Konifelenisi Lahi
‘Oua Te Ke Manavahē: Ka Ke Tui Pē!
Konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2022


‘Oua Te Ke Manavahē: Ka Ke Tui Pē!

Kamata hoʻomou fekumi ki he fiefiá ʻaki haʻamou houngaʻia ʻi he ngaahi meʻa lelei ʻoku tau lolotonga maʻu mei he tokotaha ʻokú ne foaki ʻa e meʻa lelei kotoa pē.

ʻOku fakataumuʻa ʻeku lea he ʻaho ní ki he kakai kei talavou ʻo e Siasí, ʻo ʻuhinga ia ki ha taha pē ʻi he toʻu ʻo Palesiteni Nalesoní pe siʻi hifo ai. ʻOku tātāitaha ke u fakaʻaongaʻi ʻa e ʻū fakatātaá, ka he ʻikai ke u lava ʻo taʻofi hono vahevahe ʻení.

ʻĪmisi
Tohi meia Mēlini ʻĀnolo

Ko e cri de coeur ʻeni mei hoku kaungāmeʻa taʻu valu ko Mēlini ʻĀnoló ʻi he taimi naʻá ne taʻu fitu aí. Te u fakatonuleaʻi atu kiate kimoutolu ʻa ʻene tohi faka-ʻIsipité:

Siʻi Pīsope

generle confrins

naʻe Taʻeoli ko e hā

ʻOku pau nai ke tau

kau ki ai? talamai hono ʻuhingá

Fakaʻapaʻapa atu, Mēlini

ʻĀnolo.1

Mēlini, mahalo te ke toe taʻeoliʻia pē he lea ʻoku ou ʻamanaki fakahokó. Ka ʻi he taimi te ke tohi ai ʻo lāunga ki hoʻo pīsopé, ʻoku mahuʻinga ke ke talaange ki ai ko hoku hingoá ko “Kiloni. ʻEletā Petuliki Kiloni.”

Kuo meimei taʻu ʻe ua ʻa hono kāpui hotau palanité ʻe ha mahaki fakaʻauha hangē ko e mahaki fakaʻauha ʻi he tohi tapú, pea neongo hono taʻofi ʻe he mahaki ko iá ʻa e meimei meʻa fakasōsiale kotoa pē, ka ʻoku mahino ne ʻikai ke taʻofi ai ʻa e fakamamahí, fetāʻakí, mo e fakamālohi fakapolitikalé—fakafonua pe fakatuʻapuleʻanga. Pea ʻoku ʻikai ngata aí, ka ʻoku tau kei fehangahangai pē mo e ngaahi faingataʻa fakasōsiale mo tukufakaholo tuʻuloá, ʻo kamata mei he tōlalo fakaʻekonōmiká aʻu ki hono maumauʻi e ʻātakaí mo e filifilimānako fakamatakalí mo ha ngaahi meʻa lahi ange.

ʻE ngali fakalotosiʻi ki hotau toʻu tupú e faʻahinga taimi faingataʻa mo fakapoʻuli ko iá, ʻa kinautolu ʻoku tau fakatuʻamelie mo fakafalala ki ai fekauʻaki mo hotau kahaʻú. ‘Oku pehē “ko e mālohi ʻo e toʻu tupú ko e maʻuʻanga tokoni mahuʻinga ia ki he māmaní fulipē. Ko e … kakai kei talavoú … te nau faʻu hotau sōsaieti ʻo e … kahaʻú.”2 ʻIkai ngata aí, ko ʻetau fānaú ʻe tuku ki ai e falala ki he ikuʻanga ʻo e Siasí ni.

Koeʻuhí ko hotau tūkunga lolotonga ʻi he māmaní, ʻoku mahino pē ʻa e hōloa e tuʻunga vēkeveke ʻo e kakai kei talavoú. Naʻe toki fokotuʻu ʻe Dr. Lola Sanitosi, ko ha palōfesa ʻi he ʻUnivēsiti Yale, ha kalasi ʻoku ui ko e “Saikolosiá mo e Moʻui ʻoku Leleí.” “ʻI he ʻuluaki taʻu ne fokotuʻu ai e kalasí, ne lesisita ki ai ʻa e meimei [vahe fā ʻe taha] ʻo e fānau ako [kotoa] ne nau ako BA.”3 Ne fanongo leva e kakai ʻe toko 64 milioná tupu ki heʻene polokalama ʻi he ʻinitanetí. Ne tohi ʻe ha tokotaha faiongoongo ʻe taha ʻo kau ki he meʻa fakaofó ni, ʻene fakatokangaʻi e fakamamahi ke mamata ki ha fānau ako ʻatamai lelei tokolahi kei talavou—mo e kakai lalahi—ʻoku nau “fekumi vivili ki ha meʻa ne mole meiate kinautolu” pe to e kovi angé, ko ʻenau fakaʻānaua ki ha meʻa naʻe teʻeki pē ke nau maʻu.4

Ko ʻeku kole he ʻahó ni ki hotau toʻu tupú, mo kimoutolu mātuʻa mo e kakai lalahi ʻoku mou faleʻi kinautolú, ke mou kamata hoʻomou fekumi ki he fiefiá ʻaki haʻamou houngaʻia ʻi he ngaahi meʻa lelei ʻoku tau lolotonga maʻu mei he tokotaha ʻokú ne foaki ʻa e meʻa lelei kotoa pē.5 ʻI he taimi pē ʻoku fehuʻia ai ʻe he kakai tokolahi ʻi he māmaní ʻa e ngaahi fehuʻi faingataʻa fekauʻaki mo e natula ʻo e ngaahi meʻa fakalaumālié, ʻoku totonu ke tau tali ʻaki ʻa e “ongoongo fakafiefia”6 ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻomi ʻe he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻa ia ʻokú ne fakamahuʻingaʻi ʻa e misiona mo e pōpoaki ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní, ʻa e founga mahuʻinga taha mo taʻengata ki hono fakatou maʻu mo fakahoko ʻa ia ʻoku leleí lolotonga ha taimi faingataʻa pehē.

Kuo pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ko e toʻu tangata ko ʻeni ʻo e kakai kei talavoú ʻoku “lahi ange [honau] ivi tākiekina [ki he leleí] ʻi he māmaní ʻi ha toe toʻu tangata kimuʻa.”7 ʻOku totonu ke tau “hiva ʻaki ʻa e hiva ʻo ʻene ʻofa huhuʻí,”8 ka ʻe fie maʻu ki ai e mapuleʻi kitá—ʻa e “tuʻunga fakaākongá”—ʻa ia ʻokú ne fakafepakiʻi e ngaahi ʻulungaanga koví mo e tōʻonga fakatupu maumau te ne ala taʻofi ʻetau fakahaaʻi ki he kakaí ʻa e fiefia ʻo e fakamoʻui taʻengatá.

Naʻa mo e taimi ʻoku tau feinga ai ke “fakatuʻamelie maʻu peé,”9 ʻoku tau fetaulaki he taimi ki he taimi mo ha taha ʻoku fakatuʻatamaki mo tala ʻoku kovi e meʻa kotoa pē. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻene taumuʻá: “ʻOku tomuʻa fakapōpōʻuli maʻu pē kimuʻa pea fakapoʻuli tuʻú.” Ko ha fakakaukau matuʻaki fakatuʻutāmaki ia, pea mo ha moʻui fakamamahi moʻoni! ʻIo, mahalo ʻe ʻi ai e taimi te tau loto ke hola mei hotau tūkunga lolotongá, ka ʻoku ʻikai totonu ke tau teitei hola mei hotau tuʻunga taʻengatá—ko ha fānau ʻa e ʻOtua moʻui ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu, mo mateuteu maʻu pē ke fakamolemoleʻi kitautolu, pea he ʻikai te Ne teitei liʻaki kitautolu. Ko ʻEne koloa mahuʻinga tahá koe. Ko ʻEne fānau koe, ʻa ia kuó Ne ʻomi ai ha kau palōfita mo ha ngaahi talaʻofa, ngaahi meʻafoaki mo e fakahā fakalaumālie, ngaahi mana mo e pōpoaki, mo ha kau ʻāngelo ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí.10

Kuó Ne ʻoatu foki ha siasi ʻoku fakamālohia ai e ngaahi fāmilí ʻi he moʻui fakamatelié pea haʻi fakataha kinautolu ʻo taʻengata. ʻOku ʻi ai ha ngaahi uooti mo e ngaahi kolo ʻe 31,000 tupu ʻa ia ʻoku fakatahataha mai ki ai ʻa e kakaí ʻo hiva, ʻaukai, mo fehūfiaʻaki mo foaki ʻenau koloá maʻá e masivá. Ko e feituʻu ʻeni ʻoku fakahingoa, lekooti, pea ngāue fakaetauhi ai ki he tokotaha kotoa pē, pea ʻoku fetokoniʻaki loto-fiemālie ai ʻa e ngaahi kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí ʻi he ngaahi uiuiʻi mei he ngāue fakakalaké ki he fatongia tauhí. ʻOku lauafe ʻa e kakai lalahi kei talavou—pehē ki he ngaahi hoa mali matuʻotuʻa—ʻoku nau ngāue fakafaifekau ʻo fua pē ʻenau fakamole, ʻo ʻikai ke nau fili e feituʻu te nau ngāue aí, pea fononga e kāingalotu kei talavou mo toulekeleka ki he ngaahi temipalé ke fakahoko e ngaahi ouau toputapu ʻoku fie maʻu ke haʻi fakataha ai ʻa e fāmili ʻo e tangatá—ko ha ngāue loto-toʻa ʻi ha māmani moveuveu ka ʻoku fakahaaʻi ai ʻoku fakataimi pē ʻa e faʻahinga moveuveu peheé. Ko ha niʻihi siʻi pē ʻeni ʻo e ngaahi ʻuhinga ki he “ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate [kitautolú].”11

Ko hono moʻoní, ʻoku matuʻaki faingataʻa moʻoni e ngaahi palopalema ʻoku fehangahangai mo ha faʻahinga ākonga pē ʻa Sīsū Kalaisi ʻi hotau kuongá ni. ʻOku līʻoa ʻe he kau taki ʻo e Siasí ni ʻenau moʻuí ke fekumi ki he tataki ʻa e ʻEikí ke fakaleleiʻi e ngaahi faingataʻa ko ʻení. Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi faingataʻa ʻoku ʻikai fakaleleiʻi ke fiemālie ai e taha kotoa pē, mahalo ʻoku hoko ia ko e konga ʻo e ʻakau mafasia naʻe folofola ʻa Sīsū kuo pau ke tau fua kae lava ke tau muimui ʻiate Iá.12 Koeʻuhí kuo pau ke ʻi ai e ngaahi taimi faingataʻa mo e ngaahi palopalema mafatukituki, ne talaʻofa ai ʻe he ʻOtuá te Ne tataki e kau palōfitá ʻaki ha pou ʻao ʻi he ʻahó mo ha pou afi ʻi he poʻulí, tataki e kau palōfitá, ʻomi ha vaʻa ukamea, fakaava ha matapā lausiʻi ʻoku fakatau ki ha hala fāsiʻi, pea hiliō aí te Ne ʻomi ʻa e mālohi ke tau ikunaʻi e fonongá.13

Ko ia ai kātaki, tuʻu maʻu pē ʻo mālohi ʻi he Siasí neongo ʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa he ʻikai te ke saiʻia ai. Fiefia ʻi Heʻene māmá pea ʻomi hoʻo māmá ki he ngāué.14 ʻOku moʻoni e hiva ʻa e Palaimelí: ʻOku fie maʻu moʻoni ʻe Sīsū “ke [ke] ulo hangē ha hueló.”15

ʻI he taimi ne tautapa ai ʻa e taki lotu Siu ko Sailosí kia Sīsū ke fakamoʻui hono ʻofefine taʻu 12 ʻa ia ne teu mate pē ʻi honau ʻapí, ne kāpui ʻe he matangá ʻa e Fakamoʻuí ʻo fuʻu fuoloa peá ne haʻu ai ha tamaioʻeiki ki he tamai loto-hohaʻá ni ʻo pehē ange, “Kuo pekia ho ʻofefiné; ʻoua naʻa fakafiuʻi ʻa e ʻEikí.”

“Ka kuo fanongo ki ai ʻa Sīsū, pea lea ia, ʻo pehē kiate ia, ʻOua te ke manavahē: ka ke tui pē, pea ʻe fakamoʻui ia.”16

Pea naʻá ne moʻui. Pea ʻe pehē pē mo koe. “‘Oua te ke manavahē: ka ke tui pē.”

Koeʻuhí ʻoku mou mahuʻinga kotoa pē ki he ʻOtuá pea mo e Siasí ni, ʻoku ou fakaʻosi ʻaki ʻa e fakahā fakaeʻaposetolo ko ʻení. Kimuʻa peá ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, naʻe tōkaki ʻa e Maama ʻo Kalaisí ʻi ho laumālié,17 ʻa e “maama ʻa ia ʻoku ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, … ʻoku foaki ʻa e moʻuí ki he ngaahi meʻa kotoa pē,”18 pea ko e ivi tākiekina ia ki he leleí ʻi he loto ʻo e kakai kotoa pē ʻa ia kuo moʻuí pe ʻe moʻuí. Naʻe foaki atu ʻa e maama ko iá ke maluʻi mo akoʻi koe. Ko e taha ʻo ʻene ngaahi tefitoʻi pōpoakí ko e moʻuí ʻa e meʻaʻofa mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē, ko ha meʻaʻofa ʻoku lava ke maʻu ia ʻo taʻengata ʻo fakafou pē ʻi he Fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Hangē ko e hāʻele mai ʻa e Maama mo e Moʻui ʻo e Māmaní,19 ʻa e ʻAlo Pē Taha ʻo e ʻOtuá Naʻe Fakatupú ke foaki mai ʻa e moʻuí kiate kitautolu ʻaki ʻEne ikunaʻi ʻa e maté.

Kuo pau ke tau tukupā kakato ki he meʻaʻofa ko ia ʻo e moʻuí pea tokoniʻi fakavavevave ʻa kinautolu ʻoku ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki hono siʻaki ʻa e meʻaʻofa toputapú ni. ʻE kau taki, kau ʻetivaisa, ngaahi kaungāmeʻa mo e fāmili—siofi ʻa e ngaahi fakaʻilonga ʻo e loto-mafasiá, loto-foʻí, pe ko ha faʻahinga meʻa pē ʻoku ʻasi ai hono fakamamahiʻi pē kitá. Fakahā ange ʻokú ke fie tokoni. Fakafanongo. Fai ha faʻahinga tokoni ʻoku taau ke fakahoko.

Ki ha taha pē ʻi hotau toʻu tupú ʻoku faingataʻaʻia, ko e hā pē meʻa ʻokú ke hohaʻa pe faingataʻaʻia aí, ʻoku ʻikai ko e talí ʻa e mate taonakitá. He ʻikai mōlia ai e mamahi ʻokú ke ongoʻí pe ko ia ʻokú ke pehē ʻokú ke fakatupú. ʻI ha māmani ʻoku fuʻu fie maʻu ai ʻa e maama kotoa pē ʻe ala maʻú, ʻoua muʻa naʻá ke fakasiʻia e maama taʻengata naʻe foaki ʻe he ʻOtuá ki ho laumālié kimuʻa pea fakatupu e māmani ko ʻení. Talanoa ki ha taha. Kole ha tokoni. ʻOua muʻa naʻá ke fakaʻauha e moʻui naʻe foaki ʻe Kalaisi ʻEne moʻuí ke fakatolongá. Te ke lava ʻo kātekina e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié ni koeʻuhí te mau tokoniʻi koe ke ke kātekina kinautolu. ‘Okú ke mālohi ange ʻi he meʻa ʻokú ke mafakakaukauá. ʻOku maʻu e tokoni, mei he niʻihi kehé kae tautautefito mei he ʻOtuá. ‘Oku ʻofaʻi, fakamahuʻingaʻi mo fie maʻu koe! ʻOku mau fie maʻu koe! “‘Oua te ke manavahē: ka ke tui pē.”

Naʻe ʻi ai ha taha ne fehangahangai mo ha ngaahi tūkunga mātuʻaki faingataʻa ange ʻi he meʻa te tau fehangahangai mo iá, naʻe tangi ʻo pehē: “Laka atu ki muʻa [ʻe hoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou]. Loto-toʻa, … pea fai atu, fai atu ki he ikuna! Tuku ke fiefia ʻa homou lotó, pea nēkeneka ʻo lahi ʻaupito.”20 ʻOku lahi fau e ngaahi meʻa ke tau nēkeneka aí. ʻOku tau maʻu e niʻihi kehé, pea ʻoku tau maʻu mo Ia. ʻOua naʻá ke fakasītuʻaʻi meiate kimautolu ʻa e faingamālie ke feohi mo koé, ko ʻeku kolé ia, ʻi he huafa toputapu mo māʻoniʻoni ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ko hotau ʻEikí, ʻēmeni.