2017
Ia Avea ma Faaa’oa’o i e Faatuatua
March 2017


Ia Avea ma Faaa’oa’o i e Faatuatua

Mai se saunoaga i le faigalotu, “An Example of the Believers,” na tuuina atu i le Brigham Young University–Idaho ia Iuni 14, 2016. Mo le tusiga atoa i le gagana Peretania, alu i le web.byui.edu/devotionalsandspeeches.

E te mafaia faapefea ona sili atu ona lelei le aoaoina atu ma le puipuia o le aoaoga faavae o le talalelei a Iesu Keriso a o faaalia foi le alofa, agalelei, ma le malamalama?

Ata
Young adults

Sa faamatalaina se tala i se vaega o le autau toaitiiti lea na tofia i se misiona e sili ona faigata e mamao atu lava i totonu o le teritori o le fili. A o tulata le vaega i lona faamoemoega, na iloaina lo latou i ai iina e le vaega a le fili. Na vave lava ona siomia le vaega e ni au e sili atu le malolosi ma amata ona tafana mai i itu uma. A o latou iloaina i latou lava ua siomia ma ua amata ona tafanaina mai faalausosoo, na tilotilo ae i luga tagata o lenei autau toaitiiti ma iloa ai lo latou taitaiau o loo tu i luga o se papa, ma faamalosiau atu ia te i latou.

A o vaai atu i ona tagata, sa alaga atu le taitaiau: “Alii, ua i ai i latou i le mea sa’ o lava tatou te mananao ai ia te i latou. E mafai na ona e fanaina lava i soo se itu!”

Ua ia te oe ma a’u foi se misiona faigata i le lalolagi o le aso. O le aoao atu lea ma puipuia upumoni o loo i ai i le talalelei a Iesu Keriso. I le lalolagi o loo tatou ola ai, ou te iloa e mafai ona faigata ona malamalama lelei po o a tulafono sili o le feoeoeai ma isi o i ai, aemaise lava pe a siosiomia outou e le tele naua o leo o loo naunau e luiina le upumoni. E mafai ona masani ona i ai le tele o osofaiga mai le tele o tulimanu eseese e faigata ai ona iloa pe faapefea ona tali atu.

Ou te manao e talanoa po o le a le uiga o le avea ma tagata na taua e le Aposetolo o Paulo “ma faaaoao i e ua faatuatua” (1 Timoteo 4:12)—po o le a le uiga o le aoao atu ma puipuia le upumoni e faavavau i le ala e finagalo ai lo tatou Tama Faalelagi a o avea foi ma faataitai o le faaaloalo, agaalofa, ma le alofa loloto na faataitaiina mai e Keriso; po o le a le uiga o le puipui ma le faamaoni mea ua tatou iloa e sao e aunoa ma le soona tafanaina i soo se itu i se fili ua iloa atu.

O le mea moni, e masani lava ona foliga mai o na mataupu faavae e lua e i ai se feteenaiga, a ea? Ua aoaoina i tatou, e tatau ona tatou faasagatau “i le amioleaga faaleagaga” (Efeso 6:12) i ona tulaga uma lava, e tatau ona tatou “tutu o ni molimau a le Atua i taimi uma ma i mea uma, ma i nofoaga uma” (Mosaea 18:9), ma e le tatau lava ona tatou “mamā i le talalelei a Keriso” (Roma 1:16). Ae ua aoaoina foi i tatou e tatau ona tatou aloese mai finauga ma aua “le faaoso o loto o tagata i le ita” (3 Nifae 11:30), ia tatou le na ona “ola filemu faatasi ma tagata uma” (Roma 12:18) ae e tatau foi ona tatou “tausisi i mea e tupu ai le filemu” (Roma 14:19).

E faapefea la ona tatou faataunuuina lo tatou tiute na tuuina mai e le Atua ia tutu mausali i le talalelei ma aoao atu i isi le upumoni e aunoa ma se fefinauaiga po o le ita? E foliga mai, ae maise lava i le feagai ai ma mataupu feteenai o le aso, faapea o le fai atu o soo se mea lava e mafai ona vave ona taitai atu ai i feteenaiga ma finauga. E pei ona outou iloa lelei lava, e foliga mai o le lalolagi i aso nei ua itiiti lava le onosai i soo se tasi e manao e faailoa mai se manatu e le ogatusa ma suiga fou.

Pe a oo mai na luitau ia i tatou, e tatau ia te oe ma a’u ona faia se tasi o nei mea e lua: a le o le aloese mai le auai i talanoaga, i le filifili e aua nei auai i se siosiomaga lea e mafai ona vave suia i le lē mautonu pe oo lava i le vevesi; po o lo tatou puipuia o i tatou i se tulaga o faaaliga manatu lena e malie i le matamata ae o le a faatupuina ai le ita nai lo le malamalama.

E sili ona lelei le suesue o mea i o tatou mafaufau (tagai i le MF&F 9:8) ona faalogologo lea ma le faaeteete mo se taitaiga faalelagi. Faatupuina lou lototele ma faaaoga le malamalama i totonu ia te oe lava.

Pe mafai ona ou faasino atu ni nai mea o le a manaomia le mafaufau i ai i taimi uma a o tatou faia le mea sili e aoao atu ai ma puipuia le afioga a le Atua ao faaalia le alofa ma le agalelei i tagata uma lava i le taimi lava lea e tasi?

Puipuia le Upu

Muamua, o le a sili atu le faamanuiaina o i tatou pe a tatou galulue ma isi tagata taitoatasi. I le aganuu fevaevaeai o le aso o le faatiga o le isi tagata ma taumafaiga faifaipea o le faaalia o le sili atu o le isi nai lo le isi, e masani lava ona itiiti se aoga e tulai mai i ni tagata e toatele e faaalia uma le sili atu i le isi. E faapitoa lava le moni o lena mea aemaise lava i ala o faasalalauga faaleagafesootai, lea e tatau ai ona tatou faaeteete i o tatou manatu i se mataupu maaleale faalauaitele aua nei se ese mai le agaga o le a finagalo Keriso ia i tatou e faailoa atu.

Afai tatou te faatagaina i tatou lava ona faatapulaaina i le 140 mataitusi i le initoneti, o le a tele lava ina faauiga seseina i tatou. E masani lava, e sili atu mea e ausia i le talanoa taitoatasi, faafesagai, a o oo ina malamalama tagata taitoatasi i le tasi ma le isi. O le ala tonu lava lea na aoaoina ai i tatou e Peresitene Thomas S. Monson e tatau ona tatou aapa atu ma laveai—taitoatasi. Ma e masani lava o le ala lea na aapa atu ai le Faaola ma pai atu i olaga o tagata i le taimi o Lana galuega i le lalolagi.

Lona lua, e ui lava ina o le a le masalomia lo tatou matuai fiafia lava pe a vave ona vaaia e isi le malamalama ma malilie e talia faifeautalai i le aso e sosoo ai, e le manaomia lena mea e avea ma a tatou uluai sini. O la tatou uluai sini o le malamalama po o a manatu o isi—e faaaloalo ia i latou o ni tagata ma malamalama i o latou manatu. Ua na o iina e mafai ai ona tatou fesootai lelei ma isi, ma aveesea ai faamatalaga o tuuaiga ma le le malamalama lea e matele i ai a tatou talanoaga.

Lona tolu, sei o tatou vaavaai mo auala e mafai ona tatou faaaloalo ai i manatu eseese ma nonofo pea faatasi i le lalolagi. Nai lo le na ona ola e tusa ai ma o tatou lava manatu e aunoa ma le faalavelaveina o le saolotoga o le isi, sei tatou taumafai i se mea e sili atu ona lelei—se mea e mausali i se lalolagi felanulanuai pe afai e tatau ona tutusa le taulimaina o tagata uma. E tatau ona tatou tutu atu mo aia tatau autu lautele a isi, i le iloaina o la latou aia e faailoa atu ai o latou manatu ma tautatala atu mo mea ua latou talitonu i ai, pe afai tatou te faamoemoeina isi e tutu atu mo a matou aia tatau autu lautele.

Mulimuli lava, o le oo ina malamalama o le tasi i le isi e seasea ona tupu i se taimi e tasi. O se faagasologa—lena e mafai ona masani lava ona tele se taimi e alu ai. Atonu e le mafai lava e isi ona taliaina o tatou manatu, ae e mafai ona tatou taumafai e aveese upu e pei o le falesaio ma le inoino. Sei o tatou vaai atu i le tasi ma le isi o se tasi e matuai lelei lava ma atamai, e tusa lava pe tatou te taofimau i manatu autu e le mafai lava ona taliaina e isi.

Faatino e Pei Ona Faia e le Faaola

Ata
Bible video scene of Jesus and child

Ao e feagai ma tulaga faigata lea e te puipuia ai le talalelei a Iesu Keriso, ou te faamoemoe o le a e manatua pea e faatino e pei ona faia e Ia. E pei ona aoao mai le Aposetolo o Paulo, “o se faataitaiga o e ua faatuatua” e sili atu nai lo na o le ola i mataupu faavae o le talalelei mo isi e vaai i ai. Ua tau mai faapitoa lava e Paulo faapea o na mataupu faavae o le talalelei e tatau ona avea o se vaega o la tatou talanoaga, se vaega o lo tatou alofa mo isi, se vaega o le agaga tatou te faailoa atu, ma se vaega o le faatuatua lea e faamatalaina ai po o ai i tatou (tagai i le 1 Timoteo 4:12).

I le iuga, e leai moni lava se feteenaiga i le va o mataupu faavae maoae e lua o le talalelei—pe a malamalama lelei i ai—o le tu atu mo le upumoni a o faaaloalo foi ma alolofa atu i isi. O la tatou talitonuga maumaututu o le upumoni e le tatau lava ona uunaia ai i tatou e faatino i se auala e le faaaloalo po o le inoino atu i isi. Ae i le taimi lava e tasi, o lo tatou manao e faaali atu le agalelei ma le alofa i tagata uma e le tatau lava ona faavaivaia ai lo tatou tiute o le tutu atu mo le upumoni.

O nei mataupu faavae e lua e moni lava ua na o itu e lua o le tupe siliva e tasi. I le tasi itu o le tupe o lo tatou tiute i le faamalamalama atu ma puipuia ma le mausali le aoaoga faavae o le Atua. I le isi itu o le tupe siliva lava lea e tasi o lo tatou tiute le galue ai i se auala e faapei o Keriso, e faaalia lava i taimi uma le faaaloalo ma le alofa.

Na tuuina mai e Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i lenei ala:

“O lo tatou faapalepale ma le faaaloalo mo isi ma o latou talitonuga e le mafai ona tatou lafoai ai lo tatou tautino i upumoni ua tatou malamalama i ai ma feagaiga ua tatou faia. … E ao ona tatou tutu atu mo le upumoni, e tusa lava pe o tatou faatinoina le faapalepale ma le faaaloalo i talitonuga ma manatu e ese mai o tatou lava talitonuga ma manatu ma faapea mo tagata o taofia. …

“O lenei lapataiga musuia ua faamanatu mai ia i tatou o tagata e talitonu i le upumoni a’ia’i, o le faapalepale mo amioga e pei lava o se tupe siliva e lua-itu. O le faapalepale po o le faaaloalo i le tasi itu o le tupe, ae o le upumoni e i ai pea i le isi.”1

I se lalolagi ua vave ona sili atu le fevaevaeai ma e sili atu le fefinauai—lea e masani ona foliga mai ua osofaia lava mai itu uma e fa—sei ou luiina outou e suesue i itu uma e lua o lau tupe siliva? I tulaga taitasi e tulai mai i lou olaga, fesili ia te oe lava pe mafai faapefea ona sili atu lou aoaoina atu ma puipuia le aoaoga faavae o le talalelei a Iesu Keriso a o faaalia foi le alofa, agalelei, ma le malamalama i se tasi atonu e le taliaina lena aoaoga faavae.

A o e faia lena mea, ou te molimau atu o le a outou maua le fesoasoani ma le taitaiga a lo tatou Tama Faalelagi. O le a e lagonaina o loo taitaiina oe i le ala, i le tuuina o manatu i lou mafaufau, lagona i lou loto, ma upu i lou gutu i le taimi tonu lava o loo manaomia ai. O le a taitaia ma taialaina oe e Lona Agaga, e liua ai oe i se “faaaoao o e ua faatuatua” moni lava—e le gata o se tasi o loo ola i le talalelei a Iesu Keriso, ae o se tasi foi o e o loo puipuia ma faamatalaina atu ana aoaoga faavae i se ala mausali o le alofa ma atoatoa.

Faamatalaga

  1. Dallin H. Oaks, “Faapaleniina o le Upumoni ma le Faapalepale,” Liahona, Fep. 2013, 32.