Ngaahi Folofolá
Fanongonongo Fakamafaiʻi 1


Fanongonongo Fakamafaiʻi—1

Ki ha Taha pē ʻe Kau ki ai ʻEní:

Kuo ʻoatu ʻa e ngaahi ongoongo fakanusipepa mei Sōleki Siti ko e tupu mei ha ngaahi feinga ke maʻu ha mafai fakapule, ʻa ia kuo lahi hono pulusi holo ʻo pehē, ʻoku pehē ʻe he Komisoni ʻo ʻIutaá, ʻi heʻenau fakamatala kuo toki fai ki he Sekelitali Fakafonuá, ʻoku kei faí ni ʻa e ngaahi mali tokolahi pea tokua kuo fai ʻa e ngaahi mali pehē ʻe fāngofulu pe lahi ange ʻi ʻIutā talu mei he Sune kuohilí pe ʻi he taʻu kuo hilí, pea tokua kuo hanga ʻe he kau takimuʻa ʻo e Siasí ʻi heʻenau ngaahi malanga ʻi he ʻao ʻo e kakaí ʻo akoʻi, poupouʻi mo fakaʻaiʻai hono hokohoko atu ʻo hono fai ʻo e mali tokolahí—

Ko ia, ko au, ʻi hoku lakanga ko e Palesiteni ʻo e, Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku ou fakapapau atu heni ʻi he lea mamafa taha, ʻoku loi ʻa e ngaahi tukuakiʻi ko ʻení. ʻOku ʻikai te mau akoʻi ʻa e nofo mo e ngaahi uaifi pe mali tokolahí, pe fakangofua ha toko taha ke kau ki ai, pea ʻoku ou fakaʻikaiʻi ʻa hono fai ʻo e ngaahi mali tokolahi ʻe fāngofulu pe ha toe fika kehe ʻi he lolotonga ʻo e vahaʻataimi ko iá ʻi homau ngaahi Temipalé pe ʻi ha toe feituʻu kehe ʻi he Vahefonuá.

Kuo fakahā mai naʻe ʻi ai ha meʻa ʻe taha, ʻa ia ʻoku lau ʻe kinautolu naʻe kau aí naʻe fai tokua ʻa e malí ʻi he Fale ʻEnitaumení, ʻi Sōleki Siti, ʻi he Faʻahitaʻu Matala ʻo e 1889, ka kuo teʻeki te u lava ʻo ʻilo pe ko hai naʻá ne fai ʻa e malí; pea ʻilonga ha meʻa naʻe fai fekauʻaki mo ʻeni, naʻe fai ia taʻe te u ʻilo ki ai. Ko ia koeʻuhi ko hono fai tokua ʻo e meʻá ni, naʻá ku tuʻutuʻuni ai ke holoki leva ʻa e Fale ʻEnitaumení ʻo ʻoua naʻa toe tatali.

Ko e meʻa ʻi he faʻu ʻe he Fale Alea Fakapuleʻangá ha ngaahi lao ʻo tapui hono fai ʻo e ngaahi mali tokolahí, ʻa ia ko e ngaahi lao kuo tuʻutuʻuni ʻe he fakamaauʻanga tangi māʻolunga tahá ʻo pehē ʻoku fehoanaki mo e konisitūtoné, ko ia ʻoku ou fakahā heni hoku loto ke talangofua ki he ngaahi lao ko iá, pea ke ngāue ʻaki hoku mafaí ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa ia ʻoku ou pule ki aí ke nau fai pehē foki.

ʻOku ʻikai ha meʻa ʻi heʻeku ngaahi akonaki ki he Siasí pe ko e ngaahi akonaki ʻa hoku ngaahi kaungā-ngāué, lolotonga ʻa e vahaʻataimi kuo lau ki aí, ʻa ia ʻe lava ʻo pehē ʻe fakaʻuhingaʻi ne fakaʻaiʻai mo poupouʻi ai hono fai ʻo e mali tokolahí; pea ʻi he fai ʻe ha Kaumātuʻa ʻo e Siasí ha lea ʻe hā mei ai ha faʻahinga akonaki pehē, kuo valokiʻi leva ia. Pea ʻoku ou fakahā fakapapau heni ʻi he ʻao ʻo e kakaí ko ʻeku akonaki ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke ʻoua naʻa nau fai ha mali kuo tapui ʻe he lao ʻo e fonuá.

Uilifooti Utalafi

Palesiteni ʻo e, Siasi ʻo Sīsū Kalaisi
ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Naʻe fokotuʻu ʻe Palesiteni Lolenisō Sinou ʻa e meʻa ʻoku hā atu ʻi lalo ní:

“ʻOku ou fokotuʻu atu, ʻi he ʻiloʻi ko Uilifooti Utalafi ʻa e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, pea ko e tangata pē ʻe taha ʻi he māmaní ʻi he taimi lolotongá ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e ngaahi ouau fakamaʻú, ke tau pehē ʻoku fakamafaiʻi kakato ia ʻi he mafai ʻo hono lakangá, ke ne ʻoatu ʻa e Fakamatala Fakamafaiʻi ʻa ia kuo lau ʻo tau fanongo ki aí, pea kuo tohi ia ʻi he ʻaho 24 Sepitema 1890, pea ʻi heʻetau hoko ko e Siasi kuo fakataha ʻi ha Konifelenisi Lahí, ke tau tali ʻa e meʻa kuó ne fakahā ʻo kau ki he ngaahi mali tokolahí ʻo lau ia ko e meʻa kuo fakamafaiʻi pea ʻoku tau haʻisia ki ai.”

Naʻe tali ʻi he loto-taha ke poupou ki he fokotuʻu ʻoku hā atu ʻi ʻolunga ní.

Sōleki Siti, ʻIutā, ʻOkatopa 6, 1890.

Ko e Ngaahi Meʻa naʻe Toʻo mei he Ngaahi Malanga ʻe Tolu ʻa
Palesiteni Uilifooti Utalafi
ʻo Kau ki he Fanongonongo Fakamafaiʻí

ʻE ʻikai tuku au ʻe he ʻEikí pe ko ha toe tangata kehe pē ʻa ia ʻoku hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí ni ke ne takihalaʻi ʻa kimoutolu. ʻOku ʻikai kau ia ʻi he palaní. ʻOku ʻikai ʻi he finangalo ia ʻo e ʻOtuá. Kapau te u feinga ke fai pehē, ʻe toʻo leva au ʻe he ʻEikí mei hoku tuʻungá, pea te Ne fai pehē ki ha toe tangata kehe pē ʻa ia ʻe feinga ke taki ʻa e fānau ʻa e tangatá ke nau hē mei he ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá pea mei honau fatongiá. (Konifelenisi Lahi Fakavaeuataʻu hono Onongofulu mā taha ʻa e Siasí, Mōnite, ʻOkatopa 6, 1890, Sōleki Siti, ʻIutā. Naʻe lipooti ʻi he Deseret Evening News, ʻOkatopa 11, 1890, p. 2.)

ʻOku ʻikai mahuʻinga pe ko hai ʻoku moʻuí pea ko hai ʻoku maté, pe ko hai ʻoku ui ke ne tataki ʻa e Siasi ní, kuo pau ke nau tataki ia ʻo fakatatau ki he fakahinohino ʻa e ʻOtua Māfimafí. Kapau ʻe ʻikai te nau fai ia ʻi he founga ko iá, ʻe ʻikai pē te nau lava ʻo fai ia ʻi ha toe founga kehe. …

Naʻá ku toki maʻu ha ngaahi fakahā ki mui, pea ko ha ngaahi fakahā mahuʻinga ia kiate au, pea te u fakahā kiate kimoutolu ʻa ia kuo folofola ʻaki ʻe he ʻEikí kiate aú. ʻOku ou fie taki atu hoʻomou fakakaukaú ki he meʻa ko ia ʻoku ui ko e fanongonongo fakamafaiʻí. …

Kuo folofola mai ʻa e ʻEikí kiate au ke u fai ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ha fehuʻi, pea naʻá Ne toe folofola mai foki kiate au, kapau te nau fanongo ki he meʻa te u lea ʻaki kiate kinautolú mo tali ʻa e fehuʻi ʻoku fai atu kiate kinautolú, ʻi he Laumālié mo e mālohi ʻo e ʻOtuá, te nau fai ʻa e tali tatau, pea te nau tui tatau ʻo kau ki he meʻá ni.

Ko e fehuʻí ʻeni: Ko e hā ʻa e meʻa fakapotopoto taha ke fai ʻe he Kau Maʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní—ke nau hokohoko atu ʻo feinga ke fai ʻa e mali tokolahí, ka ʻoku tapui ia ʻe he ngaahi lao ʻo e puleʻangá pea fakafepakiʻi ʻe he kakai ʻe toko onongofulu miliona, pea ʻe tupu ai hano faʻao fakapuleʻanga pea mole ai ʻa e ngaahi Temipalé kotoa, pea mo hono taʻofi ʻo e ngaahi ouau kotoa pē ʻoku fakahoko ʻi aí, maʻá e kakai moʻuí mo e kau pekiá fakatouʻosi, pea mo hono puke pōpula ʻo e Kau Palesiteni ʻUluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá mo e ʻulu ʻo e ngaahi fāmili ʻi he Siasí, pea mo hono faʻao fakapuleʻanga ʻo e koloa fakafoʻituitui ʻa e kakaí (he ʻe hanga ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa foki ia ʻo taʻofi ʻa e mali tokolahí); pe, ko e hili ʻa ʻetau fai ʻa e meʻa kuo tau faí mo fepaki mo e ngaahi faingataʻa kuo tau fepaki mo ia ʻi heʻetau tauhi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ke taʻofi ʻa e mali tokolahi pea tau talangofua ki he laó, pea ʻi heʻetau fai iá ʻe lava ʻa e kau Palōfitá, kau ʻAposetoló mo e ngaahi tamaí ʻo nofo ʻi ʻapi, koeʻuhí ke nau lava ʻo akoʻi ʻa e kakaí mo fakahoko honau ngaahi fatongia ʻi he Siasí, pea kei ʻi he nima pē ʻo e Kāingalotú ʻa e ngaahi Temipalé, koeʻuhí ke nau lava ʻo fakahoko ʻa e ngaahi ouau ʻo e Ongoongoleleí, ki he kakai moʻuí mo e kau pekiá fakatouʻosi?

Naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate au ʻi he meʻa-hā-mai mo e fakahā ʻa e meʻa kuo pau ke hokó ʻo kapau ʻe ʻikai te tau taʻofi ʻa e ngāué ni. Kapau naʻe ʻikai te tau taʻofi ia, ʻe ʻikai hano ʻaonga kiate kimoutolu … ha taha pē ʻo e kau tangata ʻi he temipale ʻi Lōkaní; koeʻuhí ʻe taʻofi ʻa e ngaahi ouau kotoa pē ʻi he fonua kotoa ʻo Saioné. ʻE lahi ʻaupito ʻa e puputuʻú ʻi ʻIsileli kotoa, pea ʻe hoko ai ha kau tangata tokolahi ko e kau pōpula. ʻE hoko mai ʻa e faingataʻá ni ki he Siasí kotoa, pea ʻe fakamālohiʻi ai kitautolu ke taʻofi ʻa e mali tokolahí. Ko ia, ko e fehuʻí ʻeni, pe ʻoku totonu ke tau taʻofi ia ʻi he founga ko ʻení, pe ko e founga kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú, pea tuku ke hoko ʻa hotau kau Palōfitá mo e kau ʻAposetoló mo e ngaahi tamaí ko e kau tangata tauʻatāina. Pea kei ʻi he nima ʻo e kakaí ʻa e ngaahi temipalé, koeʻuhí ke lava ʻo huhuʻi ʻa e kau pekiá. Kuo ʻi ai ha tokolahi fau kuo ʻosi fakahaofi mei he fale fakapōpula ʻi he maama fakalaumālié ʻe he kakaí ni, pea ʻe hoko atu ʻa e ngāué pe taʻofi ia? Ko e fehuʻi ʻeni ʻoku tuku atu ʻi he ʻao ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Kuo pau ke mou fakamāuʻi ia ʻiate kimoutolu pē. ʻOku ou loto ke mou tali ki ai ʻe kimoutolu pē. ʻE ʻikai te u tali ki ai; ka ʻoku ou pehē kiate kimoutolu ko e tuʻunga moʻoni ia naʻe mei ʻi ai ʻa e kakaí ni ʻo kapau naʻe ʻikai ke tau fai ʻa e meʻa naʻa tau faí.

… Naʻá ku mamata tonu ki he meʻa ʻe hokó kapau ʻe ʻikai fai ha meʻa ki ai. Kuo fuoloa ʻaupito ʻa e ʻiate au ʻa e laumālie ko ʻení. Ka ʻoku ou fie tala atu ʻeni: Naʻá ku mei tuku pē ʻe au ke ʻave ʻa e ngaahi temipalé mei hotau nimá; naʻá ku mei tuku pē ke u ʻalu ki he fale fakapōpulá, pea tuku ke ʻalu foki ki ai mo e tangata kotoa pē, ka ne taʻeʻoua hono fekauʻi au ʻe he ʻOtua ʻo e langí ke u fai ʻa e meʻa naʻá ku faí, pea ʻi he hokosia ʻa e houa naʻe fekauʻi ai au ke u fai ʻa e meʻa ko iá, naʻe mahino kotoa kiate au ʻa e meʻa ke u faí. Naʻá ku hū ki he ʻEikí, peá u tohi ʻa e meʻa ne fakahā mai ʻe he ʻEikí ke u tohí. …

ʻOku ou fakahā ʻeni kiate kimoutolú, koeʻuhí ke mou fakalaulauloto mo fifili ki ai. ʻOku fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa ʻene ngāué ʻiate kitautolu. (Konifelenisi ʻa e Siteiki Keisí, Lōkani, ʻIutā, Sāpate, Nōvema 1, 1891. Naʻe lipooti ʻi he Deseret Weekly, Nōvema 14, 1891.)

Te u fakahā atu leva kiate kimoutolu ʻa e meʻa naʻe fakahā mai kiate aú pea mo e meʻa naʻe fakahoko ʻe he ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻi he meʻá ni. … Naʻe mei fakahoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko ʻení, ʻo hangē ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua Māfimafí, ʻo kapau naʻe ʻikai fakahā mai ʻa e Fanongonongo Fakamafaiʻí. Ko ia, naʻe finangalo ai ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ke ʻoatu ʻa e meʻa ko iá ki he Siasí pea ki he māmaní koeʻuhí ko ha taumuʻa naʻe ʻi hono finangaló. Kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻEikí ke fokotuʻu ʻa Saione. Kuó ne tuʻutuʻuni ke fakaʻosi hono langa ʻo e temipale ko ʻení. Kuó ne tuʻutuʻuni ke ʻoatu hono fakamoʻui ʻo e kakai moʻuí mo e kau pekiá ʻi he ngaahi teleʻa ko ʻeni ʻo e ngaahi moʻungá. Pea kuo tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtua Māfimafí ke ʻoua naʻa hanga ʻe he Tēvoló ʻo taʻofi ia. Kapau ʻe mahino ia kiate kimoutolu, ko e kī ia ki aí. (Mei ha malanga naʻe fai ʻi he sēsini hono ono ʻo hono fakatapui ʻo e Temipale Sōlekí, ʻEpeleli 1893, Ngaahi Tatau ne Taipeʻi ʻo e Ngaahi Houa Fakataha Fakatapui, Tauhiʻanga Lekootí, Potungāue Hisitōlia ʻa e Siasí, Sōleki Siti, ʻIutā.)