Ngaahi Tokoni Ako
Talateú


Talateú

ʻOku hanga ʻe he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá ʻo fakamatalaʻi atu ʻa e ngaahi tokāteline, ngaahi tefitoʻi moʻoni, kakai, mo e ngaahi feituʻu ʻoku hā ʻi he Tohi Tapú, ko e Tohi ʻa Molomoná, ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e Mataʻitofe Mahuʻingá. ʻOku toe ʻoatu foki ai mo e ngaahi potufolofola mahuʻinga ke ke ako ki ai ʻi he kaveinga taki taha. ʻE lava ʻe he Fakahinohino ko ʻení ʻo tokoniʻi koe ʻi hoʻo ako fakafoʻituitui pe fakafāmili ki he ngaahi folofolá. Te ne toe lava ʻo tokoni atu foki kiate koe ke ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku kau ki he ongoongoleleí, mo ako ki he ngaahi kaveinga ʻi he ngaahi folofolá, teuteu ha ngaahi malanga mo e ngaahi lēsoni, pea fakatupulaki mo hoʻo ʻilo mo e fakamoʻoni ki he ongoongoleleí.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi konga ʻe tolu ʻo e Fakahinohinó: (1) ko ha hokohoko fakamataʻitohi ʻo e ngaahi kaveingá, (2) ngaahi meʻa naʻe toʻotoʻo mei he Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi Tapú (LSS), mo e (3) ngaahi mape, ngaahi tā ʻo e folofolá, mo e fakamatala fakahokohoko ʻo e hisitōlia ʻo e Siasí.

  1. Hokohoko fakamataʻitohi ʻo e ngaahi kaveingá. ʻOku hanga ʻe he konga ko ʻení ʻo ʻoatu ha ʻuhinga nounou ʻo e kaveinga taki taha pea fokotuʻu atu ai mo e ngaahi potufolofola mahuʻinga taha ʻoku kau ki he kaveinga ko iá. ʻOku muʻomuʻa ʻi he potufolofola taki taha ha kiʻi konga pe ko hano fakanounouʻi ʻo e potufolofola ko iá. ʻOku hā atu ʻa e ngaahi potufolofolá ʻi he fakahokohoko ko ʻení: Fuakava Motuʻá, Fuakava Foʻoú, Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e Mataʻitofe Mahuʻingá.

  2. Ngaahi meʻa naʻe toʻotoʻo mei he Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi Tapú (LSS). Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he 1830 ke kamata ʻa ʻene ngāue ki hono fakaleleiʻi pe liliu ʻa e Pulusi ʻa Kingi Sēmisi ʻo e Tohi Tapú. Ko e taumuʻa ʻa e Palōfitá ke toe fakafoki mai ha niʻihi ʻo e ngaahi moʻoni mahuʻinga mo mahinongofua ko ia ne mole mei he ʻuluaki tatau ʻo e Tohi Tapú. Naʻá ne fakaʻosi ha konga lahi ʻo e ngāué ʻi Siulai ʻo e 1833. Ka neongo iá, naʻá ne kei hoko atu pē hano fakaleleiʻi ia lolotonga ʻene teuteuʻi ʻa e liliú ki hono pākí, ʻo aʻu mai ki heʻene pekia ʻi he 1844. Neongo naʻe ʻikai ʻosi kotoa ʻa e tohí ʻi hono liliu, pe naʻe ngāue ʻaki kakato ia ʻe he Siasí, ka ʻoku maʻu mei he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá ha ngaahi ʻilo lahi ki hono ngaahi ʻuhinga ʻo e ngaahi folofolá pea ʻoku hoko ia ko ha tokoni mahuʻinga ki hono ʻiloʻi ʻo e Tohi Tapú. ʻOku ʻi ai hano konga ʻo e ngaahi liliu mahuʻinga angé ʻoku fakakau atu ia ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.. (Vakai ki he kaveinga “Liliu ʻa Siosefa Sāmitá” ʻi he Fakahinohinó ke maʻu mei ai ha ngaahi fakamatala lahi ange.)

    ʻOku ngāue ʻaki ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e liliu ʻo e Pulusinga ʻa Kingi Sēmisi ʻo e Tohi Tapú ʻi he lea faka-Pilitāniá ko e Tohi Tapu fakalao ia ʻokú ngāueʻakí. Naʻe ʻi ai hano fatongia mahuʻinga ʻi hono fakafoki mai ʻo e ongoongolelei pea ʻoku kei ʻi ai pē hano mālohi mahuʻinga ʻi he ngaahi puleʻanga lahi ʻo e māmaní.

  3. Ngaahi mape, ngaahi tā ʻo e folofolá, mo e fakamatala fakahokohoko ʻo e hisitōlia ʻo e Siasí, mo e ngaahi mape mo e ngaahi tā ʻo e Tohi Tapú. ʻE mahino ange ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he folofolá ʻi haʻate ʻilo ki he siokālafi ʻo e ngaahi fonua ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ngaahi folofolá. ʻOku kau ʻi he Fakahinohinó ha mape ʻe 14 ʻo e ngaahi fonua ʻo e Tohi Tapú mo e mape ʻe ono ʻo e ngaahi feituʻu mahuʻinga ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí, mo e mape ʻe taha ʻo e māmaní. Ko e founga ke ke kumi ai ha feituʻu ʻi he mapé, ko hoʻo ngāue ʻaki ʻa e fakamatala fakahokohoko ki he ngaahi seti mape ko ia ʻokú ke fie ʻilo ki aí. ʻE hanga leva ʻe he fakamatala fakahokohokó ʻo fakahinohinoʻi koe ki he mape totonu ke ke kumi aí mo hono tuʻunga ʻo e feituʻu ko iá ʻi he mapé. ʻOku ʻi ai foki mo e ngaahi fakamatala ki he tā ʻe 32 mei he Tohi Tapú mo e tā ʻe 18 mei he hisitōlia ʻo e Siasí ʻo tokoniʻi koe ke ke ʻilo lahi ange ki he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he folofolá.

    ʻOku fokotuʻu atu ʻe he lisi ʻo e ngaahi fakamatala fakahokohoko ki he hisitōlia ʻo e Siasí ʻa e ngaahi ʻaho naʻe hoko ai ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻi hono fakafoki mai mo e tupu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

ʻOku ʻi ai foki mo ha ngaahi konga ʻaonga kehe ʻo e Fakahinohinó, ke tokoni atu kiate koe ʻi hoʻo ako ki he folofolá. Hangē ko ʻení, kapau te ke kumi hake ki he tefito, “Sīsū Kalaisí,” te ke ʻiloʻi ai ha lisi ʻo e ngaahi tefito kotoa pē ʻi he Fakahinohinó ʻa ia ʻoku maʻu mei ai ha fakamatala ʻoku fekauʻaki hangatonu mo e Fakamoʻuí mo ʻene ngāue fakafaifekaú. Ko e kaveinga ʻeni ʻe taha ʻi he Fakahinohinó ʻoku lahi hono ngaahi kongokonga kehé, ʻa ia ʻoku fakamamafaʻi ai hono mahuʻinga ʻo Kalaisi ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Ko e meʻa foki ʻe tahá, ʻoku kau ʻi he kaveinga “Fakamatala Fakahokohokó,” ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha naʻe hoko ʻi he taimi ʻo e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná, fakataha mo e ngaahi taʻu ʻoku fakafuofuaʻi naʻe hoko ai iá. ʻOku kau ʻi he kaveinga “Ongoongoleleí” hano fakafehoanaki ʻo e ngaahi Kōsipelí. ʻOku hanga ʻe he fakafehoanaki ko ʻení ʻo fakatatau ʻa e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻa ia ʻoku hā ʻi he Mātiu, Maʻake, Luke, Sione mo e fakahā ʻi he ngaahi ʻaho ki mui ní.