Tusitusiga Paia
Helamana 8


Mataupu 8

Ua saili faamasino amioleaga e faaoso tagata ia tetee ia Nifae—O Aperaamo, Mose, Senosa, Senoka, Esaia, Isaia, Ieremia, Liae, ma Nifae, na molimau uma ia Keriso—Ua ta’u atu e Nifae, e ala i musumusuga, le fasiotiga o le faamasino sili. E tusa o le 23–21 T.L.M.

1 Ma o lenei sa oo ina ua uma ona fai atu e Nifae o nei upu, faauta, sa i ai tagata o e o ni faamasino, ma o e foi sa auai i le vaega faalilolilo a Katianetona, sa feitai i latou, ma sa latou alalaga tetee faasaga ia te ia, ua faapea atu i tagata: Aisea tatou te le pue ai lenei tagata ma aumai o ia, ina ia faasalaina o ia e tusa ma le solitulafono lea ua ia faia?

2 Aisea tou te vaai atu ai i lenei tagata, ma faalogo atu ia te ia o fāifāi e faasaga i lenei nuu ma faasaga i la tatou tulafono?

3 Auā faauta, sa tautala atu Nifae ia te i latou e uiga i le lē amiotonu o la latou tulafono; ioe, e tele mea na tautala atu ai Nifae ia ua le mafai ona tusia; ma sa leai se mea sa tautala atu ai o ia sa le tusa ai ma poloaiga a le Atua.

4 Ma sa feitai ia faamasino ia te ia ona asa tautala atu o ia ma le manino ia te i latou e faatatau ia latou galuega faalilolilo o le pouliuli; ae ui i lea, sa latou fefefe e oo atu o latou lima ia te ia, ona sa latou matatau i le nuu nei o latou alalaga tetee mai faasaga ia te i latou.

5 O lea na latou alalaga atu ai i tagata, e faapea: Aisea ua outou tuu ai lenei tagata e fāifāi faasaga mai ia i tatou? Auā faauta ua tausalaina e ia lenei nuu atoa, e oo lava i le faaumatiaina; ioe, ma e faapea foi o o tatou aai tetele nei o le a aveesea mai ia i tatou, ma o le a tatou le maua ai se nofoaga i totonu o na aai.

6 Ma o lenei ua tatou iloa e le mafai ona oo mai o lenei mea, aua faauta, ua tatou malolosi, ma ua tetele o tatou aai, o lea e le mafai ai e o tatou fili ona i ai se mana i luga o i tatou.

7 Ma sa oo ina faapea ona latou faaoso o tagata ia feitai e faasaga ia Nifae, ma faatutupu finauga i totonu ia te i latou; ona sa i ai ni isi o e sa alalaga mai: Ia tuu pea ia lenei tagata, ona o ia o se tagata lelei, ma o mea na ia fai mai ai o le a taunuu moni vagana ai ua tatou salamo;

8 Ioe, faauta, o le a oo mai ia te i tatou faamasinoga uma ia na ia molimau mai ai ia i tatou; ona ua tatou iloa ua sa’o lana molimau ia te i tatou e uiga ia tatou amioletonu. Ma faauta ua toatele i latou, ma ua ia ailoa foi mea uma o le a oo mai ia te i tatou e pei ona ia iloa e uiga ia tatou amioletonu;

9 Ioe, ma faauta, a na fai e le o ia o se perofeta po ua le mafai e ia ona molimau mai e uiga i ia mea.

10 Ma sa oo ina faamalosia tagata ia na saili e faaumatia Nifae ona o lo latou fefefe, sa latou le pa’i atu ai o latou lima ia te ia; o lea na toe amata ai ona ia tautala atu ia te i latou, ina ua vaai atu ua fiafia ni isi ia te ia, sa oo ai ina fefefe le vaega na totoe o i latou.

11 O lea na faamalosia ai o ia e tautala atili atu ia te i latou ua faapea atu: Faauta, o’u uso e, tou te lei faitau ea sa tuuina mai e le Atua le mana i se tagata e toatasi, o Mose lava lea, e taia ai i luga o vai o le aSami Ulaula, ma vavae ai i le tasi itu ma le isi itu, sa oo ina ui mai ai Isaraelu, o e o o tatou tamā, i luga o le eleele matūtū, ma ufitia ai i vai luga o autau a Aikupito ma tofatumoanaina ai i latou?

12 Ma o lenei faauta, afai na tuu mai e le Atua i lenei tagata se mana faapena, aisea ea la tou te finau ai i totonu ia te outou lava, ma fai mai e lei tuuina mai e ia ia te a’u se mana e mafai ai ona ou iloa e uiga i faamasinoga ia o le a oo mai i luga o outou vagana ai ua outou salamo?

13 Ae faauta, ua le na’o a’u upu ua outou teena, ae ua outou teena foi upu uma ia na tautatala i ai o tatou tamā, ma upu foi na tautala i ai lenei tagata, o Mose, o le na tuuina mai ia te ia se mana tele faapea; ioe, o upu ia na ia tautala i ai e uiga i le afio mai o le Mesia.

14 Ioe, na te lei molimau mai ea o le a afio mai le Alo o le Atua? Ma e pei ona sa asii i luga e ia le gata apamemea i le vao, o le a faapea lava ona siitia i luga o ia o le o le a afio mai.

15 Ma e pei ona aola le toatele o e na vaai ae i luga i lena gata, o le a faapea lava ona mafai ona eola o le toatele o e e vaai ae i luga ma le faatuatua i le Alo o le Atua, ma ua i ai le agaga salamo, i lena lava ola e faavavau.

16 Ma o lenei faauta, ua le na’o Mose na molimau e uiga i nei mea, ae o perofeta paia auma foi, mai i ona aso e oo atu i aso o Aperaamo.

17 Ioe, ma faauta, sa vaai aAperaamo i lona afio mai, ma sa faatumuina o ia i le fiafia ma sa olioli.

18 Ioe, ma faauta, ou te fai atu ia te outou, sa le gata ina iloa e Aperaamo e uiga i nei mea, ae sa i ai le atoatele ae lei oo i aso o Aperaamo o e na valaauina i le efaatulagaga a le Atua; ioe, e tusa lava ma le faatulagaga a lona Alo, na latou iloaina; ma sa faia lenei mea ona sa tatau ona faaalia o ia mea i tagata, i le tele o afe o tausaga ae lei oo i lona afio mai, o le a oo mai lava le togiola ia te i latou.

19 Ma o lenei ou te manao ina ia outou iloa, talu mai aso o Aperaamo sa i ai lava perofeta e toatele o e na molimau mai i nei mea; ioe, faauta, na molimau mai ai ma le loto le perofeta o aSenosa; i se mea na fasiotia ai o ia.

20 Ma faauta, o aSenoka foi, ma Esaia foi, ma eIsaia foi, ma iIeremia, (o Ieremia o le perofeta lava lea e tasi na molimau mai e uiga i le faaumatiaga o oIerusalema) ma o lenei ua tatou iloa na faaumatia Ierusalema e tusa ma upu a Ieremia. O lea la aisea o le a le afio mai ai le Alo o le Atua, e tusa ma lana valoaga?

21 Ma o lenei tou te masalomia ea na faaumatiaina aIerusalema? Tou te fai mai ea e lei fasiotia eatalii uma o Setekaia, o i latou uma ia vagana ai iMoleka? Ioe, ma tou te le o vaai ea ua faatasi le fanau a Setekaia ma i tatou, ma sa tutuli ese i latou mai le laueleele o Ierusalema? Ae faauta, ua le ona pau lea—

22 Sa tuli ese lo tatou tamā o Liae mai Ierusalema ona sa ia molimau atu e uiga i nei mea. Sa molimau foi Nifae e uiga i nei mea, ma sa toetoe foi o o tatou tamā uma, seia oo mai lava i le taimi nei; ioe, sa latou molimau mai e uiga i le aafio mai o Keriso, ma sa tulimatai i luma, ma olioli i lona aso o le a oo mai.

23 Ma faauta, o ia o le Atua, ma ua faatasi o ia ma i latou, ma sa ia faaali mai o ia lava ia te i latou, ma ua ia togiolaina i latou; ma sa latou avatu ai ia te ia le viiga, ona o lena mea o le a oo mai.

24 Ma o lenei, ona ua outou iloa nei mea ma ua le mafai ona outou faafitia vagana ai ua outou pepelo, o lea ua outou agasala ai i lenei mea, ona ua outou teena nei mea uma, e ui i le tele o faamaoniga ua outou maua; ioe, ua outou maua lava mea auma, o mea o i le lagi, ma mea uma ua i ai i le lalolagi, o se molimau ua moni i latou.

25 Ae faauta, ua outou teena le upumoni, ma afouvale faasaga i lo outou Atua paia; ma e oo lava i lenei taimi, nai lo le teuina mo outou lava o eoa i le lagi, e le pala ai se mea, ma o se mea e le mafai ona oo atu i ai se mea eleelea, ua outou faaputuina mo outou lava le toasa a o lei oo mai le aso o le ifaamasinoga.

26 Ioe, e oo lava i le taimi nei o lo ua matua outou, ona o lo outou fasioti tagata, ma lo outou afaitaaga ma amioleaga, mo le faafanoga tumau e faavavau; ioe, ma e vagana ai ua outou salamo, o le a lata ona oo mai ia te outou.

27 Ioe, faauta, ua i ai nei lava i o outou faitotoa; ioe, ina outou o atu ia i le nofoa-faamasino, ma suesue; ma faauta, ua fasiotia lo outou faamasino, ma o loo ataoto o ia i lona toto; ma sa fasiotia o ia ee lona uso, o le ua saili e nofo i le nofoa-faamasino.

28 Ma faauta, ua auai i la’ua uma i la outou vaega faalilolilo, o lona a’autu o Katianetona ma lē ua leaga o lē ua saili e faaumatia agaga o tagata.