Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú
Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko e Pōpoaki ʻa e Fakamoʻuí Kiate Koé
Māʻasi 2024


“Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko e Pōpoaki ʻa e Fakamoʻuí Kiate Koé,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, Māʻasi 2024.

Ko ha Fakahinohino ki Hono Mālohí

Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko e Pōpoaki ʻa e Fakamoʻuí Kiate Koé

ʻOku tokoni ʻa e tohi fakahinohino ko ʻení ke ke fakafehokotaki ai hoʻo ngaahi filí kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne tokāteliné.

ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi

ʻOku ou Tuʻu ʻi he Matapaá mo Tukituki, tā fakatātā ʻe J. Kirk Richards

Fakakaukauloto ʻokú ke nofo ʻi Kāleli ʻi he kuonga muʻá, ʻi he taʻu ʻe 2,000 kuohilí. Kuo fakaafeʻi koe mo hoʻo ngaahi kaungāmeʻá ki ha fakataha lotu ʻa e toʻu tupú ʻi he falelotu fakalotofonuá, ʻa ia ʻe lea ai ha fakaafe makehe: Ko Sīsū ʻo Nāsaletí. Pea ʻi ha taimi pau ʻi Heʻene pōpoakí, ʻoku fakaafeʻi ʻe Sīsū ʻa e toʻu tupu ʻi he haʻofangá ke nau ʻeke ange ha ngaahi fehuʻi kiate Ia.

ʻOkú ke pehē ko e hā ha faʻahinga fehuʻi te ke fanongoa?

ʻOku ou tui ʻe hā mei ha ngaahi fehuʻi ʻe niʻihi ʻa e anga fakafonua mo e ngaahi tūkunga ʻo e taimi ko iá. Ka ʻoku ou tui moʻoni ko ha konga lahi ʻo e ngaahi fehuʻi ko iá ʻe ongo tatau pē ia mo e ngaahi fehuʻi ʻoku tau maʻu ʻi he ʻaho ní.

Hangē ko ʻení, ʻi he Fuakava Foʻoú, naʻe ʻeke ʻe he kakaí ha ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení ki he Fakamoʻuí:

  • Ko e hā ha meʻa ʻoku fiemaʻu ke u fai ke maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá?1

  • ʻOku tali nai au? ʻOku ou kau nai?2

  • Kapau ʻe faiangahala hoku tokouá kiate au, ʻe tuʻo fiha nai haʻaku fakamolemoleʻi ia?3

  • Ko e hā ʻa e meʻa ʻe hoko ki he māmani ko ʻení ʻi he kahaʻú? Te u malu nai?4

  • Te Ke lava nai ʻo fakamoʻui ʻa e taha ʻoku ou ʻofa aí?5

  • Ko e hā ʻa e moʻoní?6

  • Te u ʻilo fēfē nai ʻoku ou ʻalu ʻi he hala totonú?7

ʻIkai nai ʻoku tau faʻa fifili kotoa pē ki he meʻa tatau ʻi he taimi ki he taimi? Kuo teʻeki ai ke lahi ha liliu ki he ngaahi fehuʻí ʻi he fakalau ʻa e ngaahi senitulí. Pea ʻoku pehē pē foki mo e manavaʻofa ʻa e Fakamoʻuí kiate kinautolu ʻoku nau fehuʻi iá. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e faingataʻa mo e puputuʻu ʻe ala hoko ʻi he moʻuí. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e faingofua ke tau hē mei he halá. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻoku tau hohaʻa ʻi he taimi ʻe niʻihi fekauʻaki mo e kahaʻú. Pea ʻokú Ne folofola mai kiate koe mo au, ʻo hangē pē ko ʻEne folofola ki Heʻene kau muimuí ʻi he kuonga muʻá:

  • “ʻOua naʻa mamahi homou lotó.”8

  • “Ko au ko e hala [pea] mo e moʻoni.”9

  • “Muimui ʻiate au.”10

ʻI he taimi ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi fili mahuʻinga ke fakahokó, ko e fili lelei tahá ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí. ʻI he taimi ʻoku ʻi ai haʻo ngaahi fehuʻí, ko e tali lelei tahá ko Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí.

Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku ou saiʻia ai ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko ha Fakahinohino ki Hono Fakahoko ha Ngaahi Filí. ʻOkú ne fakahinohino kitautolu kia Sīsū Kalaisi kae lava ke tau maʻu Hono mālohí. ʻOku ou tauhi ha tatau ʻi heʻeku kató ʻi he taimi kotoa pē. ʻI heʻeku feʻiloaki mo e kakai ʻi he funga ʻo e māmaní ʻoku nau fie ʻilo pe ko e hā ʻoku tau fai ai ʻa e meʻa ʻoku tau faí ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku ou vahevahe leva ʻa e tohi fakahinohino ko ʻení mo kinautolu.

ʻOku akoʻi ʻe he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ʻa e ngaahi moʻoni taʻengata fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo ʻEne Foungá. ʻOkú ne fakaafeʻi koe ke ke fai ha ngaahi fili ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi moʻoni ko iá. Pea ʻokú ne vahevahe ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai [ʻe he ʻEikí] maʻanautolu ʻoku muimui kiate Iá. Kātaki ʻo lau, fakalaulauloto, pea vahevahe ʻa e tohi fakahinohino ko ʻení!

Fakaafeʻi Mai Ia

ʻOku finangalo ʻa Sīsū Kalaisi ke kau ʻi hoʻo moʻuí—ke Ne ʻi ai maʻu pē ʻi he ʻaho kotoa, ʻi he taimi tokamālié mo e faingataʻá. ʻOku ʻikai ke Ne tuʻu pē ʻi he ngataʻanga ʻo e halá, ʻo tatali ke ke aʻu ange kiate Ia. Te Ne ʻaʻeva mo koe ʻi he foʻi laka kotoa pē ʻo e fonongá. Ko Ia ʻa e Halá!

Ka he ʻikai te Ne fakamālohiʻi Ia ki hoʻo moʻuí. Te ke fakaafeʻi Ia ki hoʻo moʻuí ʻo fakafou ʻi hoʻo ngaahi filí. Ko e ʻuhinga ʻeni ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ha tohi fakahinohino ki hono fai ʻo e ngaahi filí, hangē ko e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú. Ko e taimi kotoa pē ʻokú ke fai ai ha fili māʻoniʻoni ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi moʻoni taʻengata ʻa e Fakamoʻuí, ʻokú ke fakahaaʻi ai ʻokú ke fiemaʻu Ia ʻi hoʻo moʻuí. ʻOku fakaava ʻe he ngaahi fili ko iá ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí, pea ʻoku lilingi hifo Hono mālohí ki hoʻo moʻuí.11

Fokotuʻu ha Fetuʻutaki ʻOku Mālohí

Mahalo te ke manatuʻi naʻe fakafehoanaki ʻe he Fakamoʻuí ʻa kinautolu ʻoku fanongo pea fakahoko ʻEne folofolá ki he tangata poto naʻá ne “langa hono falé ʻi he funga maká.” Naʻá Ne folofola ʻo pehē:

“Pea tō ʻa e ʻuhá, pea ʻoho mai ʻa e vaí, pea hoko mo e havilí, ʻo tō ki he fale ko iá; ka naʻe ʻikai holo ia, he naʻe langa ia ʻi he funga maká.”12

ʻOku ʻikai hao ha fale mei ha matangi koeʻuhí ʻoku mālohi ʻa e fale ko iá. ʻOku ʻikai foki ke hao ia koeʻuhí pē ʻoku mālohi ʻa e maká. ʻOku hao ʻa e falé mei he matangí koeʻuhí he ʻoku pipiki maʻu ia ki he fuʻu maka mālohi ko iá. Ko e mālohi ʻo e fehokotaki ki he maká ʻoku mahuʻingá.

Ko e meʻa tatau pē, ʻi heʻetau langa ʻetau moʻuí, ʻoku mahuʻinga ke tau fai ha ngaahi fili ʻoku leleí. Pea ʻoku mahuʻinga ke mahino ʻa e moʻoni taʻengata ʻa e Fakamoʻuí. Ka ko e mālohi te tau fiemaʻu ke matuʻuaki ʻaki ʻa e ngaahi matangi ʻo e moʻuí ʻoku hoko mai ia ʻi he taimi ʻoku tau fakafehokotaki ai ʻetau ngaahi filí mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne tokāteliné. Ko e meʻa ia ʻoku tokoni mai ai ʻa e Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú ke tau faí.

Hangē ko ʻení, mahalo ʻe ʻiloʻi ʻe hoʻo ngaahi kaungāmeʻá ʻokú ke feinga ke ʻoua naʻá ke ngāue ʻaki ha lea taʻefeʻunga pe fakatupu loto-mamahi. Mahalo te nau sio atu ʻokú ke feohi mo e kiʻi tamasiʻi ʻi he akó ʻoku tukunoaʻi pe fakamamahiʻi ʻe ha kakai tokolahi. Ka ʻoku nau ʻiloʻi nai ʻokú ke fai ʻa e ngaahi fili ko ʻení koeʻuhí he naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi “ko e kakai kotoa pē ko ho kāinga kinautolu—ʻo kau ai ʻa e kakai ʻoku kehe meiate koé”?13

Mahalo ʻe ʻiloʻi ʻe hoʻo ngaahi kaungāmeʻá ʻokú ke ʻalu ki he lotú ʻi he Sāpate kotoa pē. Mahalo te nau fakatokangaʻi ʻa e taimi ʻokú ke tamateʻi ai ha foʻi hiva pau pe fakasītuʻaʻi ha fakaafe ke sio ʻi ha foʻi faiva pau. Ka ʻoku nau ʻiloʻi nai ʻokú ke fai ʻa e ngaahi fili ko ʻení koeʻuhí ʻoku ʻi ai haʻo “vā fetuʻutaki ʻo e fuakava fiefia mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi,” pea ko e konga ʻo e tukupā ko ia ke muimui ki he Fakamoʻuí, ʻokú ke houngaʻia ai ke “maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ho takaua maʻu pē”?14

Mahalo ʻe ʻilo ʻe he kakaí ʻoku ʻikai ke ke inu kava mālohi pe ifi tapaka pe fakaʻaongaʻi ha ngaahi faitoʻo konatapu fakatuʻutāmaki. Ka ʻoku nau ʻiloʻi nai ʻokú ke fai ʻa e ngaahi fili ko ʻení koeʻuhí naʻe akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi “ʻoku toputapu ho sinó,” “ko ha meʻaʻofa fakaofo ia mei hoʻo Tamai Hēvaní,” naʻe ngaohi ʻi Hono tataú?15

Mahalo ʻe ʻiloʻi ʻe hoʻo ngaahi kaungāmeʻá he ʻikai te ke kākā pe loi pea ʻokú ke fakamātoato ʻi he akó. Ka ʻoku nau ʻiloʻi nai ʻoku tuʻunga ʻeni ʻi he akonaki ʻa Sīsū Kalaisi “ʻe fakatauʻatāinaʻi ʻa kimoutolu ʻe he moʻoní”?16

Ko e meʻa mahuʻinga tahá, ʻoku ʻiloʻi nai ʻe hoʻo ngaahi kaungāmeʻá ʻokú ke fai ʻa e ngaahi fili taʻe-manakoa ko ʻení ke ke tauhi moʻoni ai ki he ngaahi tuʻunga moʻui ʻa Kalaisí koeʻuhí ʻokú ke ʻiloʻi “ko Sīsū Kalaisi ho mālohingá”?17

Ko Ia Ho Mālohingá

ʻOku ou fakamoʻoni fakapapau ko Sīsū Kalaisi ʻa e Hala ki ha kahaʻu fiefia mo nāunauʻia—ʻa hoʻo kahaʻú. Pea ko Ia foki ʻa e Hala ki ha taimi fiefia mo nāunauʻia ʻi he lolotonga ní. ʻAʻeva ʻi Hono halá, pea te Ne ʻaʻeva mo koe. Te ke lava ʻo fai ʻeni!

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, ko Sīsū Kalaisi ʻa hoʻomou mālohingá. Hokohoko atu hoʻo ʻaʻeva mo Iá, pea te Ne tokoniʻi koe ke ke tupulaki ʻaki ʻa e “kapakau ʻo hangē ko e fanga ʻīkalé”18 ki he fiefia taʻengata kuó Ne teuteu maʻaú.