2011
Faamanuiaina e ala i Aufono
Iuni 2011


Auaunaga i le Ekalesia

Faamanuiaina e ala i Aufono

Mai le Counseling with Our Councils (1997), 15–17.

Ata
Elder M. Russell Ballard

I ni nai tausaga ua mavae atu a o ou galue o se epikopo, sa feagai ai se aiga o la matou uarota ma se mafatiaga ina ua leai se galuega a le tama. Sa ou popole mo lo latou soifua manuia, ma sa ou asia lo latou aiga e faufautua ia i latou ma ofo atu se fesoasoani a le Ekalesia. O le tulaga mataina, latou te le i tali mai i la’u ofo mo se fesoasoani mo sina taimi, ma sa ou aveina atu loa le mataupu i le aufono a le uarota. I le agaga o le alofa e le faalauaiteleina, sa ou faasoa atu ai lo’u popolega e uiga i lenei aiga lelei ma talosagaina ni o latou manatu i se auala e mafai ai ona matou faamanuiaina i latou.

Sa ofo mai le peresitene o la matou Aualofa e asiasi i le tina ma vaai po o a ni mea latou te manaomia faaletino ma galulue ma i latou i le mauaina o nisi mea latou te manaomia—e moni lava, o lona tiutetauave lea e tusa ai ma le polokalama a le Ekalesia. Na mavae ni nai aso, sa ia faataunuuina mea sa lei mafai ona ou faia, ma na taliaina ma le lotomaualalo ma le agaga faafetai e le aiga le fesoasoani e ala i oloa. Na talanoa le peresitene o le korama a toeaina ma le tama o le aiga—e moni foi, o lana aia ma lona tiute lea—ma galulue faatasi ma ia i le sailia o se galuega. Na matauina e le peresitene o Alii Talavou e matua manaomia lava le valiina o le fale o le aiga, ma sa ia faatulagaina ana ositaulaga e galulue faatasi ma le vaega a faitaulaga sili e vali le fale.

I le taimi o la matou talanoaga ma matua, sa ou iloaina ai le matuai tele lava o le aitalafu o loo i ai ma o loo fai sina faaletonu o le totogiina o le latou mokesi. I le mulimulitai ai i taiala o le uelefea, sa ou fesilisili ai pe mafai e o la aiga lautele ona fesoasoani mai, peitai e itiiti se faamatalaga na maua mai. Ae ui i lea, na mafai ona iloa e lo matou peresitene o le Aualofa e i ai se tuagane maumea o le tina.

“E leai se uiga e faafesootai ai o ia,” o le tala lea a le tina. “Ua tele tausaga ma te le o toe talanoa.”

Sa ou malamalama i lona faafitauli, ae na ou lagona le taua o le mulimuli i faatulagaga a le Ekalesia. Ma sa ma talanoa ai ma ia ma na iu lava ina maua mai lana faatagaga e faafesootai ai lona tuagane, sa nofo i se nuu mamao lava. Sa ou telefoni atu i ai ma faamatala i ai le tulaga faigata na i ai lona tuafafine laitiiti. I totonu o le tolu o aso ae taunuu mai o ia i le Aai o Sate Leki ma fesoasoani i le faatulagaga o mea tautupe a lona tuafafine. I lea lava taimi, na fesoasoani ai le peresitene o le matou korama a toeaina e saili se galuega tumau ma lelei le totogi a lona toalua.

Ae ui i lea, o le mea e sili ona taua, ua sili lo latou vavalalata ma faatasia o se aiga. Ou te le iloa pe galo ia te au lena taimi faamomoiloto o le toe faatasia o le tina ma lona tuagane ina ua mavae le tele o tausaga o valavala. E ui ina sa aluese mai le Ekalesia lona tuagane, ae sa vave ona pipii atu le agaga o le tasi i le isi. O le mea na tupu, na iu ina toe malosi mai lona tuagane i le Ekalesia ma toe faafou ai lana sootaga ma lona aiga.

Na tupu nei mea uma ona o le galuega musuia a se aufono faatuatuaina a le uarota o loo galulue e tusa ai ma polokalama ua faatulagaina e le Atua mo Ana fanau e ala i Ana auauna.