2014
Ngaahi ʻOfefine Fuakava ʻo e ʻOtuá
Nōvema 2014


Ngaahi ʻOfefine Fuakava ʻo e ʻOtuá

ʻI he fakatefito ʻa e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá ʻi he temipalé mo ʻenau ngaahi fuakava toputapú, ʻoku malava ai e ʻOtuá ke tāpuakiʻi kinautolu ʻi ha ngaahi founga fakatāutaha mo mālohi.

Siʻi ngaahi tokouá, ʻoku ou ʻofa lahi atu. Tatau ai pē pe ʻokú ke ʻi fē he taimí ni ʻi he māmaní ʻoku ou ʻamanaki ʻokú ke ongoʻi e ʻofa fakatāutaha ʻa e ʻEikí ʻiate koé pea mo hono fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālié ki ho lotó e pōpoaki ne hivaʻi ʻe he kuaea fakaʻofoʻofa ko ʻení. ʻOku ou tānaki atu ʻeku fakamoʻoni fakatāutahá: ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui hoku Huhuʻí pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu takitaha.

ʻOku tau fakatahataha ʻi he pooni ko ha ngaahi ʻofefine fuakava ʻo e ʻOtuá. He ʻikai lava ʻo fakamavahevaheʻi kitautolu ʻe hotau taʻu motuʻá, tūkungá mo e ʻulungāngá, koeʻuhí ko e meʻa taupotutahá ʻoku ʻAʻana kitautolu. Kuo tau fai ha fuakava ke manatuʻi maʻu pē Hono ʻAló.

Ne u ongoʻi ʻa e mālohi ʻo e fuakava fakafoʻituitui ko iá ʻi he uike ʻe tolu kuohilí ʻi haʻaku kau atu ki ha ouau papitaiso. Ne tangutu ʻi muʻa ha fānau fakaʻofoʻofa ʻe toko valu ne nau fiefia loto ʻapasia kuo nau aʻusia honau ʻaho makehé. Ka ʻi heʻeku mamata ki he malama honau fofongá, ne ʻikai ke u mamata pē ki ha fānau. Naʻá ku mamata kiate kinautolu ʻo fakatatau mo ʻeku fakakaukau ki he meʻa ne mei fai ʻe he ʻEikí—fakafoʻituitui. Ne u mamata kia ʻEma, mo Sōfia mo ʻIeni mo Lōkani mo ʻĀteni mo Viliami mo Sōfia mo Maika. ʻOku fakahoko fakatāutaha e fuakava ʻo e papitaisó. Ne vala hina e tokotaha takitaha, ne nau maau pea loto fiemālie ʻi honau loto taʻu valú ke fai ʻenau fuofua fuakava mo e ʻOtuá.

Fakakaukau mo sioloto angé ki ho ʻaho papitaisó. Tatau ai pē pe te ke lava ʻo manatuʻi e ngaahi fakaikiikí pe ko ha meʻa pē ʻe niʻihi, ka ke feinga ke ke ongoʻi he taimí ni ʻa e mahuʻinga ʻo e fuakava naʻá ke fai fakafoʻituituí. ʻI hono ui koe ʻaki ho hingoá, naʻe fakauku koe ʻi he vaí pea tuʻu hake ko ha ʻofefine ʻo e ʻOtuá—ko ha ʻofefine ʻo e fuakavá, peá ke loto fiemālie ke ui ʻaki koe e huafa ʻo Hono ʻAló pea tukupā ke muimui ʻiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fuakavá.

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi fuakava mo e ʻOtuá ke tau ʻiloʻi ko hai moʻoni kitautolu. ʻOkú ne fakafehokotaki kitautolu kiate Ia ʻi ha founga fakatāutaha ʻo tau ongoʻi hotau mahuʻingá ʻi Hono ʻaó mo hotau tuʻunga ʻi Hono puleʻangá. ʻOku ʻikai fuʻu mahino fau kiate kitautolu ʻokú Ne ʻafioʻi mo ʻofaʻi fakafoʻituitui kitautolu. Fakakaukau ki ai—ʻoku tau maʻu takitaha ha konga ʻi Hono lotó. Ko Hono finangaló ke tau fili ʻa e hala te ne fakafoki kitautolu ki ʻapi kiate Iá.

Neongo ʻoku mahuʻinga mo makehe ia ʻo hangē ko e fuakava ʻo e papitaisó, ka ko e kamataʻangá pē ia—ko e matapā ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá. ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi fuakava ke fakahoko ʻi he temipalé ʻi heʻetau fonongá pea maʻu mo ha ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Hangē ko hono fakamanatu mai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinaá, “ʻOku kamata ʻetau fononga ki he temipalé ʻi heʻetau tuʻu ʻi he vai ʻo e papitaisó.”1

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau mateuteu ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá ʻi hono fai ʻo e ngaahi fuakavá ka ʻi hono tauhi faivelenga ʻo e ngaahi fuakava ko ʻení. Ko ʻetau ʻamanakí ia, taumuʻá mo e fiefiá.

Ko ha fakamoʻoni pau au ki he mālohi ʻo e ngaahi fuakavá ʻi heʻeku vakai ki heʻeku mātuʻá, heʻena ʻofa mo moʻui ʻaki e ongoongoleleí. Ko ha faingamālie ke u mamata lelei ki heʻeku faʻē fakaʻofoʻofá ʻi hono fai ʻo e ngaahi fili ʻa ha ʻofefine fuakava ʻa e ʻOtuá. Mei heʻene kei siʻí naʻe hā mei heʻene ngaahi filí e meʻa ʻoku mahuʻinga kiate iá pea mahino ko ha ākonga moʻoni ia ʻo Sīsū Kalaisi. Kuó u mamata ʻi he nonga, mālohi mo e maluʻi ʻi heʻene moʻuí ʻi heʻene fai mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú. ʻOku hā mai mei heʻene moʻui ʻi he māmaní ʻene ʻofa ki he Fakamoʻuí mo e holi ke muimui ʻiate Iá. Ko e sīpinga ʻeni ʻoku ou fie muimui ki aí.

Ne ʻikai angamaheni e founga fetaulaki ʻeku mātuʻá. Ko e taʻu 1936 ia. Naʻá na teiti fakamātoato pea palani ke mali ka ne maʻu ha tohi ʻe heʻeku tamaí ke ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi Saute ʻAfilika. Naʻe pehē ʻi he tohí ke fetuʻutaki ki heʻene pīsopé kapau ʻoku taau pea loto fiemālie ke ngāue. Mou vakai angé ki he founga kehe hono fakahoko e uiuiʻi ke ngāué ʻi he ngaahi ʻaho ko iá! Ne ʻoange ʻe heʻeku tamaí e tohí ki hono ʻofaʻanga ko Hēlení, pea naʻá na loto taʻe toe fehuʻia ke ne ngāue.

ʻI he uike ʻe ua kimuʻa pea mavahé, naʻá na fetaulaki he ʻaho takitaha ʻo kai hoʻatā ʻi he Memory Grove ofi ki he loto kolo ʻo Sōleki Sití. Lolotonga e taha ʻo ʻena kai hoʻataá, ʻi heʻena fekumi ki ha fakahinohino ʻi he ʻaukai mo e lotu, naʻe talaange ʻe he Fineʻeikí kia Kealoni kapau ʻokú ne kei fie fakahoko pē ia, te ne mali mo ia kimuʻa pea mavahé. ʻI he kamataʻanga ʻo e Siasí, ne faʻa ui e kakai tangatá ke ngāue fakafaifekau kae nofo pē uaifí mo e fāmilí ʻi ʻapi. Naʻe pehē ʻeku faʻeé mo ʻeku tamaí. ʻI hono fakangofua ʻe heʻene kau taki lakanga fakataulaʻeikí, naʻá na fili ke mali kimuʻa pea mavahe ʻo ngāue fakafaifekaú.

Ne maʻu ʻe heʻeku Faʻeé hono ʻenitaumení ʻi he Temipale Sōlekí pea naʻe fai ʻena mali ki taimi mo ʻitānití ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei. Ko ha kamataʻanga fakatōkilalo. Naʻe ʻikai ha tā, ʻikai ha kofu mali fakaʻofoʻofa, ʻikai ha matalaʻi ʻakau pea ʻikai ha kai ke fakafiefiaʻi ʻaki e malí. Ko ʻena fakakaukaú naʻe ʻi he temipalé mo ʻena ngaahi fuakavá. Kiate kinaua ko e ngaahi fuakavá e meʻa kotoa pē. Hili ha ʻaho pē ʻe ono ʻo ʻena nofomalí, pea mo ha fakamāvae fonuʻaloʻimata, ne mavahe ʻeku tamaí ki Saute ʻAfilika.

Ka naʻe mahulu ange ʻena nofomalí ʻi he feʻofaʻakí pē. Naʻá na ʻofa ki he ʻEikí mo holi ke ngāue Maʻana. Naʻe ʻoange ʻe he ngaahi fuakava toputapu ne na fakahokó ʻa e ivi mo e mālohi ke matuʻuaki ʻena mavahevahe he taʻu ʻe uá. Naʻá na maʻu ha fakakaukau taʻengata ki he taumuʻa ʻo e moʻuí mo e ngaahi tāpuaki kiate kinautolu ʻoku tauhi faivelenga ʻenau ngaahi fuakavá. ʻOku mahulu ange e ngaahi tāpuaki kotoa ko ʻení ʻi heʻena feilaulaú mo e mavahevahe fakataimí.

Naʻe ʻikai ko ha founga faingofua ke kamata ʻaki ha nofomali, ka ko ha founga ke fakatoka ha fakavaʻe ʻo ha fāmili taʻengata. ʻI he maʻu e fānaú, ne mau ʻilo e meʻa mahuʻinga taha ki heʻemau mātuʻá. Ko ʻena ʻofa ki he ʻEikí mo ʻena tukupā taʻe toe veiveiua ke tauhi ʻa e ngaahi fuakava ne na fakahokó. Neongo kuo mālōlō fakatouʻosi ʻeku mātuʻá, ka ko ha sīpinga ia ʻo e māʻoniʻoní ʻokú ne kei tāpuekina homau fāmilí.

ʻOku hā mai e sīpinga ʻo ʻena moʻuí ʻi he ngaahi lea ʻa Sisitā Linitā K. Peatoní: “Ko e founga lelei taha ke fakamālohia ʻaki e ʻapí, ʻi he lolotongá mo e kahaʻú, ko hono tauhi ʻo e ngaahi fuakavá.”2

Naʻe ʻikai ʻosi e taimi faingataʻá mo e ʻahiʻahí. Hili e taʻu ʻe tolu ʻo e foki mai e Tangataʻeikí mei heʻene ngāue fakafaifekaú, ne kamata e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II, pea hangē ko e niʻihi tokolahi, naʻe kau ki he tau maluʻi fonuá. Naʻe toe mavahe mei ʻapi ʻi ha taʻu ʻe fā ʻi heʻene ngāue he vaʻa tau tahí, ʻi ha ngaahi vaka tau he Pasifikí.

Ko ha taimi faingataʻa ki heʻeku mātuʻá ke na toe mavahevahe. Ka ki heʻeku faʻeé, ko e ngaahi ʻaho ko ia ʻo e tuenoá, hohaʻá mo e taʻe manongá ne fakaʻilongaʻi ia ʻi ha fanafana mei he Laumālié ki he ngaahi tāpuaki taʻengata ʻo e nonga mo e fiemālie ʻi he uhouhonga ʻo e matangí.

Neongo hono ngaahi faingataʻaʻiá, ka naʻe moʻui fiefia, nekeneka, ʻofa mo ngāue tokoni ʻeku faʻeé. Naʻe hā mai ʻi he founga ʻene moʻuí ʻa ʻene ʻofa ki he Fakamoʻuí. Naʻe ʻi ai ʻene fehokotaki makehe ki he langí mo ha meʻafoaki pea malava ke ʻofa mo tāpuekina kinautolu ʻoku nau feohí. ʻOku fakahaaʻi ʻene tui ki he ʻOtuá mo e ʻamanaki lelei ʻi Heʻene ngaahi talaʻofá ʻi he ngaahi lea ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni fekauʻaki mo e temipalé ʻi heʻene pehē, “ʻOku ʻikai ha feilaulau ia ʻe fuʻu lahi, pe totongi ʻe fuʻu mamafa, ha faingataʻa ʻe fuʻu tōtuʻa, kehe pē ke maʻu e ngaahi tāpuaki ko iá.”3

Naʻe fakamālohia mo faitāpuekina ʻeku fineʻeikí heʻene moʻuí kotoa ʻi heʻene ʻofa ki he ʻEikí mo e ngaahi fuakava kuó ne fakahoko mo tauhi faivelengá.

ʻOku ʻikai ha toe veiveiua ʻe kehekehe e fakaikiiki ʻo hoʻo talanoá meiate ia. Ka ʻoku kaunga ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mei heʻene moʻuí kiate kitautolu kotoa. ʻI he fakatefito ʻa e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá ʻi he temipalé pea mo ʻenau ngaahi fuakava toputapú, ʻoku malava ke ʻomai ai ʻe he ʻOtuá ha ngaahi tāpuaki ʻi ha founga fakatāutaha mo mālohi. Hangē ko e sīpinga ʻeku faʻeé kiate aú, ʻoku hanga ʻe hoʻo fili ke tui mo tauhi e ngaahi fuakavá ʻo tuku atu ha tukufakaholo lahi ʻo e tuí kiate kinautolu ʻoku muimui ʻiate koé. Ko ia ai, siʻi ngaahi tokoua, te tau maʻu fēfē ʻa e mālohi mo e ngaahi tāpuaki ʻo e fuakava ʻi he temipalé? Ko e hā te tau lava ʻo fai he taimí ni ke teuteu ki he ngaahi tāpuaki ko iá?

ʻI heʻeku fefolauʻakí, kuó u ʻilo ʻoku ʻi ai ha ngaahi tokoua ʻi he toʻu kehekehe, tūkunga kehekehe ʻa ia ʻoku ʻomi ʻe heʻenau moʻuí ha tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení.

Ne u fetaulaki mo Mele hili pē ha taimi nounou mei hono taʻu valú. Hangē ko e niʻihi tokolahi, ʻoku vekeveke ke fakahoko e hisitōlia fakafāmilí pea kuo tokoni ʻaki ha hingoa ʻe toko 1,000 ki he ngāue fakatemipalé. ʻOku teuteu ʻa Mele he taimí ni ki he tāpuaki ʻo e hū ʻi he temipalé ʻi hono taʻu 12.

ʻOku taʻu 13 ʻa Peleʻana pea ʻoku manako he fakahoko e hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé. Kuó ne tali e tukupā ʻa ʻEletā Nila L. ʻEnitasoní kau ki he temipalé.4 Kuó ne teuteu ha ngaahi hingoa ʻe laungeau ki he ngāue fakatemipalé, peá ne kau fakataha mo hono fāmilí mo e kaungāmeʻá ʻi hono fai ʻo e ngaahi papitaisó. ʻI he ngāue toputapu ko ʻení ʻoku liliu ai e loto ʻo Peleʻaná ki heʻene tamai fakaemāmaní pea pehē ki heʻene Tamai Hēvaní.

Neongo ko ha tokotaha lahi kei talavou femoʻuekina ʻa ʻAnifisa ʻi he ngāué mo ako ʻi he ako māʻolunga angé, ka ʻokú ne kei tuku taimi ke ʻalu ki he temipalé he uike takitaha. ʻOkú ne fekumi ki ha fakahā pea maʻu e nonga ʻi heʻene ngāue ʻi he fale ʻo e ʻEikí.

ʻOku matuʻaki ʻofa ʻa Katea, mei ʻIukuleiní ʻi he temipalé. Kimuʻa pea langa e temipale Kiví, naʻá ne feilaulau mo ha niʻihi kehe mei hono koló ke fononga pasi ʻi ha houa ʻe 36 ki he temipalé tuʻo taha he taʻu ʻi Siamane. Ne lotu e Kaingalotu mateaki ko ʻení, ako e folofolá, hiva ha ngaahi himi, pea ako e ongoongoleleí ʻi heʻenau fongongá. Ne talamai ʻe Katea, “ʻI heʻemau aʻu ki he temipalé, ne mau mateuteu ke maʻu ʻa ia ne finangalo e ʻEikí ke foaki maí.”

Ke tau maʻu kotoa ʻa e ngaahi tāpuaki kuo ʻomai loto fiemālie ʻe he ʻOtuá, kuo pau ke iku hotau hala he māmaní ki he temipalé. Ko e temipalé ko ha fakahaaʻi ia ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne fakaafeʻi kotoa kitautolu ke tau haʻu, ako ʻiate Ia, ongoʻi ʻEne ʻofá pea maʻu e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku mahuʻinga ki he moʻui taʻengata mo Iá. ʻOku fakahoko tahataha e fuakava kotoa pē. ʻOku mahuʻinga ʻa e liliu lahi kotoa pē ʻo e lotó ki he ʻEikí. Pea te ke ongoʻi kotoa e ngaahi liliu kiate koé. ʻI heʻetau ʻalu ki Hono fale māʻoniʻoní, ʻe lava ke “fakamahafu kitautolu ʻaki [Hono] mālohí, … [Hono] huafá, … ʻiate [kitautolu] [Hono] nāunaú …, pea tokangaʻi [kitautolu] ʻe [Heʻene] kau ʻāngeló.”5

ʻOku ou vahevahe atu ʻeku fakamoʻoni pau ʻoku moʻui ʻetau Tamai Hēvani ʻofá. ʻOku fakahoko ʻa e ʻamanaki, talaʻofa mo e tāpuaki kotoa pē ʻi he temipalé ʻi Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí. Fakatauange ke tau maʻu e tui ke falala kiate Ia mo ʻEne ngaahi fuakavá, ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. David A. Bednar, “Maʻu ha Hingoa mo ha Ongoongo ʻOku Leleí,” Liahona, Mē 2009, 98.

  2. Linda K. Burton, “Fie Maʻu Tokoni: Ha Nima mo ha Loto ke Fakavaveʻi e Ngāué,” Liahona, Mē 2014, 123.

  3. Thomas S. Monson, “Ko e Temipale Māʻoniʻoní—Ko ha Maama ki he Māmaní,” Liahona, Mē 2011, 92.

  4. Vakai, templechallenge.lds.org.

  5. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 109:22.