-
Fakatokangaʻi ʻo e Ngaohikoviá
-
Ngaahi ʻAta ʻo e Tuí
Sakiusa mo Sālote Maivilivili
ʻOku moʻui ʻaki ʻe he fāmili Maivilivilí ʻa e fiefiá mo ha taumuʻa ʻi he ʻaho kotoa pē, neongo e mālōlō ha toko ua ʻo ʻena fānaú.
-
Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ngāue Fakaetauhí
Ngāue Fakaetauhí ʻo fakafou ʻi he Polokalama Fānaú mo e Toʻu Tupú
ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke ke taʻu siʻi ange ʻi he 18, ke ke ngāue ʻaki ʻa e polokalama Fānaú mo e Toʻu Tupú ke tokoniʻi koe ʻi hoʻo ngāue fakaetauhí.
-
Vahevahe ʻe he Kau ʻAposetoló ʻa e Ngaahi Pōpoaki ʻo e ʻAmanaki LeleíFounga ke vāofi mo e ʻOtuá, ngāue fakaetauhi ʻi he ʻofa pea ngāue atu ʻi he faʻa kātaki lolotonga ʻa e taimi faingataʻá.
-
Kafo ʻa e Lotó ʻi he Ngaahi Fakamamahi Lahí: Ko hono Maʻu ha Mahino ki he Ngaohikoviá ʻi he Fāmilí
ʻIloʻi e ngaahi sīpinga ʻe nima ʻo e ngaohikoviá pea maʻu ʻa e ʻamanaki leleí mo e fakamoʻuí.
-
Tuʻu ʻi he Maka ʻo e Fakahaá
Fai ʻe ʻEletā Lawrence E. Corbridge
ʻOku kamata ʻa e fekumi ki he moʻoní ʻaki e fekumi ki ha tali ki he ngaahi fehuʻi tefitó.
-
Leʻo ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní
ʻOku maʻu ʻe ha fāmili ʻa e nonga mo e fiefia ʻi he temipalé; ʻoku ʻomi ʻe ha pāsolo ʻa e fakamoʻuí; ʻoku maʻu ʻe ha tangata kei talavou ʻa e faingamālie hono ua ke ne lau e Tohi ʻa Molomoná; ʻoku fakaʻau ke mahino ki ha fefine kei talavou ʻa e taumuʻa ʻo ʻene papitaisó.
-
Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au: Tohi ʻa Molomoná
ʻE lava e ngaahi fakamatala fakauike ko ʻení ʻo tokoni ki hoʻo ako e Tohi ʻa Molomoná he māhina ní.
-
Ngaahi Falelotú—Ko e Ngaahi Feituʻu ʻo e ʻApasia mo e Moihū
Fai ʻe Pīsope Dean M. Davies
Ko homou falelotú ko ha potu toputapu ia ʻe lava ke ne ʻomi ha ngaahi faingamālie lahi ke ongoʻi mālohi ange ai e Laumālié ʻi hoʻo moʻuí.