Ngaahi Uiuiʻi Fakafaifekaú
Vahe 4: Fekumi mo Falala ki he Laumālié


“Vahe 4: Fekumi mo Falala ki he Laumālié,” Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki hono Vahevahe ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí (2023)

“Vahe 4: Fekumi mo Falala ki he Laumālié,” Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí

ʻĪmisi
Liahoná, tā ʻe Arnold Friberg

Vahe 4

Fekumi mo Falala ki he Laumālié

Fakakaukau‘i ‘Eni

  • Ko e hā te u lava ʻo fai ke u maʻu ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻeku moʻuí mo e ngāue fakafaifekaú?

  • Ko e hā ʻa e fatongia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he uluí?

  • Te ta lava ʻo tokoniʻi ʻa e kakai ʻokú ta akoʻí ke nau ongoʻi ʻa e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní?

  • Te u lava fēfē nai ʻo ʻai ʻeku ngaahi lotú ke mahuʻingamālie ange?

  • Te u lava fēfē nai ʻo ako ke u fakatokangaʻi e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní?

Fekumi ki he Fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní

Ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻafoaki maʻongoʻonga taha kuo foaki ʻe he ʻOtuá ki Heʻene fānaú. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ia ʻi hoʻo ngāue ko e faifekaú. ʻOkú ke fiemaʻu ʻa e mālohi fai-fakahinohino mo e fakahā ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo tokoniʻi ʻa e kakaí ke papitaiso, hilifakinima, mo uluí.

Ko e maʻu ko ia ʻo e fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo moʻuí ʻoku fiemaʻu ai ha ngāue fakalaumālie. ʻOku kau ʻi he ngāue ko ʻení ʻa e lotu taaumaʻú mo e ako folofola maʻu peé. ʻOku toe kau foki ai ʻa e tauhi ʻo e ngaahi fuakava mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:8–10, 13). ʻOku kau ai ʻa e maʻu ʻi he tuʻunga taau ʻo e sākalamēnití ʻi he uike kotoá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77, 79).

ʻOku mou fehangahangai mo e ngaahi fiemaʻu mo e ngaahi tūkunga kehekehe ʻi he ʻaho kotoa. ʻE tokoni atu ʻa e ngaahi ueʻi mei he Laumālié ke ke ʻilo ʻa e meʻa ke fai mo lea ʻakí. Ko e taimi te ke feinga ai mo fakahoko ʻa e ngaahi ueʻi ko ʻení, ʻe fakatupulaki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke lavá mo e ngāué ke mahulu ange fau ʻi he meʻa te ke lava ʻo fakahoko ʻiate koe peé. Te Ne tokoni atu ʻi he tafaʻaki kotoa ʻo hoʻo ngāue fakafaifekaú mo hoʻo moʻui fakafoʻituituí. (Vakai, 2 Nīfai 32:2–5; ʻAlamā 17:3; Hilamani 5:17–19; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 43:15–16; 84:85.)

ʻĪmisi
Palesiteni Russell M. Nelson

“ʻI he ngaahi ʻaho ka hokó, he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻe kau ai ʻa e [ivi] tataki, fakahinohino, mo e fakafiemālie ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, “(Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 96).

ʻĪmisi
Light and Truth [Māmá mo e Moʻoní], tā fakatātā ʻa Simon Dewey

Ko e Maama ʻa Kalaisí

“ʻOku foaki ʻa e Maama ʻa Kalaisí ki he tangata kotoa pē, koeʻuhí ke ne ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví” (Molonai 7:16; vakai, veesi 14–19; vakai foki, Sione 1:9). Ko e Maama ʻa Kalaisí ko ha fakamaama, ʻilo, mo e ivi tākiekina ʻoku foaki mai ʻo fou ʻia Sīsū Kalaisi. Ko e ivi tākiekiná ni ʻoku kimuʻa ia ʻi he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Te ne tataki kinautolu ʻoku ongongofua ke ako mo moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní

Ko e Tokotaha ko e Laumālie Māʻoniʻoní

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e mēmimpa ia hono tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá. Ko ha laumālie Ia pea ʻoku ʻikai hano sino ʻo e kakano mo e hui (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:22). Ko ia ʻa e Fakafiemālie, naʻe talaʻofa ʻe he Fakamoʻuí te Ne akoʻi Hono kau muimuí ʻi he meʻa kotoa mo fakamanatu kiate kinautolu ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe Sīsuú (vakai, Sione 14:26).

Ko e Mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

Ko e fakamoʻoni ʻe maʻu ʻe he kau fekumi fakamātoato ki he moʻoní, kimuʻa ʻi he papitaisó, ʻoku fakafou mai ia ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava ʻa e kakai kotoa ke maʻu ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻo fou ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. “Pea ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní te mou lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē” (Molonai 10:5).

Ko e Meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní

Ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko e totonu ia ke maʻu maʻu pē ʻa e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi heʻetau tāú. ʻOku tau maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hili hono papitaiso ʻaki kitautolu ʻa e vaí. ʻOku foaki ia ʻi he ouau ʻo e hilifakinimá.

Na‘e pehē ʻe he palōfita ko Siosefa Sāmitá: “ʻOku ʻi ai ha faikehekehe ʻi he Laumālie Māʻonioní mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Na‘e ma‘u ‘e Koniliusi ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní ‘oku te‘eki papitaiso, ‘a ia ko e mālohi ia ‘o e ‘Otuá ‘okú ne tala fakapapau‘i kiate ia ‘a hono mo‘oni ‘o e Ongoongoleleí, ka na‘e ‘ikai ke ne lava ‘o ma‘u ‘a e me‘afoaki ‘o e Laumālie Mā‘oni‘oní kae ‘oua kuo hili ‘ene papitaisó” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 97).

ʻOku ʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hono fakamāʻoniʻoniʻi kitautolú—ʻa hono ʻai ke tau māʻoniʻoni ange, kakato ange, haohaoa ange, mo tatau ange mo e ʻOtuá. ʻOku fakafou ʻi he huhuʻi ʻa Kalaisí mo e mālohi fakamāʻoniʻoniʻi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní hono lava ke fanauʻi foʻou fakalaumālie kitautolu ʻi heʻetau tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻoku tau fai mo e ʻOtuá (vakai, Mōsaia 27:25–26).

Ko e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofá

ʻOku toe ui foki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofa (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:3). ʻI he tuʻunga ko ʻení, ʻoku fakamoʻoniʻi ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní naʻe maʻu ʻa e ouau fakanofo ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea ko e ngaahi fuakava ʻoku tau faí ʻoku tali ʻe he ʻOtuá. Ko kinautolu kuo fakamaʻu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofá te nau maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ʻa e Tamaí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:51–60; ʻEfesō 1:13–14; Fakahinohino ki he Folofolá, “Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofá”).

Ko e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava kotoa pē kuo pau ke fakamaʻu ʻaki e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofá ke ʻaonga ʻi he hili ʻo e moʻui ko ʻení (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:7, 18–19, 26). ʻE makatuʻunga ʻa e fakamaʻu [silaʻi] ko ia ʻi heʻetau faivelenga maʻu peé.

Ngaahi Meʻafoaki ʻo e Laumālié

ʻOku foaki mai ʻe he ʻEikí ʻa e Laumālié ke tāpuakiʻi kitautolu mo fakaʻaongaʻi ʻi he tāpuakiʻi ʻo e niʻihi kehé (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:8–9, 26). Hangē ko ʻení, ko e kau faifekau ʻoku nau ako ha lea fakafonua foʻoú, te nau ala maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e lea kehekehé ke ʻoange kiate kinautolu ha tokoni fakalangi ke akoʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi heʻenau lea fakafonuá.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Molonai 10:8–18, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:11–33, mo e 1 Kolinitō 12:1–12. Ko ha niʻihi pē ʻeni ʻo e ngaahi meʻafoaki lahi ʻo e Laumālié. ʻE ala tāpuakiʻi ʻaki kitautolu ʻe he ʻEikí ha ngaahi meʻafoaki kehe ʻo fakatatau mo ʻetau faivelengá, ʻetau ngaahi fiemaʻú, mo e ngaahi fiemaʻu ʻa ha niʻihi kehe.

ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau fekumi fakamātoato ki he ngaahi meʻafoaki fakalaumālié (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:8; 1 Kolinitō 14:1, 12). ʻOku maʻu ʻa e ngaahi meʻafoaki ko ʻení ʻi he lotu, tui, mo e ngāue—pea fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá.

Ako Fakafoʻituituí pe Ako Fakahoá

ʻI he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, ʻoku hā ai e “Laumālie Māʻoniʻoni,” “Maama ʻa Kalaisí,” mo e “Laumālie Māʻoniʻoni.” Hiki ha fakamatala ki he natula mo e ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Lau ʻa e Ngāue 4:1–33.

  • Naʻe founga fēfē ʻa e fekumi ʻa Pita mo Sione ki he ngaahi meʻafoaki fakalaumālié?

  • Naʻe founga fēfē hono tali ʻe he ʻOtuá ʻena ngaahi lotú?

  • Ko e hā te ke lava ʻo ako mei he aʻusia ko ʻení fekauʻaki mo hoʻo ngāue ʻaʻaú?

ʻĪmisi
kulupu ʻoku lotu

Ko e Mālohi ʻo e Laumālié ʻi he Uluí

ʻOku hoko ʻa e Uluí ʻo fou ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko ho fatongiá ke tokoni ʻo ʻomai ʻa e mālohi ʻo e Laumālié ki he moʻui ʻa e tokotahá. Ko ha niʻihi ʻo e ngaahi founga te ke lava ai ʻo fai ʻení, ʻoku fokotuʻu atu ʻi lalo.

  • Feinga ke ke maʻu ʻa e Laumālié ʻiate koe ʻi he lotu, fakatotolo ʻi he folofolá, mo tauhi hoʻo ngaahi fuakavá.

  • Akoʻi ʻi he Laumālié fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo e pōpoaki ʻo e Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí. Muimui ʻi he fakahinohino ʻa e Laumālié ʻi hono fakafeʻungaʻi hoʻo pōpoakí ki he ngaahi fiemaʻu takitaha ʻa e tokotahá.

  • Fakamoʻoniʻi ʻokú ke ʻiloʻi ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko e meʻa ʻokú ke akoʻí ʻoku moʻoni. ʻI hoʻo fakamoʻoní, ʻe lava ke fakamoʻoniʻi ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki he niʻihi kehé.

  • Fakaafeʻi ʻa e kakaí ke nau ngāue, pea poupouʻi kinautolu ʻi he tauhi ʻenau ngaahi tukupaá. ʻI he tauhi ko ia ʻe he kakaí ʻenau ngaahi tukupaá, te nau ongoʻi mālohi ange ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Vakai, vahe 11.

  • Toe vakaiʻi ʻaki hano fehuʻi ange ki he kakaí fekauʻaki mo ʻenau ngaahi aʻusia ʻi heʻenau ngāue ʻi ha fakaafé. ʻE tupulaki ʻenau tuí ʻi heʻenau fakatomala, talangofua ki he ngaahi fekaú, mo tauhi ʻenau ngaahi fuakavá. Tokoniʻi kinautolu ke nau fakatokangaʻi ʻa e ngāue ʻa e Laumālié mo kinautolú.

ʻĪmisi
Palesiteni M. Russell Ballard

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati: “ʻOku fou mai ʻa e ului moʻoní ʻi he mālohi ʻo e Laumālié. Ko e taimi ʻoku ongo ai ʻa e Laumālié ki he lotó, ʻoku liliu leva ia. Ko e taimi ʻoku ongoʻi ai ʻe he fakafoʻituituí … ʻa e ngāue ʻa e Laumālié ʻiate kinautolú, pe ko e taimi ʻoku nau fakatokangaʻi ai ha fakamoʻoni ʻo e ʻofa mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻi heʻenau moʻuí, ʻoku langaki mo fakamālohia fakalaumālie ai kinautolu pea tupulaki mo ʻenau tui kiate Iá. ʻOku muimui fakanatula mai ʻa e ngaahi aʻusia ko ʻeni mo e Laumālié ʻi he taimi ʻoku loto-fiemālie ai ha taha ke ʻahiʻahiʻi ʻa e folofolá [vakai, ʻAlamā 32:27]. Ko e founga eni ʻoku tau ongoʻi ai ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí” (“Now Is the Time,” Ensign, Nov. 2000, 75).

Ako Fakafoʻituituí pe Ako Fakahoá

Ako Folofolá

Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi potufolofola ko ʻení fekauʻaki mo e mālohi ʻo e Laumālié ʻi hoʻo ngāué?

Ko e hā te ke lava ʻo fai ke ke maʻu ʻa e mālohi ʻo e Laumālié ʻi hoʻo ngāué?

ʻĪmisi
kau faifekau ʻoku nau lotu

Lotu ʻi he Tui kia Sīsū Kalaisi

ʻOku fiemaʻu ke ke faiako ʻaki e mālohi ʻo e Laumālié ke tokoni ki he niʻihi kehé ke nau ului (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:13–14, 17–22). Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “ʻE foaki atu ʻa e Laumālié kiate kimoutolu ʻi he lotu ʻo e tuí; pea kapau ʻe ʻikai te mou maʻu ʻa e Laumālié ʻe ʻikai te mou faiako” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:14).

ʻI hoʻo lotua ko ia ha tokoni ʻi hoʻo faiakó, ʻe fakahū ʻe he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní hoʻo ngaahi akonakí “ki he loto ʻo e fānau ʻa e tangatá” (2 Nīfai 33:1). ʻI hoʻo faiako ʻaki ʻa e Laumālié pea maʻu ʻe he niʻihi kehé ʻi he Laumālié, te “mou femahinoʻaki” mo “felangakihakeʻaki pea mo fiefia fakataha” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:22).

Founga ʻo e Lotú

Naʻe akoʻi kitautolu ʻe Sīsū ʻi he founga ke lotú (vakai, Mātiu 6:9–13; 3 Nīfai 18:19). Lotu fakamātoato pea ʻi he loto moʻoni ke ke fakahoko ʻa e ngaahi ueʻi ʻokú ke maʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e lotu ʻoku ʻaongá ʻoku fiemaʻu ai ʻa e loto-fakatōkilaló, mo e feinga taʻetukú (vakai, Molonai 10:3–4; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:10).

Fakaʻaongaʻi ha faʻahinga lea ʻokú ne fakahoʻata ha fetuʻutaki lotu ʻofa mo e ʻOtuá. ʻI he lea faka-Pilitāniá, ngāue ʻaki ʻa e lea fakafolofola hangē ko e ʻAfioná (Thee), Hoʻo ʻAfió (Thou), Feituʻuna (Thy), mo e ʻOʻoú (Thine) kae ʻikai ko e ngaahi fetongi nauna angamaheni ʻo e koé, hoʻó, mo e ʻaʻaú.

Fakahaaʻi ha loto-houngaʻia. ʻE tokoni haʻo feinga ke fakahaaʻi hoʻo houngaʻiá ke ke fakatokangaʻi ai e lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí. Te ne fakaava ho lotó mo hoʻo fakakaukaú ki ha tataki fakalaumālie.

Lotu “ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó” ke foaki kiate koe ʻa e manavaʻofá (Molonai 7:48). Lotua ʻa e niʻihi kehé ʻaki honau hingoá. Lotua kinautolu ʻokú ke akoʻí. Kolea ha tataki fakalaumālie ki he founga te ke fakaafeʻi ai mo tokoniʻi kinautolu ke nau ōmai kia Kalaisí.

Ako Fakafoʻituituí

Ako e lotu ʻa e ʻEikí ʻi he Mātiu 6:9–13. Fai kiate koe ʻa e ngaahi fehuʻi koʻení, pea lekooti hoʻo ngaahi ongó ʻi hoʻo tohinoa akó.

  • ʻOku faitokonia fēfē ho fatongia lolotonga ko e faifekaú hoʻo ngaahi lotú?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻoku feinga ai hoʻo ngaahi lotú ke tāpuekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé?

  • ʻOku founga fēfē hoʻo lotua ke ke malava ʻo ikunaʻi ʻa e ʻahiʻahí?

  • ʻOku founga fēfē hoʻo lotua ha tokoni ʻi hono fakahoko hoʻo ngaahi fiemaʻu fakalaumālié mo fakatuʻasinó?

  • ʻOkú ke fakalāngilangiʻi fēfē ʻa e ʻOtuá ʻi he taimi ʻokú ke lotu aí?

Taimi ke Lotu aí

Ko e fē ʻa e taimi ʻoku totonu ke ke lotu aí? Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Fekumi faivelenga, lotu maʻu ai pē, pea loto-tui, pea ʻe fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē koeʻuhí ke mou lelei” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 90:24).

Naʻe pehē ʻe ʻAlamā, “Fealeaʻaki mo e ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē te ke fai, pea te ne fakahinohinoʻi koe ʻi he meʻa ʻoku leleí; ʻio, ʻo ka ke ka tokoto hifo ʻi he poʻulí tokoto hifo ki he ʻEikí, koeʻuhi ke ne tokangaʻi koe ʻi hoʻo mohé; pea ʻo ka ke ka tuʻu hake ʻi he pongipongí tuku ke fonu ho lotó ʻi he fakafetaʻi ki he ʻOtuá” (ʻAlamā 37:37; vakai foki, ʻAlamā 34:17–27).

ʻOku fakaafeʻi koe ʻe he ʻEikí ke ke fokotuʻu ha taimi fakalongolongo mo lōngonoa ke ke lotu ai: “Hū ki homou potu liló, pea … lotu ki hoʻomou Tamaí” (3 Nīfai 13:6; vakai foki, veesi 7–13).

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī: “Ko e pongipongi kotoa pē … , ʻoku totonu ke tūʻulutui ʻa e kau faifekaú ʻo tautapa ki he ʻEikí ke vete ange honau ʻeleló pea [folofola] ʻo fou ʻiate kinautolu ke tāpuakiʻi kinautolu te nau akoʻí. Kapau te nau fai ʻeni, ʻe hoko mai ha maama foʻou ki heʻenau moʻuí. ʻE toe lahi ange ʻa e loto vēkeveke ki he ngāué. ʻE aʻu ʻo nau ʻiloʻi ko hono moʻoní, ko e kau tamaioʻeiki kinautolu ʻa e ʻEikí ʻoku nau lea ʻo fakafofongaʻi Ia” (“Missionary Service,” First Worldwide Leadership Training Meeting, 11 Sanuali 2003, 20).

Ko e Falala ki he ʻOtuá ʻi he Taimi ʻOku Tau Lotu Aí

ʻOku ʻuhinga ʻa e tui ki he ʻOtuá ko e falala kiate Ia. ʻOku kau heni ʻa e falala ki Hono finangaló mo ʻEne taimí ʻi he tali ʻo ʻetau ngaahi lotú (vakai, ʻĪsaia 55:8–9). Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi:

“[Tatau ai pē] pe ko e hā e mālohi ʻo ʻetau tuí, he ʻikai ke ne lava ʻo ʻomi ha ola ʻoku fehangahangai mo e finangalo ʻo Ia ʻoku tau tui ki aí. Manatuʻi ia ʻi he taimi ʻoku hangē ʻoku ʻikai tali ai hoʻo ngaahi lotú ʻi he founga pe taimi ʻokú ke loto ki aí. Ko e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ‘oku moʻulaloa maʻu pē ki he fokotuʻutuʻu ʻo e langí, ki he lelei mo e finangalo mo e poto pea mo e taimi ʻa e ʻEikí. [Ko e taimi] ʻoku tau maʻu ai ʻa e faʻahinga tui … mo e falala [pehē] ki he ʻEikí, ʻoku tau toki malu mo nonga moʻoni ʻi heʻetau moʻuí” (“The Atonement and Faith,” Ensign, Apr. 2010, 30).

Fekauʻaki mo e ngaahi lotu ʻe ngali hangē ʻoku ʻikai ke talí, naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni:

“ʻOku ou ʻilo ʻa e ongo ko iá! ʻOku ou ʻilo ʻa e manavasiʻi mo e tō ʻo e loʻimatá ʻi he ngaahi momeniti pehení. Ka ʻoku ou toe ʻiloʻi pē foki ʻoku ʻikai taʻe tali mai ʻetau ngaahi lotú. ʻOku ʻikai ha taimi ʻe taʻe fakahoungaʻi ai ʻetau tuí. ʻOku ou ʻilo ʻoku lahi ange ʻa e ʻilo ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvani potó ʻiate kitautolu. Neongo ʻoku tau ʻiloʻi ʻetau ngaahi palopalema mo e mamahi fakamatelié, ka ʻokú Ne ʻafioʻi ʻetau fakalakalaka taʻe-faʻa-maté mo e meʻa te tau malavá. Kapau ʻoku tau lotua ke ʻilo Hono finangaló pea fakavaivaiʻi kitautolu ki ai ʻi he faʻa kātaki mo e loto-toʻa, ʻe lava ke hoko ʻa e fakamoʻui fakalangí ʻi Heʻene founga mo e taimi pē ʻAʻaná” (“Sīsū Kalaisi—ko e Faifakamoʻui Pulé,” Liahona, Nōvema 2005, 86).

ʻĪmisi
Road to Emmaus [Ko e Hala ki ʻEmeasí], tā fakatātā ʻa Greg Olsen

Ako ke Fakatokangaʻi ‘a e Ngaahi Ueʻi ‘a e Laumālié

ʻOku mahuʻinga kiate koe mo e kakai ʻokú ke akoʻí ke mou ako ke fakatokangaʻi ʻa e ngaahi fetuʻutaki mei he Laumālié. Ko e Laumālié ʻoku meimei ke fetuʻutaki leʻosiʻi maʻu pē, ʻo fakafou ʻi hoʻo ngaahi ongó, fakakaukaú, mo e lotó. Naʻe ʻilo ʻe he palōfita ko ʻIlaisiaá ko e leʻo ʻo e ʻEikí naʻe ʻikai ke ʻi he matangí, mofuiké, pe ʻi he afí—ka “ko ha kihiʻi leʻo mālie” (1 Ngaahi Tuʻi 19:12). ʻOku “ʻikai ko ha leʻo ia ʻo ha mana,” ka ko ha “kihiʻi leʻo siʻi ʻoku fuʻu vaivai ʻaupito, ʻo hangē ha fanafaná, pea [ʻe lava ʻo] “mahuhuhuhu ia ʻo ongo ki he laumālié tonu” [Hilamani 5:30).

ʻE lava ke ongo kehe ʻa e ngaahi fetuʻutaki mei he Laumālié ki ha kakai kehekehe. Neongo pe ʻe ongo fēfē ʻa e ngaahi fetuʻutaki ko ʻení, ka ʻoku akoʻi ʻe he folofolá ʻa e founga ke fakatokangaʻi aí. Hangē ko ʻení, ʻe fakamāmaʻi mo tataki koe ʻe he Laumālié ke ke fai lelei. Te Ne fakamāmaʻi ho ʻatamaí. Te Ne taki koe ke ke ʻaʻeva ʻi he loto-fakatōkilalo mo fakakaukau ʻi he angatonu. (Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:12–14 mo e kiʻi puha “Ako Fakafoʻituituí” kimui ange ʻi he konga ko ʻení.)

Ko e tali ki he fehuʻi “‘Oku tau fakatokangaʻi fēfē ʻa e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié?” Naʻe lau ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa e Molonai 7:13, 16–17. Naʻá ne pehē leva:

“Ko e siví ia, ʻi he taimi kuo ʻosi ai ʻa e meʻa kotoa. ʻOkú ne fakalotoʻi nai ha taha ke fai lelei, ke loto-toʻa ʻo ngāue, pea fai ʻa e meʻa totonú, ke angaʻofa, mo foaki lahi? Ta ʻoku mei he Laumālie ia ʻo e ʻOtuá. …

“… Kapau ʻoku fakaafe ke fai lelei, ʻoku mei he ʻOtuá ia. Kapau ʻoku fakaafe ke fai kovi, ʻoku ʻo e tēvoló ia. … Pea kapau ʻokú ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú peá ke moʻui ʻi he founga totonú, te ke ʻiloʻi ʻi ho lotó ʻa e meʻa ʻoku talaatu ʻe he Laumālié kiate koé.

“ʻOkú ke fakatokangaʻi ʻa e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié—ʻa ia ʻokú ne fakamāmaʻi, langaki hake, ʻa ē ʻoku lelei mo langaki moʻui mo taki kitautolu ki ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi lea mo ngaahi ngāue lelei angé, ʻoku mei he Laumālie ia ʻo e ʻOtuá” (Ngaahi Akonaki ʻa Kōtoni B. Hingikelií [1977], 260–61).

ʻI hoʻo feinga mo muimui ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, hoʻo malava ke ʻilo mo mahino ʻEne ngaahi ueʻí, ʻe tupulaki ʻi he fakalau atu ʻa e taimí (vakai, 2 Nīfai 28:30). ʻI ha ngaahi founga ʻe niʻihi, ko e fakaʻau ko ia ke femahinoʻaki ange mo e lea ʻa e Laumālié ʻoku tatau ia mo ha ako ʻo ha lea fakafonua kehe. Ko ha founga māmālie ia ʻoku fiemaʻu ai ʻa e ngāue faivelengá, mo e faʻa kātakí.

Kumi ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he loto moʻoni kakato. Kapau ʻokú ke fuʻu femoʻuekina ʻi ha ngaahi meʻa kehe, ʻe lava ke ʻikai ke ke ongoʻi ʻa e kihiʻi fanafana vanavanaiki ʻa e Laumālié. Pe ko Haʻane tatali kae ʻoua ke ke kolea Hono ivi tākiekiná ʻi he loto-fakatōkilalo mo fie tali ke fakahoko ʻEne ngaahi ueʻí.

ʻOku feʻauhi ʻa e ngaahi leʻo ʻi māmaní ke maʻu hoʻo tokangá. ʻE faingofua pē ke nau felei ʻa e ngaahi ongo fakalaumālié tukukehe kapau te ke tuku ha potu moʻó e Laumālié ʻi ho lotó. Manatuʻi ʻa e faleʻi ko ʻeni mei he ʻEikí: “Longo pē, pea ʻilo ko au ko e ʻOtuá” (Saame 46:10; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 101:16).

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

“ʻOku ngāue ʻaki ʻe he ʻOtuá ha ngaahi sīpinga kehekehe ke fakahoko mai ai e ngaahi fakahaá ki Hono ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné, hangē ko ha ngaahi fakakaukau ki he ʻatamaí mo ha ngaahi ongo ki he lotó, ngaahi misi, … mo ha ngaahi ueʻi fakalaumālie. ʻOku ʻi ai e ngaahi fakahā ʻoku maʻu he taimi pē ko iá [mo] fuʻu ʻilonga lelei; ko ha niʻihi ʻoku māmālie mo fakalongolongo pē hono fakatokangaʻí. Ko hono maʻu, fakatokangaʻi, mo ngāue ki he ngaahi fakahā mei he ʻOtuá ko ha ngaahi meʻafoaki fakalaumālie ia ʻoku totonu ke tau fakaʻamua kotoa mo fekumi totonu ki ai” (David A. Bednar, “The Spirit of Revelation in the Work,” 2018 mission leadership seminar).

Ako Fakafoʻituituí

Ako ʻa e ngaahi potufolofola ʻi he tēpile ko ʻení. Fakakaukau ki ha taimi naʻá ke aʻusia ai ha taha ʻo e ngaahi ongo, fakakaukau, pe ngaahi ueʻi ʻoku fakamatalaʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. ʻI hoʻo ako pea maʻu e taukeí, tānaki mai ha ngaahi potufolofola kehe ki he lisi ko ʻení. Fakakaukau ki ha founga te ke lava ai ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ke tokoniʻi ha niʻihi kehe ke nau ongoʻi mo fakatokangaʻi ʻa e Laumālié.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:23; 11:12–14; 88:3; Sione 14:26–27; Loma 15:13; Kalētia 5:22–23

ʻOmai ʻa e ngaahi ongo ʻo e ʻofa, fiefia, melino, fiemālie, faʻa kātaki, angamalū, angavaivai, tui, mo e ʻamanaki lelei.

ʻAlamā 32:28; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:14–15; 8:2–3; 1 Kolinitō 2:9–11

ʻOkú ne fakamāmaʻi mo ʻomi ha ngaahi fakakaukau ʻi he ʻatamaí mo ha ngaahi ongo ʻi he lotó.

Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:11–12

Tokoni ke maʻu ʻe he folofolá ha ivi mālohi.

ʻAlamā 19:6

Fetongi ʻa e fakapoʻulí ʻaki ʻa e māmá.

Mōsaia 5:2–5

Fakamālohia ʻa e loto-holi ke fakaʻehiʻehi mei he koví kae talangofua ki he ngaahi fekaú.

Molonai 10:5; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:9; 100:8; Sione 14:26; 15:26; 16:13

Akoʻi ʻa e moʻoní mo fakamanatu mai.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 45:57

Fakahinohino mo maluʻi mei hono kākāʻí.

2 Nīfai 31:18; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:27; Sione 16:13–14

Fakalāngilangiʻi mo fakamoʻoni ki he ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:16; 84:85; 100:5–8; Luke 12:11–12

Fakahinohino ki he ngaahi lea ʻa ha kau faiako loto-fakatōkilalo.

Molonai 10:8–17; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:8–26; 1 Kolinitō 12

ʻOmai ʻa e ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:30; 50:29–30

Fakahā ʻa e meʻa ke lotuá.

2 Nīfai 32:1–5; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28:15

Fakahā ʻa e meʻa ke faí.

1 Nīfai 10:22; ʻAlamā 18:35

Tokoniʻi ʻa e kau angatonú ke nau lea ʻi he mālohi mo e mafai.

1 Nīfai 31:17; ʻAlamā 13:12; 3 Nīfai 27:20

Fakamāʻoniʻoniʻi mo ʻomi ʻa e fakamolemole ʻo e angahalá.

1 Nīfai 2:16–17; 2 Nīfai 33:1; ʻAlamā 24:8

Fakahū ʻa e moʻoní ki he loto ʻo e tokotaha fanongó.

1 Nīfai 18:1–3; ʻEkesōtosi 31:3–5

Fakalahi ʻa e ngaahi potó mo e ivi malavá.

1 Nīfai 7:15; 2 Nīfai 28:1; 32:7; ʻAlamā 14:11; Molomona 3:16; ʻEta 12:2

Tuiaki Atu pe Momou.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:13–22

Felangakihakeʻaki ʻa e faiakó mo e fānau akó fakatouʻosi

Falala ki he Laumālié.

ʻI hoʻo hoko ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, kuo pau ke ke fai ʻEne ngāué ʻi Heʻene foungá pea ʻi Hono mālohí. Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “He ʻikai ke lava ʻe ha taha ʻo malanga ʻaki e Ongoongoleleí taʻe kau ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita, 383).

Falala ke tataki koe ʻe he Laumālié ʻi he tapa kotoa ʻo hoʻo ngāué. Te Ne fakamaama mo ueʻi fakalaumālie koe. Te Ne tokoni ke ke maʻu ʻa e kakai ke akoʻí mo Ne ʻomai ʻa e mālohi ki hoʻo akoʻí. ʻE tokoni ʻi hoʻo faitokonia ʻa e kāingalotú, kāingalotu foki maí, mo e kau ului foʻoú ʻi he fakamālohia ʻo ʻenau tuí.

ʻOku ʻi ai ha kau faifekau ʻoku nau ongoʻi falala pē kiate kinautolu. Ko ha niʻihi ʻoku ʻikai ke nau loto-lahi. ʻI he loto-fakatōkilalo, tuku hoʻo falalá mo hoʻo tuí kia Sīsū Kalaisi, kae ʻikai ʻiate koe. Falala ki he Laumālié kae ʻikai ki ho ngaahi talēnití mo e meʻa ʻokú ke malavá. ʻE hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakaivia hoʻo ngāué ʻo mahulu ange ia ʻi he meʻa te ke lava ʻo fakahoko ʻiate koe peé.

Ako Folofolá

Ako ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení mo fakakaukauʻi ʻa e anga ʻo ʻenau tali ʻa e ngaahi fehuʻi mahuʻinga ko ʻeni ʻoku totonu ke ke fai ʻi he ʻaho takitahá. Te ke lava fēfē ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení ki hoʻo kumí, taimi palaní, mo e ako fakafoʻituituí mo e ako fakahoá? Te ke lava fēfē ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi potu-folofolá ni ʻi hoʻo feinga ke akoʻi, fakaafeʻi ʻa e kakaí ke nau fai ha ngaahi tukupaá, mo muimuiʻi ʻa e ngaahi tukupaá.

Ko e fē ʻoku totonu ke u ʻalu ki aí?

Ko e hā ʻoku totonu ke u fakahokó?

Ko e hā ʻoku totonu ke u lea ʻakí?

Te u fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e folofolá ʻi heʻeku faiakó?

Ko ha Ngaahi Lea Fakatokanga

Fakapapauʻi Hoʻo Ngaahi Ongó mo e Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatala Falalaʻangá

ʻI hoʻo lotua ko ē ha tataki fakalaumālié, fakafehoanaki hoʻo ngaahi ongo fakalaumālié mo e ngaahi folofolá pea mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí. ʻE hanga ʻe he ngaahi ongo mei he Laumālié ʻo fakafenāpasi ia mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení.

Kumi ki ha Fakahā ʻi Hoʻo Ngāué

Fakapapauʻi ko e ngaahi ongo ʻokú ke maʻú ʻoku fekauʻaki mo hoʻo ngāué. Kapau ʻoku ʻikai uiuiʻi koe ʻaki ʻa e mafai totonú, ko e ngaahi ongo mei he Laumālié ʻoku ʻikai foaki ia ke ke faleʻi pe fakatonutonu ʻa e niʻihi kehé. Hangē ko ʻení, te ke maʻu ha fakahā ke ke tala ki ha pīsope ʻa e meʻa ʻoku tonu ke ne fai ʻi hono uiuiʻí.

ʻĪmisi
Ko ha Meʻafoaki ʻo e Maama

ʻIloʻi ʻa e Ivi Tākiekina Totonu ʻo e Laumālié

Naʻe faleʻi ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā: “Tuku ke u ʻoatu ha lea ʻo e fakatokanga. Te u pehē kapau he ʻikai ke tau tokanga … , te tau ala kamata ke fakatataua ʻa e ivi tākiekina moʻoni ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻaki ʻetau ngaahi founga taʻe taau mo kākaá. Aleaʻi hoʻo ngaahi filí mo ho hoá, hoʻo taki fakavahé, pe ko hoʻo palesiteni fakamisioná ʻi he taimi ʻe feʻunga ke fai aí. ʻOku moʻoni ko e Laumālie ʻo e ʻEikí te ne lava ke ʻomai ha ngaahi ongo mālohi fakaeloto, kau ai ʻa e loʻimatá, ka ʻoku ʻikai totonu ke fetoʻoaki ʻa e fōtunga pehē ki tuʻá mo e ʻi ai tonu ʻa e Laumālié” (Teachings of Howard W. Hunter [1997], 105).

ʻOua naʻá ke Feinga ke Fakamālohiʻi ʻa e Ngaahi Meʻa Fakalaumālié

He ʻikai ke lava ʻo fakamālohiʻi ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié. Te ke lava ʻo tanumaki ha loto mo ha ʻātakai te ne fakaafeʻi ʻa e Laumālié, pea te ke lava ʻo teuteu, ka he ʻikai ke ke lava ʻo tuʻutuʻuni ʻa e founga mo e taimi ke hoko mai ai ʻa e fakahinohino fakalaumālié. Faʻa kātaki mo falala te ke maʻu ʻa e meʻa ʻokú ke fiemaʻú ʻi he taimi totonú.

Tauhi ʻa e Ngaahi Aʻusia Fakalaumalié ke Toputapu.

ʻI hoʻo hoko ko e faifekaú, mahalo te ke fakatokangaʻi lahi ange ʻa e ngaahi aʻusia fakalaumālié ʻo laka ange ʻi ha toe taimi kimuʻa ʻi hoʻo moʻuí Ko e ngaahi aʻusia ko ʻení ʻoku toputapu pea meimei fakalūkufua ia ki he langaki, fakahihinoʻi, pe fakatonutonu koé.

Ko ha lahi ʻo e ngaahi aʻusia ko ʻení ʻoku lelei taha ange ke pukepuke fakafoʻituitui pē. Toki vahevahe pē ʻi ha taimi ʻe fakahā atu ai ʻe he Laumālié te ke lava ai ʻo tāpuekina ʻa e kakai kehé ʻaki haʻo fai ia (vakai, ʻAlamā 12:9; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 63:64; 84:73).

Ngāue ʻAki Hoʻo Fakakaukau Lelei Tahá ʻi ha Ngaahi Meʻa ʻe Niʻihi

ʻOku tau loto he taimi ʻe niʻihi ke taki kitautolu ʻe he Laumālié ʻi he meʻa kotoa pē. Ka, ko e taimi lahi ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tau ngāue ʻo fakaʻaongaʻi ʻetau fakakaukau lelei tahá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 60:5; 61:22; 62:5). Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tālini H. ʻOakesi:

“Ko e holi ko ia ke tataki ʻe he ʻEikí ko ha mālohinga ia, ka ʻoku fiemaʻu ke ʻalu fakataha ia mo ha mahino ʻoku lahi e ngaahi fili ʻoku tuku ʻe he Tamai Hēvaní ke tau fai pē ʻe kitautolu ʻa e filí. Ko e fili fakatāutahá ko e taha ia ʻo e ngaahi tupulakiʻanga ʻoku fiemaʻu ke tau aʻusia ʻi he moʻui fakamatelié. Ko kinautolu ʻoku nau tuku ki he ʻEikí ke Ne fai ʻa e fili kotoa pē mo kolea ke maʻu ha fakahā ʻi he foʻi fili takitahá, ʻe aʻu ki ha tuʻunga te nau lotua ai ha fakahinohino pea ʻikai maʻu ia. Hangē ko ʻení, ʻoku faʻa angamaheni ke hoko ʻeni ʻi he ngaahi tūkunga ko ia ʻoku maʻamaʻa ai ʻa e fili ke faí pe ʻoku ʻikai ha fili ia ʻe leleí.

“ʻOku totonu ke tau fakakaukauʻi fakalelei ia ʻi hotau ʻatamaí, ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi mālohi ʻo e fakaʻuhinga kuo foaki mai ʻe hotau Tupuʻangá. Pea toki totonu leva ke tau lotua ha fakahinohino pea ngāueʻi ia ʻo kapau te tau maʻu ia. Kapau ʻoku ʻikai ke tau maʻu ha fakahinohino, ʻoku totonu leva ke fai ʻetau fakaʻutoʻuta lelei tahá. Ko e kakai ko ē ʻoku nau feinga ki ha fakahinohino ʻi ha fakahā ʻi he ngaahi meʻa kuo ʻikai fili ʻe he ʻEikí ke tataki ai kitautolú, te nau lava ʻo maʻu ha tali ʻi he anga ʻo ʻenau fakaʻānauá pe fakapalatahá, pe te nau maʻu ha tali ko ha fakahā loi” (“Our Strength Can Become Our Downfall,” Ensign, ʻOkatopa 1994, 13–14).

Ako Folofolá

Ko e falala ko ia ki he Laumālié ʻoku fuʻu mahuʻinga pea ʻoku fiemaʻu ai ʻe he ʻEikí ke ʻoua naʻa tau fakasītuʻaʻi pe fakahōhōloto ki he Laumālié. Ko e hā ʻokú ke ako mei he ngaahi potufolofola ko ʻení:


Ngaahi Fakakaukau ki he Akó mo e Moʻui ʻAkí

Ako Fakafoʻituituí

  • Hiki e ngaahi meʻa fakalaumālie kuó ke aʻusiá ʻi hoʻo tohinoá. Fakahingoa ha kōlomu ʻe taha “Meʻa Naʻe Fai ʻe he ʻEikí” pea ko e kōlomu ʻe tahá “Meʻa Naʻe Fai ʻe Līhai mo Nīfaí.” Lau ʻa e talanoa ʻo e Liahoná mo e kaufana naʻe motú (1 Nīfai 16:9–31) pe ko e talanoa ʻo e foʻu ʻe Nīfai ʻa e vaká (1 Nīfai 17:7–16; 18:1–6). Lisi ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he talanoá ʻi he kōlomu totonú. Fakakaukau ki he meʻa ʻe lava ke akoʻi atu ʻe he talanoá kau ki he natula ʻo e tataki fakalaumālié.

  • Vakai ki hoʻo tohinoá ʻo kumi ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi ha taimi naʻe taki ai koe ʻe he Laumālié pe foua ha meʻafoaki ʻo e Laumālié. Fakakaukau ki he taimi, feituʻu, mo e ʻuhinga naʻe hoko ai ʻa e ngaahi aʻusia ko ʻení. Naʻe founga fēfē hono fakahaaʻi ʻa e toʻukupu ʻo e ʻEikí? Naʻá ke ongoʻi fēfē? ʻE lava ʻe he manatuʻi ʻo e ngaahi aʻusia ko ʻení ʻo tokoni ke ke fakatokangaʻi ʻa e Laumālié.

  • (Ako ʻa e ʻAlamā 33:1–12 mo e ʻAlamā 34:17–31. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi naʻe tali ʻe ʻAlamā mo ʻAmulekí? (Vakaiʻi ʻa e ʻAlamā 33:1–2.) Naʻe anga fēfē ʻena tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení? Ko e hā ha fakamahino naʻá na ʻoange?

  • Kuo ʻosi talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻe tataki kitautolu ʻe he Laumālié ʻi ha ngaahi founga mahuʻinga lahi. ʻI hoʻo lau ʻa e ngaahi folofola ko ʻení, fakatokangaʻi ha ngaahi tafaʻaki ʻo hoʻo ngāué ʻoku fiemaʻu ai e fakahinohino ʻa e Laumālilé. ‘Oku ‘uhinga ki he hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení ki hoʻo ako fakafoʻituituí mo e ako fakahoá? ki he ngaahi fakataha alēlea fakavahé, ki he ngaahi konifelenisi fakasouní, ngaahi ouau papitaisó, mo e ngaahi fakataha kehé?

    Lotu

    Tataki ʻo e ngaahi fakatahá

Ako Fakahoá mo e Vilo Hoá

  • Talanoa ki he ngaahi lotu ʻokú mo fakahoko fakahoá. ʻOku tataki nai kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní? ʻOkú ke maʻu mo ho hoá fēfē ʻa e tali ki hoʻomo ngaahi lotú? ʻI ho lotu mo e hoá, ʻokú mo:

    • Tui ʻe foaki atu ʻe he ʻOtuá kiate kimoua ʻa e meʻa ʻokú mo kole ʻi he māʻoniʻoni pea fakatatau mo Hono finangaló?

    • Fakamoʻoniʻi mo fakafetaʻi ʻi he ngaahi tali ki hoʻomo ngaahi lotú?

    • Lotua ʻa e kakaí ʻi honau hingoá mo fakakaukauʻi ʻenau ngaahi fiemaʻú?

    • Felotuaʻaki pea mo e Laumālié ke Ne tataki kimoua?

    • Fakatokangaʻi ʻa e tali ki hoʻomo ngaahi lotú?

    • Lotu mo ha tukupā ke fakahoko ʻa e ngaahi ueʻi ʻokú mo maʻú?

  • Aleaʻi ʻa e founga te mo kumi faivelenga ai ki he Laumālié?

  • Aleaʻi ʻa e ngaahi founga kehekehe ʻoku fakamatalaʻi ʻaki ʻe he kakaí ʻa e tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Tauhi ha lekooti ʻi hoʻo tohinoa akó ʻo e ngaahi fakamatala kuo fai ʻe kinautolu ʻokú mo akoʻí fekauʻaki mo ʻenau ngaahi aʻusia mo e Laumālié. ʻE founga fēfē haʻo lava ʻo tokoniʻi ha niʻihi kehe ke nau fakatokangaʻi ʻa e ivi tākiekina toputapú ni?

Fakataha Alēlea Fakavahé, Ngaahi Konifelenisi Fakasouní, mo e Fakataha Alēlea Fakatakimuʻa ʻo e Misioná

  • Ka taau, pea ʻai ʻa e kau faifekaú ke nau vahevahe ha talanoa pe aʻusia ne nau fanongo ai ʻi ha houa fakamoʻoni kimuí ni mai, pe ha toe tūkunga kehe. ʻE lava ʻa e ngaahi talanoa fakalaumālie mo e ngaahi aʻusia ʻoku fakamatalaʻi ʻe he kakai kehé ʻo tokoni ke ke fakatupulaki ha tui mo fakatokangaʻi ko e ivi tākiekina ʻo e Laumālié ʻoku ʻilolahia mo faʻa toutou fakahaaʻi.

  • Kole ki he kau faifekaú ke nau fai ha ngaahi lea fekauʻaki mo e misiona mo e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Fakamatalaʻi ʻa e founga ʻoku tokoni ai ʻa e fakahaaʻi ʻo e houngaʻiá ke ke fakatokangaʻi ʻa e fanga kiʻi founga iiki kae mahuʻinga kuo tāpuakiʻi ai koe ʻe he ʻEikí (vakai, ʻEta 3:5; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:21). Aleaʻi ha ngaahi founga ke fakahaaʻi ai ʻa e houngaʻiá.

  • Fakakaukau ke kole ki ha mēmipa foʻou ke lea ʻo fekauʻaki mo e founga naʻe tākiekina ai ia ʻe he Laumālié ʻi heʻene ako fekauʻaki mo e Siasí. Kole ki he tokotahá ke ne vahevahe pē ʻa e ngaahi aʻusia ʻokú ne ongoʻi ʻoku tāú.

Kau Taki Faka-misioná mo e Kau Tokoni Misioná

  • Te ke ala kole ki he kau faifekaú ke fakakau atu ha ngaahi aʻusia fakalaumālie ʻoku taau ʻi heʻenau tohi fakauike atu kiate koé.

  • ʻI he ngaahi ʻinitaviú pe ʻi he ngaahi pōtalanoá, fehuʻi maʻu pē ki he kau faifekaú fekauʻaki mo ʻenau ngaahi lotu pongipongí mo e efiafí. Kapau ʻe fiemaʻu, faleʻi kinautolu ʻi he founga ke ʻai ai ʻenau ngaahi lotú ke mahuʻingamālie angé.

  • Fehuʻi ki he kau faifekaú pe ʻoku founga fēfē ʻenau tokoni kiate kinautolu ʻoku nau akoʻí ke nau ongoʻi mo fakatokangaʻi ʻa e Laumālié.