2007
Aoao Atu ma le Aoaoina Mai i le Ekalesia
Iuni 2007


Aoao Atu ma le Aoaoina Mai i le Ekalesia

O Se Faamuamua Maualuga

Ata

Faafetai atu ia Peresitene Packer ma Elder Perry mo lena faavae musuia mo la tatou mataupu i le aso, ma e tatou te sagisagi atu foi i le savali e ‘au’au i ai o le a saunia e Peresitene Monson i le faaiuga o la tatou fonotaga.

O le faamaoniga lea o le maualuga o le faamuamua ua tuuina e le Usoga pulefaamalumalu i le mataupu o le aoao atu ma le aoaoina mai, lea ua tatou tuuto atu ai a tatou faasalalauga o aoaoga mo le au taitai i le lalolagi atoa i lenei tausaga, i lea mataupu. Atonu ua manino le mafuaaga mo lena mea. Ua tatou malamalama uma lava o le manuia o le savali o le talalelei, e faalagolago i lona aoaoina atu, ma malamalama ai, ona ola ai lea i se tulaga e mafai ai ona faamaonia ona folafolaga o le fiafia ma le faaolataga.

O lena le mafuaaga, i le toe poloaiga tele a Iesu i Ona soo a o loma Lona afio ae i le lagi o le:

“Ia outou o atu e [aoao atu] nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu ia te i latou i le suafa o le Tama, ma le Atalii, ma le Agaga Paia:

Ia outou aoao atu ia te i latou ia tausi i mea uma ua ou fai atu ai ia te outou: faauta foi, ou te ia te outou i aso uma lava, e oo lava i le gataaga o le lalolagi” (Mataio 28:19–20; ua faaopoopo le faamamafa).

O le mea na faamamafa e le Faaola i lena fuaitau o le, po o le a lava le tele o mea e tatau ona tatou faia ina ia ola ai i le talalelei—ma e tele naua mea e tatau ona tatou fai ina ia ola ai—e leai lava se mea o na mea e mafai ona ausia sei vagana ua aoaoina i tatou i na upumoni ma iloa ai le ala o le talalelei. Ua tele tausaga o fautuaina i tatou e Peresitene Hinckley ina ia tuu faalatalata mai o tatou tagata i le Ekalesia, aemaise lava le tupulaga talavou ma tagata faatoa liliu mai. Na ia saunoa, tatou te manaomia uma lava se uo, o se matafaioi, ma le faafaileleina “i le afioga lelei a le Atua” (Moronae 6:4; tagai foi, Gordon B. Hinckley, i le Conference Report, Ape. 1997, 66; po o le Ensign, Me 1997, 47).

O aoaoga musuia i le fale ma le Lotu e fesoasoani e maua ai lenei elemene taua o le faafaileleina i le afioga lelei a le Atua. Ma o le avanoa e faalautele ai lena valaauga, ua maua lea i soo se mea—o tama, tina, uso ma tuafafine, uo, faifeautalai, taitai o le perisitua ma ausilali ma faiaoga, faiaoga i potuaoga, e aofia ai faiaoga ofoofogia o le seminare ma le inisitituti, o e o loo tatou auai i le aso. E le uma le lisi. O le mea moni i lenei Ekalesia, e toetoe lava ina a le maua se tasi faapea e le o se faiaoga.

Sa ta’ua e Peresitene Packer le itu lena i la la’ua felafolafoaiga ma Elder Perry. Na ia saunoa e faapea, “O tagata uma taitoatasi o se faiaoga”— o le taitai, o le soo, o le matua, o le fesoasoani. E leitioa foi le Aposetolo o Paulo i ana tusitusiga, “Ua faatuina foi e le Atua i le ekalesia, e muamua o aposetolo, o lona lua o perofeta, o lona tolu o a’oa’o.” Ona sosoo mai ai lea ma le faamanuiaga lautele o vavega, o meaalofa faaleagaga, ma faaaliga faalelagi (tagai 1 Korinito 12:28).

I le faamamafaina o le natura paia o i latou sa tofia e avea ma faiaoga, sa ta’ua ai e se Aposetolo talavou o lona suafa o Tavita O. MaKei i le konafesi aoao i le 1916, “E leai se tiutetauave sili atu e mafai ona tuu atu i luga o soo se alii [po o se tamaitai], nai lo le avea o se faiaoga o fanau a le Atua” (i le Conference Report, Oke. 1916, 57). O loo tumau pea le moni o lena mea.

Sa tatou filifilia mai i lena saunoaga le igoa o la tatou fesoasoani matagofie mo faiaoga ma le tusi lesona i le Ekalesia, O Le Aoao Atu, E Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai. O lena foi viiga matagofie faamomoiloto a le Peraimeri “O Au o se Atalii o le Atua” e usuina ai e le fanau lenei talosaga i matua ma faiaoga:

Ta’ita’i au, faasino mai

Le ala e ui ai.

A’oa’o mai mea e ao na ou fai

Ma te toe mafuta ai.

(Viiga, nu. 184)

O la tatou galuega masani lea i lenei Ekalesia. O la tatou matafaioi faasoa lena. O i tatou uma o fanau a le Atua, ma e tatau ona tatou taufai aoao e le tasi le isi; e tatau ona fesoasoani le tasi i le isi “i le ala e ui ai.” O le mea lena o le a tatou taumafai e fai i le aso.

Saunia e Aoao Atu

E mafai ona outou iloa mai i tusi ma mea o loo fola atu i luga o lenei laulau, o loo ou taumafai e sauni se lesona. Pe o se vaaiga masani ia te oe? O le lesona mo le aso—o se lesona mo outou uma. O le saunia mo soo se vasega o se galuega e faigata, ma e alu ai se taimi umi. O lena tulaga, ou te fia uunaia ai oe ina ia vave amata ona e mafaufau ma fuafuaina soo se lesona o le a e tuuina atu.

Mo se faataitaiga, afai o le a ou faiaoga i se vasega i le Aso Sa, ou te faitau ma amata tatalo e uiga i lena lesona i le Aso Sa oi luma mai. E atoa lelei le vaiaso ou te tatalo ai, sailia musumusuga, mafaufau ai, e faitau ai ma matau tulaga moni o le olaga e faaaoga ai, ia o le a lagolago malosi ai la’u savali. O le a le vave tamau ai le lesona, ae o le a e ofo i le tele o mea e oo mai ia te oe i le gasologa o le vaiaso, le tele o mea e avatu e le Atua ia te oe—o mea o le a e lagona e faaaoga pe a tamau pe faamae’a lau sauniuniga.

I le talanoaina o sauniuniga, ou te fia uunaia foi outou ina ia aloese mai se faaosoosoga o feagai ma le toetoe o faiaoga uma i le Ekalesia, sa ou oo foi i ai. O le faaosoosoga lea o le matua tele naua o mea e faaaoga, o le faaosoosoga e soona tele mea e fai i le itula—pe soona tele mea e aoao atu i tamaiti o le vasega—nai lo le mea e mafai ona latou gafatia! Ia manatua mea nei e lua: muamua, o loo tatou aoao atu tagata, ae le o le mataupu lava ia. Ma le lona lua, o auivi o lesona taitasi ua ou vaai i ai, e matua tele atu mea o i ai nai lo le mea e mafai ona tatou gafatia i le taimi faatulagaina.

O le mea lea, soia le popole i lena mea. E sili ai le faaaoga na o ni nai manatu lelei ma faia ai se talanoaga lelei—ma se aoaoga lelei—nai lo le soona fai, ma taumafai e aoao atu upu uma o i le tusi lesona. O nei mea o loo taatitia i o’u luma, ua faatoluina pe faafaina le tele o anotusi mai le mea e mafai ona ou fai atua pe faasoa atu mo outou i le aso nei i le taimi faatulagaina e tasi le itula mo se vasega. O le mea lea, e pei foi o outou, e tatau ona ou filifili ma fai le tonu; o le a ou tuu nisi mea mo se isi aso.

E matua taua lava se siosiomaga e le faanatinatia, pe afai e te manaomia le i ai o le Agaga o le Alii i lau vasega. Faamolemole aua lava nei galo lena mea. Ua toatele tele i tatou e faanatinati. Tatou te faanatinati ma pasia le Agaga o le Alii a o taumafai e tuli le taimi i se tuligasi’a e matua le talafeagai lava.

Faataitaiga o le Aoao Atu

Ia, tatou toe foi nei loa i lena fetufaaiga matagofie a Peresitene Packer ma Elder Perry, e saili mai ni nai manatu autu mo le manuia o lenei galuega tele o le aoao atu ma le aoaoina mai. Ina ia faia lena mea, o le a tatou ulufale atu nei i se potuaoga iinei i le laumua o le Ekalesia, lea o le a tatou galulue faatasi ai i se mea i le ala e tasi ua matou faamoemoe o le a e faia i lou potuaoga i soo se mea lava o i ai i lenei lalolagi. E le’i faia muamua se faataitaiga, e pei lava o le tulaga e i ai a outou vasega. Ua faia le mea sili e le faiaoga e sauniuni ai ma tatalo—Ou te toe faamautinoa atu ua uma ona ou faia lena mea—ma e faapena foi le vasega. Ona o lea ua uma le tatalo amata mo la tatou vasega, o le a tatou faalagolago loa i le Agaga o le Alii na te taialaina i tatou i lo tatou aafiaga faafaiaoga.

Susu mai ia i la tatou vasega. Ua faamoemoe o le tele lea o se vasega masani, más o menos. O nisi o outou o le a toatele atu, o nisi foi o outou o le a toalaiti, ae o mataupu faavae lava o le aoao atu, o le a tutusa lava tusa lava po o le a le tele o le vasega. Ua i ai iinei i le tatou aofia ni tagata se 15 e matua atoatoa ma aulelei, ma o le lona 16 e aofia ai oe o loo i ai i lena aofia i itu eseese o le lalolagi, o loo auina atu i ai lenei faasalalauga.

Faalogologo mo manatu fou, o mea e mafai ona uunaia ai na o oe lava. Atonu foi e leai se faiā i mea matou te tautatala atu ai. Peitai, o le ala lena e galue ai le Agaga. Ia tatala lou loto i uunaiga e uiga i auala e mafai ona e aoao atu ai. Ma manatua, e mafai ona e aoao atu! E mafai ona e faia lenei mea!

E Mafai e Tagata Uma Lava ona Aoao Atu

Sa tuu atu e Elder Perry se fesili mo Peresitene Packer i le taulotoaiga o la la’ua fetufaaiga, ou te manatu sa ia saunoa faapea, “O le a sau tala i se faiaoga fou? Afai faatoa valaauina se tagata, o le a se mea e te fautuaina o ia e fai?” O le a sau tala e fai i ai e fesoasoani ai i lenei faiaoga ia lototele ai ma mafai ona talia le valaauga ma faataunuu ma fiafia i ai?

Brother Charles W. Dahlquist II: E mafai ona e faia.

Elder Jeffrey R. Holland: E mafai ona e faia. E mafai ona faiaoga tagata uma. Ma o le mea lena na saunoa i ai Peresitene Packer ina ua ia tali atu i lena fesili a Uso Perry.

Sa ia ta’ua ni mau o loo folafola mai ai e mafai ona e faia. O mau latou te aumaia i taimi uma se faamautinoaga faaopoopo. E i ai se mau o manatua e se isi?

Elder Jay E. Jensen: Moronae 10:17.

Elder Jeffrey R. Holland: Moronae 10, le mataupu mulimuli i le Tusi a Mamona, o se faaupuga tauaofai lelei tele e uiga i meaalofa. Pe e te manao e faitau mai lena mau, Uso Jensen?

Elder Jensen: “O nei meaalofa uma e oo mai mai le Agaga o Keriso; e oo mai ai i tagata, e taitasi ma lana mea.”

Elder Holland: Manaia tele.

Elder Jensen: E aofia ai tagata uma.

Elder Holland: E leai se tasi e misi ai. O nisi foi taimi tatou te manatu ai, o lona uiga, “O tagata uma sei vagana ai a’u, o tagata uma e mafai ona faiaoga vagana ai a’u, po o le faapea, e mafai e tagata uma ona taitai ae sei vagana ai a’u.” Ia, e leai. O nei meaalofa e mo tagata uma. Matau se lapataiga e faatatau i lena itu, pau lava le mea ia tatou i ai i luga o le mataupu. Uso Jensen, faitau mai nai laina muamua o le fuaiupu e valu.

Elder Jensen: “Ma le tasi foi, ou te apoapoai atu ia te outou, o’u uso e, aua tou te faafitia meaalofa a le Atua, aua e matalasi ia; e oo mai foi mai le Atua e tasi” (Moronae 10:8).

Elder Holland: Ou te manatu o loo i ai si faaosoosoga itiiti mo i tatou “e faafitia.” Tatou te tau lafilafi. A oo mai se valaauga, pe ua tatau ona tatou tutu i luma o se vasega—ma o se aafiaga e fai lava si taufaamata’u mo soo se tasi o i tatou—Ou te masalo e i ai se mea ia i tatou e faapea mai, “Ou te le mafaia ona fai, ma o le a ou faafitia. O le a ou faafiti e mafai ona oo mai le meaalofa; o le a ou faafiti o le meaalofa o la’u. I se isi itu, o le a ou faafitia le tonu o le valaauga.” Ae ou te manatu o le mea lena lea tatou te fai atu ai. A o le tala lea a Moronae e fai mai, “Aua le faafitia”: “Aua tou te faafitia meaalofa a le Atua, aua e matalasi ia.”

“Ia Outou Ole Atu ona Outou Maua Ai Lea”

Elder Holland: O loo ou mafaufau i se mea na fetalai sa’o atu ai le Faaola lava Ia i Ona soo i le Feagaiga Fou, ma ua ta’u mai ia te au, o le folafolaga ma le tautinoga faatusi paia o loo ta’u faafia mai toetoe lava a sili atu i lo se isi mau. Fai mai se tasi, e faaselau ona ta’ua i ni faaupuga eseese lenei mea i tusitusiga paia. O lea, afai e na o le faatasi pe faalua, ou te masalo e mafai ona tatou teuina faatasi pe faalua foi, ae afai e faa-20 pe 40 pe 60 po o le 80 foi, e matua manino lava le taua i le Alii.

Pe i ai se tasi na te silafia o le a lea folafolaga?

Sister Vicki F. Matsumori: Ou te manatu o le mau lea o loo ta’u mai ai e uiga i le ole atu ma tu’itu’i atu ona e maua ai lea.

Elder Holland: O lena tonu lava, Tuafafine Matsumori, o le mea sili ua e tata’i atu i ai i tatou, e mafai lava ona e faitau maia le Mataio 7:7? O le Lauga lea i luga o le Mauga ma o se tasi lea o vaega e tele o loo ta’ua mai ai lea folafolaga.

Sister Matsumori: “Ia outou ole atu, ona foaiina mai ai lea ia te outou; ia outou saili, ona outou maua ai lea; ia outou tu’itu’i atu, ona toina ai lea ia te outou.”

Elder Holland: Faafetai. Ese lo’u fiafia i le ma’oti, manino, ma le tautino o le agaga o lena folafolaga. Afai tatou te saili, o le a tatou maua, afai foi tatou te tu’itu’i, o le a toina mai. E mafai ona tatou faia lena mea.

O lea ua amata ona tatou faaputuputuina ni nai manatu. O le a ou talosaga atu ia Tuafafine Kathy Hughes o le au peresitene aoao o le Aualofa e fai ma a tatou tusiupu i le aso. Ua i ai se tatou mataupu autu ua amatalia, lea na tuuina mai ia i tatou e Peresitene Packer i la la’ua faasoa ma Elder Perry. Ma o lena mataupu autu, “O Le Meaalofa o le Aoao Atu.” E mafai lava ona e tusia i luga o le laupapa e fai ma a tatou ulutala, Tuafafine Hughes?

O le a tatou faia se lisi o nisi o mea tatou te mananao e manatua pe faapefea ona tulimatai le meaalofa o le aoao atu. O le manatu lea na faatoa aumai e Tuafafine Matsumori o le numera 1: “Ole atu, saili, ma tu’itu’i atu faaleagaga”—atonu o le tulaga manaomia muamua lea mo se faiaoga i le sailiga o lenei meaalofa ua folafola mai e le Atua ia i tatou.

Elder W. Rolfe Kerr: E foliga mai e taua tele le tuu i ai o le faaiuga, po o le faataatia loa i o tatou luma. O le a le mea e maua mai i le ole atu, tatou te maua. O le a le mea e maua mai i le saili, tatou te maua. Tatou tu’itu’i, ona toina mai ai lea.

Elder Holland: Se’i tusi le mea lena i luga o le laupapa, Tuafafine Hughes, o le a tatou maua. O loo i ai se folafolaga i i.

Brother Orin Howell: Faatasi ai ma lena, ou te fiafia i le Luka 12:12, lea o loo faapea mai, “Aua e aoao le Agaga Paia ia te outou i lea lava itu aso i upu e tatau ona fai atu ai.”

Elder Holland: O lena lava ua tatala mai ai se lalolagi fou atoa aua o le mea lava lena tatou te talanoa atu ai i faifeautalai. E faavavau lava ona tatou talanoa atu i faifeautalai e tatala o latou gutu, ma afai ua saunia i latou ma latou faia le mea sili latou te mafaia, o le a tuuina atu e le Atua mea e tatau ona latou tautala atu ai i le taimi latou te manaomia ai. O se aitia matagofie tele ma le fou lena e uiga i le ole atu ma mauaina i le taimi ua tatau ai. O se fuaiupu maoae lena, Orin.

Sister Tamu Smith: Ou te manatu o nisi taimi pe a ou i ai i ni tulaga, ou te lofituina ai, ona o se tagata e liliu mai i le Ekalesia ma ua talosagaina e faiaoga i se vasega e i ai tagata e tupuga mai i paionia, e pa’i atu le Agaga ia te oe e ta’u atu se mea e te le o faamoemoe e ta’u atu. I le Esoto e 4:12, o loo faapea mai, “Alu ia oe, o a’u foi ou te faatasi ma lou gutu, ou te a’oa’o atu foi ia te oe i upu e te tautala atu ai.” Ou te manatu foi afai tatou te naunau e faataga le Agaga e musuia i tatou e fai atu na mea, tusa lava pe tatou te le lagonaina ua ia i tatou tali uma, ia tatou faataga le Tama Faalelagi e faia Lana galuega i le fetalai mai e ala mai ia i tatou.

Elder Holland: Oka se fuaiupu ina a matagofie. I tausaga uma o lo’u olaga ua talanoaina ai lenei mataupu, ou te le iloa pe ua faalogo foi o faaaoga lena, o lea faafetai lava Tuafafine Smith. Ma o le mea o loo tupu iina, o le galuega lofituina na i ai ia Mose e fesoasoani i le fanauga a Isaraelu ia faasaolotoina i latou lava mai lenei faafitauli o le olaga. O le mea lena e feagai ma i tatou uma lava. O se fuaiupu maoae tele lena ua faapea mai ai, “Aua lava le popole, o le a tuuina atu lava ia te oe.” Faafetai atu mo lena mau.

Teu na mau i lou mafaufau pe afai o le a e aoao atu se mataupu faapena. E mafai ona e faaaogaina ma le anoanoai o isi.

Aoao Atu Mai i Tusitusiga Paia

Elder Steven E. Snow: E toatele i tatou a tofia e faiaoga, ua na ona lofituina i le tele naua o le tofiga ma lagona ai le le agavaa ma le le saunia. Peitai tou te silafia, afai o le a tatou faia le mea sili e suesue ai punaoa e tuuina mai, ma punouai i tusitusiga paia, ona tau lava lea ina faalagolago i le Agaga, o le a lagolagoina i tatou i le faagasologa. Ou te manatu o nisi taimi, ua na ona lofituina o i tatou ona e le lava lo tatou iloa.

Elder Holland: Sa’o lelei. O o tatou lagona uma lava na, o faiaoga uma lava ua faia le faiva o le aoao atu, sa faapena uma lava lagona. Ou te manatu foi ua alagatatau ona faapea atu, o i tatou uma lava ua i ai uma iinei, e fai ma sui o le taumafaiga tuufaatasi a le Ekalesia, e tuu atu mea lelei i lima o tagata mo le faaaogaina. E matua lelei lava a tatou mea e faaaoga mo mataupu aoaoina. Ua i ai a tatou tusi lesona lelei. Latou te le aoaoina i latou lava; peitai o loo i ai se faamautinoaga tele iina e le o tuulafoaiina i tatou i lenei galuega, ma tatou te le toe tau amatalia se foeuli i i. Ua i ai a tatou punaoa matagofie, ma o le a tatou talanoaina na mea i le aso. O le a fesoasoani lena ina ia aua ai nei o tatou soona lofituina.

A o faia le faasoa a Peresitene Packer ma Elder Perry, na ia saunoa, “Ou te faalagolago lava e le aunoa i avanoa,” pe o le pulelaa po o le tu foi i luma o le vasega. Fai mai a ia, e le manao lava o ia e alu i se mea e aunoa ma na mea. O le a le mea lea sa ia faasino i ai?

Sister Julie B. Beck: O tusitusiga paia.

Elder Holland: O tusitusiga paia, sa’o lelei. Sei tusi ane lava le numera 2, Tuafafine Hughes: “Aoao atu mai i tusitusiga paia.”

Elder Holland: Ailoga e mafai ona lava lo tatou ta’u faamamafaina o lenei mea pe faapea ua soona fuaaoina foi i la tatou matafaioi faafaiaoga i le Ekalesia. E manino lava, aua o le aano tonu o le talalelei, o tusitusiga paia lava latou, o mea ia ua tofia i tatou e aoao atu, pe o le Peraimeri, po o a tatou vaega matutua, po o a tatou vaega talavou, i le fale po o le Ekalesia. Ua ou manatua ai se mea mamana lava o loo ta’ua i le Alema e 31—o se fuaiupu ou te fiafia lava i ai, ua ou manatu o loo ta’u manino mai ai foi lenei mea, e pei lava o isi fuaiupu ua ou iloa i tusitusiga paia.

Sa talia e Alema se misiona e matua mata’utia, o se misiona e matuai faigata—o le misiona lea i sa Sorama—ma faatoa uma lava la la’ua felafolafoa’iga ma Korioa. Sa ia iloa le mea e aoga mo ia, sa ia iloa foi le mea e le aoga i lea luitau, le luitau o le aoao atu ma le molimau atu.

Uso Wada, pe mafai ona e faitau maia le Alema e 31:5?

Brother Takashi Wada: “O lenei foi, ona ua aoga tele le talaiga o le upu i le taitaiina o le nuu e fai mea tonu; e moni, sa sili ona aoga ai i manatu o le nuu ai le pelu, po o se tasi mea ua oo atu ia te i latou; o le mea lea sa faapea ai Alema, e tatau ona latou tofotofoina, pe aoga i ai le afioga a le Atua.”

Elder Holland: Faafetai tele lava. I le gasologa o tausaga pe a, ua avea foi lenei mau ma mau ou te fiafia lava i ai. E tofu uma lava i tatou ma fuaiupu tatou te fo’i pea lava pea i ai, ma ou te fo’i pea lava pea foi i lenei mau. “O le talaiga o le upu”—o le mana o le upu—“ua taitaiina ai le nuu e fai mea tonu,” ua sili ona aoga i manatu o le nuu ai le pelu,” ma e tele naua ata faataitai o le malosi o le pelu o i ai i lenei tusi ma le olaga, “po o se tasi mea,” o isi malae o taua ma feeseeseaiga ma luitau. “O lea, sa faapea ai Alema, e tatau ona latou tofotofoina, pe aoga i ai le afioga a le Atua.”

O se tasi upu mo le aoga o le mana. Ina ua sau le fafine e pa’i atu i le tuupao o le ofu o Keriso, i le vaaiga i le Feagaiga Fou, ma sa ia faapea atu, “[Ua] alu atu le mana na ia te au” (Luka 8:46). O le gagana mao’i faaEleni i le Feagaiga Fou mo le [aoga] o le mana.

O lona uiga o loo fai mai Alema, e tatau ona tatou tofotofo i le mana o le upu a le Atua, talu ai e matua mamana lona aoga.

Brother Wada: Ou te manatu e o mai tagata uma i le lotu e aoao ai se mea, ma e mananao ina ia faafaileleina. E i ai se fuaitau mai le tusi a Iakopo, Iakopo e 2:8 o loo faapea mai, “Ou te masalo foi ua latou o mai iinei e faalogologo i le afioga malie a le Atua, ioe, o le upu [a le Atua] e faamalolo a’i le agaga ua manu’a.” E ese le faamalieloto pe a uma ona ou aoao atu sa’u vasega ae sau se tasi fai mai ia te au, “O le mea tonu lava lea sa ou fia faalogo i ai. Ou te manaomia lava.”

Elder Holland: O se itu matagofie tele lena—faafetai Uso Wada—aua e o mai tagata i le lotu mo se aafiaga faaleagaga. O le mea lena e o mai ai. Tatou te o mai i le lotu, ma tatou faapotopoto i nei nofoaga e faalogologo ai i le upu a le Atua, e faalogologo ai i le tautinoga, le Agaga, o molimau, ma talitonuga maumaututu. A oo mai taimi faigata, a tatou manaomia ia faamaloloina, o le a le lava mea e tuuina mai e le lalolagi. Tatou te o mai ina ia faamaloloina i le upu a le Atua.

Sister Matsumori: O le toatele o faiaoga o le Peraimeri, o le aoao atu o tamaiti mai le afioga a le Atua o se matua’i luitau lava. E le iloa faitautusi; e leai ni a latou lava tusitusiga paia; e le masani ai pe afai e lei aoaoina ai e o latou aiga. E mafai ona faigata.

Elder Holland: Manaia le manatu. O se faiaoga Peraimeri lenei ua i ai le poto masani, ua ia tuuina mai ia i tatou si lapataiga itiiti ina ia tatou iloa ai, o le a o mai ia i tatou tamaiti e eseese uma le maualuga o le iloa ua i ai, ma e tatau ona tatou aoaoina faasolosolo malie i latou—e tusa ai ma tamaiti ua tatau ona i ai. Manaia le faamanatu, Tuafafine Matsumori.

Elder Dahlquist: E faapena foi alii talavou ma tamaitai talavou. Afai o le a latou malamalama i ai, ma e tatau lava, e pei ona fai mai Nifae, e manaomia lo latou mafai ona faaaogaina, e manaomia lo latou faatatau i ai.

Elder Holland: E manaomia ona faatatau ia i latou lava (tagai 1 Nifae 19:23).

Elder Dahlquist: E manaomia lo latou ola ai i tusitusiga paia.

Elder Holland: Ioe, ma o loo tatou talanoa i le tele o aafiaga iinei—o nai aafiaga i le aiga, o nisi foi i le seminare ma le inisitituti. O loo tatou talanoa i se mea e matua tatau lava ona umi se taimi o ola i o tatou alii talavou ma tamaitai talavou. O le a le uma lo tatou onosai pe afai e umi se taimi e atiina ae ai lenei mea.

Elder Jensen: Ou te manatu ua mafuli atu la tatou talanoaga i tusitusiga faavae nei e fa. E i ai foi isi a tatou tusi e paia.

Elder Holland: Ioe. E te manao e fai sau tala e uiga i perofeta soifua?

Elder Jensen: E i ai a tatou tusi lesona lelei, ma e i ai foi a tatou mekasini, ma tala tusi. Pe ua le mamana ea?

Elder Holland: E maoae a tatou tusi ma mea o i ai, ae le ta’ua ai le lalolagi o perofeta soifua ma faasalalauga o konafesi aoao faaleafatausaga, ma na lomiga i le Ekalesia. Ua ia i tatou se tamaoaiga tele o le upu a le Atua, ma e tatau ona tatou faaaogaina.

Sister Kathleen H. Hughes: Ua tula’i mai ai i lo’u mafaufau se fesili. E masani ona tatou vaai soo i lena mea, e pei ona sa ta’ua e Elder Oaks i se isi ana saunoaga, ua na o si faalauiloaga papa’u o loo i ai le tusi lesona, ona fai lava lea o tatou ia. Aisea tatou te faia ai lena mea? E faapefea ona tatou fesoasoani i o tatou uso ma tuagane ia malamalama o tusitaulima ma tusi lesona, e mo le faamalamalamaina o i tatou?

Elder Holland: Ioe, o se faamanatu lelei lena. E fetaui lelei lava ma le manatu o Elder Jensen. O le agaga o manatu matagofie ua outou aumaia ma le malamalamaaga ua outou aumaia mo a’u—o malamalamaaga fou e uiga i le mana o le upu ma le faamalologa, o le fesoasoani ma le malamalama ua maua mai—ua faamanatu mai ai ia te au se tala na faamatala e Peresitene Packer i le Korama a le Toasefululua i ni nai tausaga ua mavae. Sa ia ta’ua se taumalulu ogaoga i Iuta, ina ua matua tetele le kiona ma mafua ai ona o mai lafu tia [deer] i vaega maualalalo o vanu. Sa maileia nisi o i latou i pa, ma isi tulaga aua ua o ese mai i nofoaga faalenatura e masani ai i latou, ma sa taumafai tagata lelei o ofisa, ua i ai le poto masani, ma agavaa e fafaga na tia ina ia faasaoina mai i le matautia o le taumalulu. Sa latou aumaia vaomago ma faapaepae solo, ma faia mea uma latou te mafaia i tulaga sa i ai. E lei leva ae mamate se aofaiga tele o na tia. Sa ta’ua e tagata sa taulimaina na manu mulimuli ane, sa tutumu manava [o manu] i vaomago, ae na mamate lava i le fia aai. Sa fafagaina i latou, ae le’i faafaileleina.

E tatau i faiaoga uma ona manatua e tatau ona tatou faafaileleina. E “faafailele i le afioga lelei a le Atua.” E mafai foi ona fafagaina i tatou—e mafai ona avea lena ma vaega malie—peitai o se vaega o le taua o le aoao atu, o le faafailelega e taula i le afioga a le Atua.

Aoao Atu i le Agaga

Tuafafine Hughes, faamolemole, sei tusi ane lava le numera 3: “Aoao atu i le Agaga ma [aoao atu] faatasi ma le Agaga.”

O le Agaga o le Alii o le faiaoga moni lena, ma o le ala lena o lo’u fai atu muamua e, “Faalogo.” Faalogo mai faatasi ma lou loto. Faalogo mai faatasi ma lou agaga, ma atonu e i ai ni ou lagona, po o ni uunaiga e leai se faiā ma mea o loo matou ta’u atua. Atonu o se mea e patino lava ia te oe, atonu o se mea i le fale, atonu o se mea e uiga i se faaipoipoga po o se tamaitiiti, peitai o le Agaga lena, ma o Ia moni lava o le faiaoga.

E i ai se laina mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga e 43:16 o loo ta’u mai ai, o le a aoaoina outou mai luga. O i tatou o tufugaaao, o i tatou o meafaigaluega, ma o o tatou laulaufaiva ma o tatou laugutu, ae o le faiaoga o loo i luga.

O se faiga lelei foi faafaiaoga le iloa e le vasega o le tasi ma le isi, ma faamasani, ma o le a ma faia mo sina minute le mea lena ma Orin Howell.

Orin, o anafea na e auai i le Ekalesia?

Brother Howell: Na ou auai i le Ekalesia ia Iuni 1996.

Elder Holland: O fea na e auai ai i le Ekalesia, Uso Howell?

Brother Howell: I Bosnia.

Elder Holland: O a au mea sa fai i Bosnia, Uso Howell?

Brother Howell: Sa ou i le militeli i le taimi lena.

Elder Holland: O gafea o Bosnia, a o le a foi le mea na papatiso ai oe?

Brother Howell: Sa papatiso au i Tuzla, i se pa tuai i Rusia, lea na faaliliu e fai ma se falesa. Sa matou aumaia se tapuni tuai o se tane, na faafao i lalo ma aumaia i totonu o le falesa, ma sa matou faaaogaina e fai ma vai papatiso.

Elder Holland: O se taulealea maoae lea i le militeli, o le sa ootia ona o olaga o isi Au Paia o Aso e Gata Ai i le militeli, ma ua ia maua ai lana molimau i le talalelei ma manao ai ina ia papatiso. O lona uiga o le fale tuai lea na faaliliu e avea ma falesa, i le taimi o taua, ma le tapuni o se tane ua faafao i lalo ma foliga ai o se pesini, ma faatumu i vai, ma o Orin lava na faatumuina le pesini. Sa papatisoina ai o ia. Orin, o ai na faamauina oe iina e avea ai ma se uso i le Ekalesia?

Brother Howell: O lau susuga, Elder Holland.

Elder Holland: Sa ou maua le avanoa matagofie i le taumafanafana o le 1996 e faamauina ai Orin Howell, o se tagata o le Ekalesia i Tuzla, Bosnia, i le taimi o taua, lea sa matou tauivi ai mo o matou ola. O lenei taulealea maoae, lea ua faitaulaga sili nei ma o loo tautua ma le faamaoni i le Ekalesia iinei i le Vanu o Sate Leki. O ia o se sui taua tele o la tatou vasega i le aso. Faafetai, Orin, mo lena talaaga itiiti. Ua iloa teisi ai e isi o le vasega.

O le a ou fai atu ia Uso Howell e amatalia le “Aoao atu i le Agaga” faatasi ma i tatou. Su’e i le vaega e 50, o se vaega o le faasologa o fuaiupu tatou te masani ai ma e faaaoga faavavevave foi i faifeautalai. Peitai, e tatau ona tatou taufai faaaogaina uma. Uso Howell, e mafai ona e faitauina le Mataupu Faavae ma Feagaiga e 50:13?

Brother Howell: “O le mea lea, o a’u o le Alii ou te fesili atu ia te outou lenei fesili—pe na faauuina ea outou i se a?”

Elder Holland: Ina ia suia teisi le faamamafa mo se faamoemoega e lautele atu i i, tatou suia le upu faauuina i le upu tofia. O le faauu o le gagana faaleperisitua, ma o le a tatou talanoa i le valaauga lautele e avea ma faiaoga. O lona uiga, “O le mea lea, o a’u o le Alii ou te fesili—pe na [tofia] outou i se a?”

Uso Howell, faitau mai le tali a le Alii i le fuaiupu e 14.

Brother Howell: “Ina ia tala’i atu la’u talalelei i le Agaga, o le Fesoasoani lava lea, na auina atu e aoao atu le upu moni.”

Elder Holland: O se tautinoga faatusi paia lena e faamamafa ai le mea o loo tatou taumafai e atiina ae ma ua uma ona ta’ua—o le faiaoga moni lava o le Agaga. E le o a’u le faiaoga, e le o outou foi o faiaoga. E manaomia e i tatou uma ona naunau atu i le Agaga Paia, i taitaiga a le lagi, o le faiaoga lena. E tatau ona tatou “tala’i atu [le] talalelei i le Agaga, o le Fesoasoani lava lea, na auina atu e aoao atu le upu moni.”

O lenei, o se lapataiga: E faapefea pe a tatou taumafai e faia i se isi ala? E faapefea pe a tatou taumafai e aoao atu e aunoa ma le Agaga pe le mafaufau foi i le Agaga pe le naunau atu e talia le Agaga? O le a le faaiuga a le Alii i lena ituaiga o faiaoga?

Tuafafine McKee? E te manao e faitau le fuaiupu e 18?

Sister Maritza McKee: “Afai foi ua faia i se isi ala e le mai le Atua ia.”

Elder Holland: Toe ta’u tasi mai lava. E ese le malosi.

Sister McKee: “Afai foi ua faia i se isi ala e le mai le Atua ia.”

Sister Beck: Pe o le uiga ea la, afai ou te nofo i lalo ma suesue a’u tusi ma tusi lesona, ma ou tusia se auivi, ma ua i ai foi la’u ata faataatia, e le mafai la ona ou aoao atu na mea? Ua ou sauniuni, ae pe tatau ona ou saunia e faataatia ese ae taitai e le Agaga faatasi ai ma sauniuniga ua ou faia?

Elder Holland: E i ai ni manatu i lena fesili ae le’i tuuina atu la’u tali? O se fesili e agatonu.

Elder Dahlquist: E le faapea e faatoa musumusu atu le Agaga i le taimi e te tu ai i luga ae le faaaogaina mea na e tusitusia. Ou te manatu e mafai ona musumusu mai le Agaga e amata i le sauniuniga ma le tuufaatasiga o le lesona. E pei lava o le konafesi aoao. O le konafesi aoao ua i ai se ala ofoofogia e pa’i mai ai i o tatou olaga, ae e anoanoai sauniuniga.

Elder Holland: Lelei. Toe aumai nisi manatu i le mataupu lea. O le a le matafaioi a le faiaoga, a o le a foi le matafaioi a le Agaga?

Sister Beck: Sa ou sauniuni; sa ou galue ai. Peitai, afai e i ai se tagata i la’u vasega sa feagai ma se luitau i lena vaiaso, e suia ai le faamamafa o le a aoao atu i le lesona. Fesoasoani mai ina ia ou malamalama pe faapefea ona ou iloa pe o fea e sau ai le paluga lena o le saunia ma le taialaina ma taitaiina ina ia fai atu le mea ua oo mai i lo’u loto i lena taimi po o le faaaoga o se isi mau e ese

Elder Holland: O se fesili manaia tele, ma o le a feagai ma faiaoga taitasi.

Elder Kerr: Ou te manatu o le ki lava—o luga atu o lena sauniuniga ma lena tapenaga—o le aua ne’i noatia i le ata faataatia o le lesona, ae ia tau lava ina avea ma tuasivi ona nofouta lea i uunaiga [a le Agaga].

Elder Holland: O le a le talafeauga le na o le savali atu i totonu i le vasega ma faapea atu, “Ou te le’i saunia, ae o le a taiala i tatou e le Agaga.” I se isi itu, o le noatia e fai le lesona tonu lava lea na sauniuni, ma tatou le faatino ai nisi uunaiga e oo mai pe a amata le lesona, o se isi lena tulaga matautia.

Ou te manatu ua faatautaia i tatou uma o iinei e Tuafafine Beck i se tuufaatasiga o nei mataupu. Ua tatou sauniuni, ae tatou te naunau e tali atu i le Agaga, ma ua tatou maua lena saolotoga e see atu ai i le mea ua tatau ona tatou agai i ai i lena taimi, i le taimi e tuu atu ai la tatou lesona.

Elder Snow: E tatau ona tatou malamalama e mafai ona o tagata taitoatasi o lena vasega ma se uunaiga e fai si ese laitiiti lava mai le Agaga, ma e matua taua tele le i ai o le Agaga. Peitai, e toafia i tatou ua i ai i totonu i se vasega o faia ai se talanoaga matagofie, ae faapea mai le faiaoga, “Manaia tele le talanoaga, ae e tatau lava ona fai ia uma la’u lesona.”

Elder Holland: Ioe, ua tatou faalogo uma lava i lena mea.

Elder Snow: Ma e tatou te misia ai avanoa i nisi taimi i le faia o lena mea.

Elder Holland: Ioe, tatou te misia. Ma o mea moni na e tatau ona tatou iloa taulima, ma e tatau foi ona tatou nofouta i na uunaiga ina ia tatou faia ai le mea sa’o i lena lava taimi ma faaaoga lena avanoa.

Sister Hughes: Tou te silafia, o se mataupu lenei ou te fiafia tele i ai e le aunoa ae o se mataupu foi e fai lava si fenumiai ia te au. E faapefea ona tatou iloa, ma e mafai foi faapefea e faiaoga ona iloa o loo aoao atu faatasi ma le Agaga? Ou te le iloa. Ou te le o mautinoa mo a’u pe a ou alu e faiaoga, ou te mautinoa e le aunoa lena mea.

Elder Holland: Pe i ai se tasi e i ai sana tali i lena fesili? O le a le mea e mautinoa ai e le faiaoga o loo aoao atu o ia i le Agaga? O le a se mea e te iloa ai le faamaoniga o lena mea, pe na ona e faia lava i le faatuatua ma le faamoemoe o loo tupu lenei mea tusa lava pe e te le iloa i taimi uma?

Elder Jensen: O la’u fesili foi lena. O lea ou te tau mafaufau pe le o le tali, ia te au lava ia, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga e 50:21–22.

“O lea, tou te le malamalama ma iloa ea i se a, o lē talia le upu mai le Agaga o le upumoni e talia e pei ona talaiina atu ai e le Agaga o le upumoni?

“O lea, o lē tala’i atu atoa ma lē talia mai, e malamalama le tasi i le tasi, e faamanuiaina ma olioli faatasi i la’ua uma.”

Elder Holland: Atonu o sina olioli itiiti. Kathy—atonu afai e olioli teisi lou loto, o se tasi lea faamaoniga.

Elder Jensen: Pe o tu i luga le faiaoga, le failauga o tuuina mai le lesona ae le valaaulia nisi e auai faasoa ai? E i ai si a’u upusii ou te feavea’ia i a’u tusitusiga paia e faatatau i le fuaiupu lena, ma ou te manatu ua faafouina lo’u talisapaia o lena upusii i le asō, a o tatou talanoaina. Sa aoao mai e Elder Scott lenei mea i se aoaoga a le OAE: “Ia mautinoa e matua’i lava nisi e auai i le faatinoga, aua o lena faaaogaina o le saolotoga e se tamaitiiti o le vasega, e faataga ai le Agaga Paia e aoao atu. A o faaleoina e le au aooga ia upumoni, e faamautuina ai i o latou agaga ma faamalolosi ai a latou molimau patino” (Richard G. Scott, To Understand and Live Truth [address to CES religious educators, Feb 4, 2005], 3).

Elder Holland: Manaia tele. Ua ou manatua ai se saunoaga mai ia Peresitene Marion G. Romney, o le sa faapea mai, “Ou te iloa lava e le aunoa sa ou tautala i le uunaiga a le Agaga aua ua ou aoaoina se mea ou te le’i iloa.” O ia o le faiaoga, ma e faafuasei lava a lē saunoa mai i mea po o le mafaufau foi i mea na te le’i mafaufauina muamua. Pe afai foi na mafaufau i ai muamua—pe na ia mafaufau foi i ai muamua, ae e oo mai ma se fiafia fou, ma se malosi fou. O nisi na o ala e mafai ona maua ai se faamautinoaga, o loo e aoao atu i le Agaga.

O le tele lava o tulaga, o le a tatou le iloa. O le a tatou faia mea uma tatou te mafaia, ma tatou te faamoemoe o loo tutupu le fiaselau afe o mea i loto o tagata po o faamoemoe, ona o lenei aafiaga po o isi foi aafiaga faale-Ekalesia, ae atonu tatou te le iloa lava.

Atonu o se vaega o le valaauga paia o le faiaoga, o le avea ma se tufugaaao ma faaauau pea, ia talitonu ua tatou faaleagaga ma tuuto atu i ai i le mea tatou te mafaia, ona tuu atu lea i le vavega o faaaliga patino, e fai pea lava pea. Ou te manatu o se manatu faamalieloto tele lena e uiga i le aoao atu ma le avea o se faiaoga.

O Le Tiutetauave o le Aoaoina

Lona 4: “Fesoasoani i le tagata aoao na te tauaveina le matafaioi mo le aoaoina.”

O le a lau mea e fai pe a e sau i se vasega fou, ma e faaleai ni mea o faia —o i ai se tasi o loo ta’u mai i ana mea la e fai, “Ou te le manao e te aoao mai a’u. O le a ou faapupuu i lo’u nofoa ma punou lo’u ulu, ma tilotilo i o’u seevae. A tau atu la’u pupula ia te oe, o le a ou faamata pau.” Atonu e le leaga pea faapena, ae sa i ai ni a’u vasega faapena. Atonu ua tatou oo uma i tulaga e foliga mai e le o mai sauniuni tagata e aoao. E faapefea ona tatou fesoasoani i tagata faapena?

Sister Beck: O nisi taimi ou te galue ai i le fatufatuina o a’u fesili. Peitai ou te manatu, e foliga mai o le mea lea tatou te ta’ua: o le tele o fesili e mafai ona tatou maua mai i le au a’oa’o e uiga i se mea, o le tele foi lena o le faaaofia ai o i latou i le aoaoina.

O le mea sa oo mai i lo’u mafaufau, o le taimi na faitauina ai e Iosefa Samita se fuaiupu o le mau i le Iakopo, ma ua fatufatua’i ai fesili i lona mafaufau, sa ia faapea ai, “E faapefea ona ou iloa? Ae faamata foi ou te iloa? Ma afai foi ou te le galue ia ou iloa, o le a ou le iloaina lava.” Ma sa i ai o ia i se tulaga o se tagata aoao ina ua ole atu i le Atua. Ae ia te au lava ia o se luitau i se faiaoga—e le afaina tele fesili ou te fesili ai, ae o le mea la e tupu o loo fesoasoani ai i isi tagata ina ia fai mai fesili ina ia mafai ai e le Agaga Paia ona aoao i latou.

Elder Holland: O se tasi o tusi ou te fiafia lava i ai i le Ekalesia na tusia e sa’u uo polofesa ua leva i le BYU, o Dennis Rasmussen, e igoa o le The Lord’s Question [O Le Fesili a le Alii]. Ma o se faataitaiga o le auala e masani ona aoao atu ai le Alii i lena auala, e amata i se fesili. E pei o le taimi o Atamu, na fesili ai le Alii? “O fea o i ai oe?” (Kenese 3:9). Na te silafia lelei lava le mea na i ai Atamu. E manaomia ona Ia silafia pe o iloa e Atamu le mea la e i ai Atamu. O le mafuaaga lena na Ia faia ai le fesili: “Atamu, o fea o i ai oe?” Ma faapena lava—“Lua te le iloa ea e tatau ona ou i le fale o lo’u Tama?” (Luka 2:49). Na tumu le soifua o le Faaola i le aoao atu e ala i le tuuina atu o fesili. O le tele o faaaliga—ou te le iloa pe fia; ou te le’i faitauina—ae o le anoanoai o faaaliga o le Mataupu Faavae ma Feagaiga i lo tatou vaitau i le Ekalesia, na oo mai ona o se tali i se fesili na tuuina atu e le Perofeta po o le usoga i le Alii.

Sister Matsumori: Sa fai si o’u faaletonu i lenei autu e faatatau i tamaiti, e oo foi i le taimi lea na saunoa ai Peresitene Packer sa manao o ia e aoao. Ae o la’u tala sa’o ia te outou, ou te manatu o se mataupu e maotua le mafaufau faapea o le a tauave e le tagata aoao le matafaioi mo le aoaoina, aemaise lava i tamaiti laiti. E faapefea la ona faia e se faiaoga Peraimeri lena mea?

Elder Holland: O se manatu lelei tele lena. O le a lau mea e fai pe afai o le mea lena lua te feagai a o oe lava lea e faiaoga? E tatau lava ona e faatinoina. Tasi o le mea, o le numera 4, aua ua tatou iloaina e fai si matua ma o se mataupu ua maotua. Ae o se mataupu e le lava lo tatou talanoaina ma o lea la, tatou talanoa e uiga i le fesili a Tuafafine Matsumori. O se tamaitiiti, se tamaitiiti aoga o le seminare, se aoao e 14 tausaga le matua po o se Maea Meite—o nisi taimi e faalenaunau mai ai, po o le faaleano mai foi. Atonu e tele lo latou naunau nai lo lo latou mananao e te iloa, ae latou te le faia ni aga e iloa ai e naunau mai. E faapefea ona tatou taulimaina lena mea? E faapefea ona e fesoasoani ia i latou?

Brother Wada: E le tupu le aoaoina i totonu o le potuaoga i nisi taimi. O nisi taimi e tupu i fafo. Ina ua ou aoao e uiga i le Ekalesia, sa aoao au e faifeautalai, ma sa ou mafaufau i ai ina ua tuanai se vaiaso, ma sa ou faapea, “O le mea la’ia lea.” O le mea lea e le tatau ai ona tatou manatu faapea e ao ona tupu tonu lava le aoaoina i le taimi lena.

Elder Holland: Manaia tele le manatu. Ou te mautinoa o le galuega lena a le Agaga o le Alii sa galue ia te oe mo se vaiaso po o le a foi le umi e manaomia ai.

O le tulaga masani lava lena o tagata sailiili i le Ekalesia. Tatou te mananao i lena Agaga e galue ia i latou mo le tele o itula ma aso, pe a o ese faifeautalai, pe a o le’i toe foi mai mo le isi a latou lesona.

Sister Naomi Wada: O nisi taimi e matua anoanoai ai fesili a tamaiti, ma e tele naua faataitaiga po o aafiaga po o fesoasoani vaaia ua ou saunia, ma ua le mafai ona ou faaaogaina uma. O nisi foi taimi ou te pisi ai i le taliina o fesili. Pe le afaina? Ua ou taumafai e faafaigofie le lesona, ma afai e tasi lava se autu e mafai ona ou tulimata’i atu i ai, ma ia tau lava ina ia mafai ona aoao atu i latou, o le mea sili ia latou lagona le mafanafana.

Elder Holland: Lelei. Ua manaia atu lou faaupu maia nai lo la’u faaupuga i le amataga. Aua e te taumafai e soona fai ni mea. O se tamaitiiti i le Peraimeri—atonu i soo se tamaitiiti lava, atonu pe o soo se tasi o i tatou—afai e mafai ona tatou tuuina atu se mea se tasi ia malamalama ai, se manatu, se mataupu faavae se tasi, se mea moni ma le taua e lagonaina pea e Uso Wada i se vaiaso mulimuli ane, atonu e sili atu lena ona aoga i soo se aafiaga i le potuaoga. O lea, ia toe faamautinoaina oe. Aua e te faatāutāu i lena mea.

Elder Kerr: O le mea lea sa faatoa ia ta’ua ua tatala mai ai lo’u iloa. O le a se siosiomaga e sili atu ona lelei o i le potuaoga nai lo le i ai o tamaiti po o tagata matutua i le vasega o loo fai maia fesili?

Elder Holland: Ua i ai se tagata ua tali mai.

Elder Kerr: O la ua mafaufau.

Elder Holland: E faapefea pe a e oo i se tulaga e le i auai mai lava le tamaitiiti i le faatinoga, ma o loo i ou luga pea le avega.

Brother Bruce Miller: Pe tatau ona fai pea le lesona, pe ua tatau ona tuu ae fai nisi mea e valaaulia ai le Agaga, tusa lava pe o lea sa fai se pese amata, o se tatalo, se mafaufauga faaleagaga? Afai e le o i ai lava, nai lo le faia loa lava o le lesona, pe tuu ae fai atu, “Lelei, e mafai faapefea ona tatou aumaia le Agaga iinei?”

Elder Holland: E i ai se tasi e fia tali i lena fesili?

Elder Snow: Ou te manatu o se faasologa e umi ona fai. E le tupu i le vasega muamua. Ou te manatu o nisi taimi e tatau ona e faia le mea silisili, ona i ai lea o se taimi e matua aoga ai lava, pe a i ai le Agaga iina ma tofu sao tagata uma i le vasega. Ona tuu lea a e faapea atu, “Ua outou vaai i le mea lea ua tupu nei? Pe ua outou vaai i le eseesega?”

Elder Holland: I se taimi ua fano, sa fesili ai Tuafafine Hughes, “E faapefea ona tatou iloa sa ia i tatou le Agaga?” Atonu foi o le fesili o loo manao Uso Miller e iloa—faatasi ai ma lenei vasega e i o’u luma, e leai se naunau mai, e faapefea ona ou iloa pe o a mai la’u taumafaiga? I le totonugalemu o lena mea mo i latou ma oe foi, o le pe o faapefea sou lagona? O mafai ona e lagonaina o loo oulua faatasi ma le Alii, e alofa le Alii ia te oe, ua e faia le mea sili e te mafaia, e alofa o Ia ia te i latou? Afai e tau lava ina tatou maua ni nai lagona mo le talalelei, afai e tau lava ina tatou fealofani, ou te manatu o se mea lena e amata ai. Ma afai e le naunau mai na tamaiti, atonu e le o mafai ona e aoao atu i latou, ae e mafai ona e alofa i ai. Afai foi e te alofa ia i latou i le aso, atonu e mafai ona e aoao atu i latou a taeao.

Ae ou te manatu o loo ia i tatou le mana atoatoa o lena mea. E le faalagolago ia i latou lena mea. E mafai ona tatou alolofa ia i latou mai lava i le amataga seia oo i le iuga, ma o le a tutupu vavega, le ituaiga o vavega o loo outou talanoaina.

Afai o a’u, o le faiaoga, e manao i fesili mai ia te oe, le tamaitiiti aoga, atonu ou te taumafai muamua e faa’ai’ai teisi le pamu, e pei ona tatou taumafai e faia nei i le aso. E mafai ona ou taumafai e faatupu se fesili o le a i’u ina tupu lava ia, ma pau lava la’u mea e fai o le faatonutonu o le talanoaga a le vasega ina ia mafai ona auai le vasega i le fetufaaiga.

Pe mafai ona ou taofi teisi ae faia se faamatalaga faatonutonu? E mafai e se faiaoga ona iloa na saunoa Uso Merrill i le mataupu lena i le konafesi ma faapea mai, “Lelei, o le a ou alu i le potutusi o punaoa ma o le a ou aumaia ai lena ata, ma vili, e faaali atu ai Uso Merril i le vasega.”

Elder Holland: Afai e te faia le mea lena, lelei tele. E mafai ona tatou faia mai lea taimi i lea taimi. Peitai, o fesoasoani vaaia o otioviso ua na—o ni fesoasoani vaaia. E le o ni suitulaga mo se lesona. Faaaoga i se auala e pei ona e faaaogaina ai se mea faamanogi kuka—e faaopoopo i le tofo, e faaleleia ai, e siitia ai, e faamauoa ai. O se faafanua po o se ata vali po o se ata vitio po o se manatu autu e tusi i luga o le laupapa—o nei mea e tele lava ina mafai ona faia se eseesega i le va o se lesona lelei ma se lesona maoae. Ae e leai se tasi e manao i se meaai na o mea e faamanogi ai meaai. O lea la, o la’u aioiga ia te outou uma, faamolemole ia aua le soona faia ni fesoasoaniga vaaia. E le suitulaga mo le faiaoga, e le o ni suitulaga mo tusi e fai ai le lesona, ma e le o se suitulaga foi mo le Agaga o le Alii. Ia faaaoga pe a outou manaomiaina.

Sister Wada: E i ai se tamaitiiti, o le matua faalavelave lava i nisi taimi i le vasega a le Peraimeri, ma ou te taumafai ou te manatu o loo ofu e lena tamaitiiti ni ofu papae ma o ia o se a agaga a le Alii. O le mea moni lava, o i tatou uma o fanau a le Atua, ma o le malamalama, e ui lava ina itiiti, na sau i lenei lalolagi e aoao ai se mea, ma e i ai le mafuaaga o lona i ai iina. E matua fesoasoani lava le mafaufau faapena.

Elder Holland: Faafetai tele lava. O se faasoa manaia tele.

Brother Howell: O le mea lea ou te faalogo atu i ai, o nisi taimi o le faiaoga o le tagata aoao a o le tagata aoao o le faiaoga.

Elder Holland: Toetoe lava o taimi uma, o le a tele atu mea e maua e le faiaoga nai lo le vasega. O se tasi na olioliga o le aoao atu.

Molimau

Elder Holland: O le a faauma. Numera 5, e tasi le upu: “Molimau.”

Elder Holland: Ia tatou faauma i le auala e tatau ona faauma ai e faiaoga uma lava lana vasega, i le Lotu ma le aiga—i le agaga o le molimau.

Elder Holland: E tele tausaga, o o’u fiafia i le tala lea sa toe faamatala e Uso Packer, e uiga i le faiaoga a William E. Berrett i le Aoga Sa a o tamaitiiti. Sa tofia se uso Tenimaka ua toeaina e faiaoga i le vasega o tamaiti ulavavale. Sa foliga e le talafeagai ma ia. E le’i lelei lana faaPeretania; o la lava e mamafa lana faa-Tenimaka; ua toeaina tele, ma ona lima lapopoa faifaatoaga. Ae ua tofia o ia e faiaoga i nei talavou tai 15 tausaga ulavavale. Mo faamoemoega uma lava ia, e foliga mai e matua le talafeauga lava. Peitai, e masani ona fai mai Uso William E. Berrett—ma o le vaega lea na sii mai e Peresitene Packer—sa aoao atu lava e lenei tamalii na tamaiti ma pasia na papupuni uma, pasia na tapulaa uma, ma sa aapa atu lenei tamalii i loto o na tamaiti ulavavale e ta’i 15 tausaga le matutua, ma suia ai o latou olaga. Ma o le molimau a Uso Berrett, “Semanu e mafai ona faamafanafanaina o tatou lima i le afi o lona faatuatua.”

E tatau ona tofu maua e tamaiti aoga uma lena mea. Atonu tatou te le tuuina atu se lesona e sili ona teuteuina lelei. Atonu e le lava lo tatou tomai i mea tau otiovisio, (e ui lava e mafai ona tatou faaaoga soo se mea tatou te iloa faaaoga.) Ae e mafai ona tatou tufa atu i tamaiti aoga uma le afi o lo tatou faatuatua, ma e mafai ona latou faamafanafanaina ai o latou lima.

Sa ou matua’i tiga i lo’u le fiafia i le tele o tausaga i lesona matagofie, e tuuina atu e faiaoga e matua faamaoni ma talenia, ae e oo ifo i le faaiuga o le vasega ua faapea mai, “Ia, ua ta le logo. Uso Jones, e mafai ona e faia le tatalo?” Ona uma ai lea. E leai se tapuni o tusi, leai se tilotilo atu i mata mo sina minute, leai se to’a se’i tau lava ina faapea atu, o fea lea sa tatou oo i ai, a o fea foi lea tatou te agai i ai, a o le a foi le mea o finagalo le Alii tatou te fai? E i ai nisi taimi—ua fai si o’u faaitu’au ma si faatele, ae o le uiga o la’u tala—e leai lava ma sina faamatalaga pe o le a le uiga o le lesona i le tamaitiiti aoga po o le faiaoga foi. E tuu a’u ou te alu ma faapea, “Po o le a sona lagona i lena mea. Po o le a sona mafaufau i ai po o le a foi le uiga mo au.” Ua tele naua taumafaiga e tau faamalamalama atu i le vasega sina aoaoga faavae, se mataupu faavae, se faafanua, se ata vitio, ae leai ma sina taufaaataata mai o se molimau patino po o le a le uiga o lena mataupu faavae i le faiaoga, o lē sa tatau ona taitaiina i tatou ma taiala i tatou ma tatou savavali faatasi.

E pei ona saunoa Peresitene J. Reuben Clark i se tasi taimi, “Aua lava nei faigata ona iloa lou faatuatua.” E mafai lava ona ou toe fai atu lena mea? “Aua lava nei faigata ona iloa lou faatuatua.” Aua lava ne’i luluina se fatu o le masalosalo. Aloese mai le faatinoga mo oe lava ma le faalialiavale. Aua e te taumafai e faaofo tagata uma i lou atamai. Faaofo i latou i le atamai tele o le talalelei. Aua le popole i le mea o i ai ituaiga ua leiloloa [o Isaraelu] po o tagata Nifae e Toatolu. Ia popole teisi atu e uiga i le tulaga o le tamaitiiti o lau vasega, po o le a le mea la e i lona loto, po o le a le mea la e i lona agaga, o e fia aai, o nisi taimi o manaoga faaleagaga ua toetoe lava ina a le lava tatalia o o tatou tagata. Aoao atu i latou. Ma, e sili atu i lo mea uma, molimau atu ia i latou. Tuuina atu lau molimau mai le ta’ele o lou loto. O le a avea ma mea aupito sili ona taua o le itula atoa, e te fai atu ai ia te i latou, ma e mafai ona laveaiina ai se ola faaleagaga o se tasi.

Fai atu i ai o loo e “tautala [atu] i le malosi o [lou] agaga” (Alema 5:43). Ou te fiafia tele i lena fuaitau. Ou te fia molimau atu i le malosi o lo’u agaga. Afai tatou te lagona faapena, e mafai ona tatou fai atu i le faapotopotoga le mea na fai atu ai Alema, o le “Tou te le manatu ea ua iloa nei mea e a’u lava?” Na ia faaauau, “Ou te molimau atu ia te outou, ua ou iloa ua moni lava nei mea uma ua ou tautala atu ai… . Ou te fai atu ia te outou, ua ou iloa lava e a’u [ua] moni” (Alema 5:45, 48).

Ua ou iloa o loo soifua le Atua ma e alofa ia i tatou. Ua ou iloa o Iesu o le Keriso, le Alo o le Atua soifua, o le Faaola ma le Togiola o le lalolagi. Ua ou iloa o Lana Ekalesia lenei, ma ua ou iloa e taua le aoao atu.

O le mea lea, ou te iloa o le a fesoasoani mai le lagi ia i tatou pe afai tatou te aoao atu e faapei ona faamalamalama atu i i. Ma e le na o le pau lea; ua na o le amataga lenei. Susu maia i le sailiga umi ma le faigata mo le meaalofa o le aoao atu. Peitai, a o tatou saili mo lena meaalofa ma tatalo ina ia maua, afai tatou te ole atu ma saili ma tu’itu’i atu faaleagaga, afai o le a tatou aoao atu mai i tusitusiga paia, afai o le a tatou aoao atu i le Agaga ma aoao atu faatasi ma le Agaga Paia, afai o le a tatou fesoasoani i le tagata aoao e tauaveina le matafaioi o le aoaoina, ma afai o le a tatou molimau atu i mea moni sa tatou aoao atu, o le a faamautuina e le Atua i o tatou loto ma loto o tagata o a tatou vasega le savali o le talalelei a Iesu Keriso.

Uso e ma tuafafine, o e o lata mai ma e o mamao, o e o latalata mai ma le lalolagi atoa, o le uiga o le talalelei a Iesu Keriso ia te a’u o mea uma lava. O lona uiga o mea uma lava ia te au. O lo’u ola atoa. O lo’u faamoemoe ma lo’u saogalemu ma la’u sailiga mo le faaolataga. [O le talalelei] o loo i ai mea uma lava ou te manao i ai mo la’u fanau ma fanau a la’u fanau.

Ma ua ou lagonaina mea ua ou lagonaina e uiga i le talalelei ona o outou, ona o tagata e pei o outou sa aoaoina tagata e pei o a’u. E i ai lava se vaimea o na vasega laiti o le Peraimeri ma na uluai afiafi faaleaiga, ma korama a tiakono ma se misiona ma isi nofoaga uma sa tatou i ai, sa i ai se tagata e pei o oe sa aoaoina se tagata e pei o au. Ma e le’i atoatoa lava lo’u tagata e pei ona ou manao ai. E le’i atoatoa lo’u tagata e pei ona tatau ai, peitai po o le a lava le ituaiga tagata o le a ou oo i ai, na mafua ona o ni faiaoga maoae, e amata i o’u lava matua pele ma isi tagata uma sa pa’i mai i lo’u olaga i le ala, seia oo lava i aufono ofoofogia ma korama o loo ou saofai ai nei, lea ua mafai ai ona aoaoina au e le Au Peresitene Sili ma le Korama a le Toasefululua, o isi Pulega Aoao, ma taitai ofoofogia o ausilali e pei o outou uma.

Ou te tautino atu ma tuuina atu la’u molimau i le alofa. Ou te iloa e alofa le Atua ia i tatou. Ou te iloa foi lena mea i se isi itu ona ou te alofa ia te outou, ma ou te fiafia i le aafiaga o le aoao atu. Ou te tatalo ina ia tatou lelei atili ai, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

  • Filifili ni nai manatu mai le aoaoga a Elder Holland e mafai ona e faaaogaina o se tagata aoao, po o se faiaoga.

  • O loo taulai atu le talanoaga a le vasega a Elder Holland i ni mataupu faavae se lima. Mafaufau i ai; ona fai lea o se ata faataatia pe faapefea ona e aoao atu nei mataupu faavae i se isi tagata.

  • O le a le mea na faapupula mai e Elder Holland e uiga i le aoaoina ma le aoao atu e faaopoopo i mea sa ia talanoaina?

“A o avea au ma se tasi o le paranesi i Colonia Suiza, Iurukuei, o lo’u valaauga muamua lava o se peresitene o le Peraimeri ina ua 13 o’u tausaga. O au o le peresitene, ma o au foi o le faiaoga. Ou te manatua sa vaetofia a’u ma tuuina mai ia te au se tusi lesona, ma o le tofiga o le aoao atu lea o lesona ma le talalelei i tamaiti. Sa ou susu’eina le tusi lesona, ma sa ou le iloa po o le a le mea e fai, pe faapefea foi ona aoao atu le lesona. O lea sa ou tatalo ai. Sa ou faapea atu, ‘Le Tama Faalelagi e, e manaomia lo’u aoao atu o le lesona i tamaiti i le Aso Toonai lea. Pe mafai lava ona e fesoasoani mai ia te au?’ Ma sa ou mauaina le uunaiga a le Agaga, ma sa ou aoao ai e aoao atu aua sa aoaoina au e le Agaga.”

Sister Delia Rochon

“O le a le galo lava ia te au se tasi Aso Sa i le taeao. Sa matou i ai i le Vaitafe o Athi, i Kenya, ma sa i ai se alii talavou sa tulai ma tuuina mai se lauga i le sauniga faamanatuga ma sa na o mau lava na ia faaaogaina. Sa ese le mamana. Masalo sa na o le 15 ona tausaga—e le matua atu nai lo lena. Sa na o lo’u ataata, ma sa ou mafaufau, ‘Maimau e, pe ana mafai ona tatou faalogo uma i lenei taulealea o tuuina mai lana molimau ma lauga e uiga ia Keriso ma tala’i mai Keriso.’”

Sister Kathleen H. Hughes

“Sa i ai se aso sa ma nofonofo ai ma se tama a la’u tama e ono tausaga le matua, sa ia faapea mai ai, ‘Ou te fia manao e aoao pe faapefea ona ou suesue i a’u tusitusiga paia.’ Ma sa ou mafaufau, ‘E na o le ono ona tausaga. Mata e mafai ona ia maua se mea mamana mai tusitusiga paia?’ O lea na ou fai atu ai, ‘Sue i le 1 Nifae, mataupu 1, ma afai e i ai se mea e te faitauina e te malamalama ai, pe i ai foi se mea e taua ai ia te oe, e mafai ona e vaseina. Afai foi e i ai se mea e te fia talanoa ai e uiga i na mea, e mafai ona e tusia.’ Sa ma amata i le fuaiupu: ‘O au o Nifae, na fanaua e matua lelei’ (1 Nifae 1:1), ma sa nofo o ia ma faapea mai, ‘E i ai o’u matua lelei.’ Sa ia mauaina mai le laina muamua. Sa tago maka ana tusitusiga paia, ona ia faapea mai lea, ‘O le a ou faitauina ia uma lelei le Tusi a Mamona ae ou te lei papatiso.’ ‘O nisi aso,’ sa fai mai ai, ‘Matua’i ou le malamalama lava i se mea.’ Peitai, sa mamana tele mo ia le faitau i le fuaiupu muamua o le Tusi a Mamona, i le uluai taimi sa ia taumafai ai.”

Sister Julie B. Beck

“O nisi taimi pe a e faiaoga, e te taumafai e galulue faatasi ma le Agaga, aoao atu faatasi ma le Agaga, ma faaaoga tusitusiga paia. Peitai e foliga mai ia te au, i le mea ua ou oo i ai, o lē e faia le sootaga i mea o loo tatou aoao faatasi ai ma manaoga o le tagata aoao, o le Agaga lea. Ona o lena le mafuaaga, o nisi taimi e i ai se tagata e sau faapea mai ia te au, ‘Oi, faafetai lava i lou ta’ua o le mea lea ma le mea lea,’ ma sa ou mafaufau, ‘Na ou ta’ua le la mea? Anafea?’ Ou te le iloa pe na faalogo moni lena tagata i le siufofoga o le Alii, ma sa na o le pau le mea sa ou faia o le faaaoga o tusitusiga paia, e ala i le Agaga, e fatufatu ai le siosiomaga na maua ai e le tamaitiiti aoao le savali sa ia manaomia.”

Sister Delia Rochon

“O lo tatou faamautinoaga a’ia’i lava o loo i ai lea i le uunaiga faamaoni a le Alii— o le uunaiga o oe o le tufugaaao o le Alii, o Lana vasega lenei, o Lana Ekalesia lenei, o Ona tagata nei. Ona tali faamaoni atu lea i lena Agaga. O le mea moni lava, o mataupu aoaoina, e aumaia ai ia i tatou le auivi tatou te galulue ai, o le kosi ma le taitaiga mo masina o le tausaga. Peitai, i soo se taimi lava e tuuina mai, e le o tatou o faiaoga e tatau ona i ai i aao o le Alii pe afai tatou te le naunau e faataatia ese ni mea faapitoa sa tatou saunia, ae tali atu i se mea ua uunaia i tatou e le Alii e fai. E tatau lava ona tatou fai atu, ‘O le taimi tonu lava lenei. O le taimi lenei e aoao atu ai.’

“E feagai matua ma le tulaga lenei i taimi uma. E tatau i matua ona latou pu’eina le taimi tonu e aoao atu ai, aua e ono le toe fo’i mai. E tatau ona tatou sauniuni i le mea sili tatou te mafaia, ona faalagolago lea o le a aveina i tatou e le Alii i ni avanoa e lei fuafuaina i se vasega ua tofia i ai. E manaomia lo tatou sauniuni e agai i le mea Na te taitai tatou i ai.”

Elder Jeffrey R. Holland

“Sa ou vaaia se faataitaiga matagofie lava ina ua matou o ma ni faifeautalai se toalua e talai. Sa la aoaoina atu le lesona lona lima. O le isi faifeautalai o le Siamani, ua lelei i le gagana; ua tele ni nai masina o i ai i lana misiona. O le isi e fai lava si fou, o le lesona lona lima muamua foi lea ua ia aoao atu.

“Ma sa ou matauina. O le tasi sa to’a lelei; o ia o se faifeautalai lelei. Sa ia aoao atu ma le to’a lelei. O le isi, sa tau faalagolago teisi i lana lesona sa fuafua—peitai, tou te iloa, a o ou saofai ma matau le toalua lena, sa oo ifo le Agaga ia i lauma e toalua. Ma o lea la, o faiaoga e toalua i le eseese o tulaga o le maualuga o lo la’ua aoao atu ai, e mafai ona musumusu mai le Agaga tusa lava pe o fea tatou te i ai pe afai sa faia la tatou vaega. E ese le matagofie!”

Brother Charles W. Dahlquist II

“Ou te manatu ua mafai ona fai atu ma le toto’a, e le o se tulaga faamanuiaina pe afai e oo ifo i le iuga o le 40 minute, ae savali i fafo se tamaitiiti o le vasega ma faapea mai, ‘Oka, e lei manaia ea?’ Afai e uma pe a savali se tamaitiiti i fafo o le faitotoa, ou te manatu ua le aoga atoa lava i le tulaga moni lava o le aoao atu, le tulaga faifai pea o le aoao atu. E tatau ona matuai faaosofia, matuai suamalie faaleagaga, matuai fou ma faaoso naunau ina ia faapea ifo ai tamaiti ia i latou lava, ‘Ua ou matuai lagonaina lava, ma o le a ou mafaufau i ai i le afiafi nei ma a taeao ma le vaiaso lea ma le isi masina.’ O lena tulaga, o le a olaola ai lava le lesona ia ma maua mai ai mafaufauga fou.

“O loo i ai se tulaga matautia moni lava o faatinoga i totonu o le potuaoga, e foliga mai ua i ai mea uma pe faaofo ai foi, e faafiafia ai tagata mo le 45 minute ma faapea, ‘Oka, ou te toe sau foi i lea vaiaso iinei e faafiafia ai’—ae leai lava se isi manatu i le vaiaso atoa po o le masina foi, e uiga i le aano o le aoaoga faavae sa aoaoina ai.”

Elder Jeffrey R. Holland

“Ia onosai, ma o le mea taua lava, ia aua nei alu ese le Agaga. E le mafai ona tatou tausuai i soo se itu, pe ita, pe le fiafia faapea a tatou matuai galulue malosi e sauni le lesona, ae foliga mai e le o malamalama tamaiti. E tatau ona tatou onosai ma alolofa. E tele atu mea o loo tutupu i totonu o o latou loto nai lo le mea tatou te mafaufau i ai.”

Elder Jeffrey R. Holland

“Sa ou alu i le seminare i le taeao po, ma sa ou lagona sa tauaveina e le faiaoga seminare le matafaioi mo le aoaoina o i matou. Na ia manatu o la ua matou mauaina le savali sa ia tuuina mai. E i ai taimi matou te o atu ai i o matou ofumoe; e i ai taimi e o mai ai nisi o i matou ma aluga ma palanikeke; e i ai taimi e valivali ai atigilima o teineiti a o la e faalogologo atu ia te ia o aoao mai, peitai, sa faamanuiaina i matou i se faiaoga seminare sa manatu o la sa matou faalogo atu ia te ia. Matou te lei faatalanoaina o ia i se talanoaga, peitai e leai lava se aso i le seminare ou te lei gauai atu ai ma o’u taliga ma lo’u loto e faalogo ai i mea sa ia fai mai ai.

“Ou te manatu, o le avea ai ma ni faiaoga, afai tatou te faia mea uma e ao ona tatou faia, ua faataunuu la tatou vaega, ma i ai le Agaga iina, ona tatou manatu loa lea ua tauave e tamaiti aoga le matafaioi e faalogo.”

Sister Tamu Smith

O Le Meaalofa o le Aoao Atu

  1. Ole atu, saili, ma tu’itu’i atu faaleagaga.

  2. Aoao atu mai i tusitusiga paia.

  3. Aoao atu i le Agaga ma [aoao atu] faatasi ma le Agaga.

  4. Fesoasoani i le tagata aoao na te tauaveina le matafaioi mo le aoaoina.

  5. Molimau.