií, he naʻe ʻikai te na tauhi ʻa e fonó, pe ko e fekaú;

16 Naʻá na fekumi ki he kovi ʻi hona lotó, pea ko au, ko e ʻEikí, naʻá ku taʻofi ʻa hoku Laumālié. Naʻá na alau ko e kovi ʻa e meʻa naʻe ʻikai ke ʻi ai ha koví; ka neongo iá kuó u fakamolemoleʻi ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko ʻAisake Moalií.

17 Kae ʻumaʻā foki mo ʻeku tamaioʻeiki ko aʻEtuate Patilisí, vakai, kuó ne fai angahala, pea ʻoku feinga ʻa bSētane ke fakaʻauha ʻa hono laumālié; ka ʻo ka fakahā ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kinaua, peá na fakatomala mei he koví, ʻe fakamolemoleʻi ʻa kinaua.

18 Pea ko ʻeni, ko e moʻoni ʻoku ou pehē ʻoku ʻaonga kiate au ke foki ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko Sitenei Kilipaté hili ha ngaahi uike siʻi, ki heʻene ngāué, pea ki heʻene ngāue fakafofonga ʻi he fonua ko Saioné;

19 Pea ko e meʻa kuó ne mamata mo fanongo ki aí ʻe lelei ke fakahā ia ki heʻeku kau ākongá, koeʻuhí ke ʻoua naʻa nau malaʻia. Pea ko e ʻuhinga ʻeni kuó u lea ʻaki ai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení.

20 Pea ko e tahá, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, koeʻuhí ke ʻoua naʻa aʻahiʻahiʻi ʻa ʻeku tamaioʻeiki ko ʻAisake Moalií ʻo lahi hake ʻi he meʻa ʻokú ne malava ʻo kātakiʻí, peá ne fai ha akonaki taʻetotonu ke kovi kiate kimoutolu, ko ia naʻá ku fai ai ʻa e fekau ke fakatau atu ʻa hono ʻapi ngoueʻangá.

21 ʻOku ʻikai te u loto ke fakatau atu ʻe heʻeku tamaioʻeiki ko Feletiliki G. Uiliamisí ʻa hono ʻapi ngoueʻangá, he ko au, ko e ʻEikí, ko hoku lotó ke tauhi ha potu haofakiʻanga ʻi he fonua ko Ketilaní, ʻi ha taʻu ʻe nima, lolotonga iá, ʻe ʻikai te u ikunaʻi ʻa e kau fai angahalá, koeʻuhí ke u lava ʻo fakamoʻui ai ha niʻihi.

22 Pea ka hili ʻa e ʻaho ko iá, ko au, ko e ʻEikí, ʻe ʻikai te u lau ʻoku ahalaia ha tokotaha ʻe ʻalu hake mo e loto-talangofua ki he fonua ko Saioné; he ko au, ko e ʻEikí, ʻoku ou fie maʻu ʻa e bloto ʻo e fānau ʻa e tangatá.

23 Vakai, ʻoku ui ʻa e lolotongá ko e aʻahó ni kae ʻoua ke bhāʻele mai ʻa e Foha ʻo e Tangatá, pea ko e moʻoni ko ha ʻaho ia ʻo e cfeilaulau, pea ko ha ʻaho ki hono fakavahehongofuluʻi ʻo hoku kakaí; he ko ia ia ʻoku dfakavahehongofuluʻí ʻe ʻikai etutu ia ke vela ʻi heʻene hāʻele maí.

24 He ʻo ka hili ange ʻa e ʻaho ní, ʻe hoko mai ʻa e atutu ke vela—ko e lau ʻeni ʻo hangē ko e anga ʻo e folofola ʻa e ʻEikí—he ko e moʻoni ʻoku ou pehē, ko e ʻapongipongí ʻe hoko ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku bpōlepolé mo kinautolu ʻoku fai angahalá ʻo tatau mo e veve; pea te u tutu ʻa kinautolu ke ʻosi, he ko e ʻEiki au ʻo e ngaahi Kau Tau; pea ʻe ʻikai te u fakahaofi ha taha ʻoku toe ʻi cPāpilone.

25 Ko ia, kapau ʻoku mou tui kiate au, te mou ngāue lolotonga ʻoku kei ui ʻa e taimí ko e ʻahó ni.

26 Pea ʻoku ʻikai ʻaonga ke fakatau atu ʻe heʻeku ongo tamaioʻeiki ko aNiueli K. Uitenií mo Sitenei Kilipatí ʻa hona bfale koloá mo ʻena ngaahi koloa ʻi hení; he ʻoku ʻikai ke ngali ʻeni mo e potó kae ʻoua ke ʻalu hake ki he fonua ko Saioné ʻa hono toe ʻo e siasí, ʻa ia ʻoku kei nofo ʻi he potu ní.

27 Vakai, ʻoku pehē ʻi heʻeku ngaahi fonó, pe ʻoku tapui ke afakamoʻua mei ho ngaahi filí;

28 Kae vakai, kuo ʻikai ke pehē ʻi ha taimi ʻoku ʻikai totonu ke toʻo ʻe he ʻEikí ʻo ka ne ka loto ki ai, pea totongi ʻo ka hā ngalingali lelei kiate ia.

29 Ko ia, koeʻuhí ko e ongo fakafofonga ʻa kimoua, ko ia ʻokú mo fai ʻa e fekau ʻa e ʻEikí; pea ʻilonga ha meʻa te mo fai ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻEikí ko e meʻa ia ʻa e ʻEikí.

30 Pea kuó ne fili ʻa kimoua ke tokonaki maʻa ʻene kau māʻoniʻoní ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení, koeʻuhí ke nau lava ʻo maʻu ha atofiʻa ʻi he fonua ko Saioné.

31 Pea vakai, ko au, ko e ʻEikí, ʻoku ou fakahā kiate kimoua, pea kuo pau ke ahoko ʻa ʻeku ngaahi bleá, te nau maʻu ia.

32 Ka kuo pau ke hoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻi honau taimí.

33 Ko ia, ʻoua naʻá mo afiu ʻi he faileleí, he ʻokú mo ʻai ʻa e tuʻunga ʻo ha ngāue lahi. Pea ʻoku tupu mei he ngaahi meʻa bīkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahí.

34 Vakai, ʻoku afie maʻu ʻe he ʻEikí ʻa e bloto mo e ʻatamai fie faí; pea ʻe kai ʻa e ngaahi meʻa lelei ʻo e fonua ko Saioné ʻe he kau loto fie faí mo e kau ctalangofuá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení.

35 Pea ʻe amotuhi atu ʻa e kau bangatuʻú mei he fonua ko Saioné, pea ʻe fekau ke nau ʻalu atu, pea ʻe ʻikai te nau maʻu ʻa e fonuá.

36 He ko e moʻoni, ʻoku ou pehē ʻoku ʻikai ʻo e toto ʻo aʻIfalemí ʻa e kau angatuʻú, ko ia ʻe toʻo atu ʻa kinautolu.

37 Vakai, ko au, ko e ʻEikí, kuó u ngaohi hoku siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení ke hangē ko ha fakamaau ʻoku nofo ʻi he funga ʻo ha moʻunga, pe ko ha potu māʻolunga, ke fakamāuʻi ʻa e ngaahi puleʻangá.

38 He ʻe hoko ʻo pehē ʻe afakamāuʻi ʻe he kakai ʻo Saioné ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku kau ki Saioné.

39 Pea ʻe fakaeʻa ʻe kinautolu ʻa e kau loí mo e kau mālualoí, pea ʻe mahino ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ko e kau aʻaposetoló mo e kau palōfitá.

40 Pea naʻa mo e apīsopé, ʻa ia ko ha bfakamaau, pea mo hono ongo tokoní, kapau ʻe ʻikai te nau faivelenga ʻi honau ngaahi clakanga tauhí ʻe fakahalaiaʻi ʻa kinautolu, pea ʻe fokotuʻu ha dniʻihi kehe ko honau fetongi.

41 He vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻe tupulekina ʻa aSaione, pea ʻe nofo ai ʻa e bnāunau ʻo e ʻEikí;

42 Pea ʻe hoko ia ko ha afuka ki he kakaí, pea ʻe haʻu ki ai mei he puleʻanga kotoa pē ʻi he lalo langí.

43 Pea ʻe hokosia ʻa e ʻaho ʻe atetetete ai ʻa e ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní koeʻuhi ko ia, pea te nau manavahē koeʻuhi ko hono kakai fakailifiá. Kuo folofola ʻaki ia ʻe he ʻEikí. ʻĒmeni.