2018
O Le Taua e Faavavau o le Aiga
January 2018


O Le Taua e Faavavau o le Aiga

Mai i se saunoaga na tuuina atu i le aso 27 Oketopa, 2015.

I lana saunoaga na tuuina atu i le taimi o le Konekaresi o Aiga i le Lalolagi i le Aai o Sate leki, Iuta, ISA, sa saunoa ai Elder M. Russell Ballard e faapea, o i latou e talitonu i le faaipoipoga o tu masani e tatau ona maua uma le lagolagosua latou te mafaia e faamalosia ma puipuia ai lo latou faatuatua, aiga, ma le saolotoga.

Ata
family in the city

E matuai taua malumalu i Au Paia o Aso e Gata Ai aua o totonu o malumalu, e faaipoipo ai ulugalii mo le olaga nei ma le faavavau, e le na o le oti latou te mavae ai. E pei ona folafola mai e le Ekalesia i le “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi” i le 23 tausaga talu ai, “O le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai, ua faauuina e le Atua ma … o le aiga o le totonugalemu lea o le fuafuaga a Lē Foafoa, mo le taunuuga e faavavau o Lana fanau.”1

Ua faamatala e lenei aoaoga faavae lo tatou tulaga malosi i le aiga. Tatou te talitonu foi e ao ona tatou aapa atu i tagata uma i le malamalama, alofa, ma le agalelei. O le a taulai muamua atu lau tautalaga i mafuaaga faaleaoaoga faavae lea e i ai i aiga masani se matafaioi taua i lo tatou Ekalesia. Lona lua, o le a ou faamatala atu le sootaga i le va o lagona faaletapuaiga o loo siomia ai le aiga ma le saolotoga tapuaiga. Ma le mea mulimuli, o le a ou fautua atu ni mataupu faavae taiala i le aapa atu ia i latou o siomia i tatou, e ui i soo se feeseeseaiga po o feteenaiga.

O Le Talitonuga o le Ekalesia i le Aiga

Ina ia maua se talaaga i lo tatou talitonuga faaleEkalesia e uiga i aiga, ou te fia sii maia ni upu mai i se pese e masani ona lagiina e fanau e taua “Ou Te Nofo i le Lagi.” E otooto e lenei pese le mea sa tatou o mai ai, le mafuaaga ua tatou i ai iinei, ma le nofoaga tatou te o i ai. E taua e Au Paia o Aso e Gata Ai o le fuafuaga o le faaolataga—o se fuafuaga e faavavau a lo tatou Tama Faalelagi.

Sa ou nofo i le lagi i aso anamua;

Nofo ai ma alofagia e tagata uma. Ma oe foi.

Tuu mai e le Tama se ata manaia,

O le lalolagi ma le faaolataga.

Manaomia e Tama se tasi e alofa

Tuu atu lona ola ia tatou toe foi atu ai.

Sa i ai le isi na saili le mamalu.

Fai mai Iesu, “Auina a’u ae tuu Lou mamalu.”

Filifili Iesu e avea ma Mesia.

Faato’ilalo le oti ma le fili i Lona suafa,

Maua ai lo tatou faamoemoe i le isi olaga—

I le lagi o loo faatali mai ai a’u e le Tama.2

Faatasi ai ma lenei pese i le mafaufau, sei ou faamatala atu ni nai elemene taua o le fuafuaga o le faaolataga lea e faamamafa ai lo tatou tino ola pea ma le natura faavavau ma o tatou aiga.

I le muai olaga, sa tatou nonofo ma le Atua, o lo tatou Tama Faalelagi. O Ia o le Tama moni o o tatou agaga, ma o i tatou o Ana fanau agaga. O le mea lea, o tagata uma o e soifua mai i lenei olaga o uso ma tuafafine faaleagaga.

“O le faamoemoega atoa lava o le Atua—Lana galuega ma Lona mamalu—ina ia mafai e i tatou ona olioli i Ana faamanuiaga uma.” O lo tatou filifiliga e usitai pe le usitai i Ana poloaiga e fuafua ai lo tatou taunuuga e faavavau. “O le aiga e totonugalemu i le fuafuaga a le Atua. O Lana Togiola, na faataunuu ai e Iesu Keriso le faamoemoega o Lona Tama ma mafai ai e i tatou taitoatasi ona olioli i se tino ola pea ma le ola faavavau eternal life.”3 O noataga o le faaipoipoga ma le aiga ua noatia e ala i le mana o le perisitua e tumau ai i talaatu o le tuugamau pe a tatou faaipoipo “mo le taimi nei ma mo le faavavau atoa” i le malumalu (MF&F 132:7).

Ou te faamoemoe o lenei aotelega puupuu o le a fesoasoani ia te oe e malamalama ai i le auala e fesootai atoa ai lo tatou aoaoga i tu ma aga faaleaiga. E mafai e sosaiete, tulafono, ma manatu lauiloa ona sui, ae o le manatu faalesosaiete o le aiga e le mafai ma o le a le suitulaga mo faamoemoe ma le fuafuaga a le Atua mo Lana fanau.

I le lalolagi i le aso, lea ua faateteleina ai le le faatauina o faaipoipoga ma fanau, e le tu na o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le faailoaina o tu ma aga masani faaleaiga o se tasi o ona elemene faaleaoaoga faavae aupito taua.

Na saunoa mai Pope Francis, “Na Ia [le Atua] foafoaina alii ma tamaitai mo le fiafia, e fefaasoaai lo la malaga ma se isi e faaatoatoaina, ia aumau ai i aafiaga matagofie o le alofa: ia alofa atu ma ia alofaina, ma vaai lo la alofa o fua mai i fanau.”4

Ua tautino mai e le Ekalesia Papatiso i Saute: “O le faaipoipoga o le tuufaatasia o se alii ma se fafine e toatasi i le tautinoga o le feagaiga mo le olaga atoa. … E tutusa le taua o le tane ma le ava i luma o le Atua, talu ai na foafoaina uma i laua i le faatusa o le Atua.”5

O lo tatou talitonuga faaleaoaoga faavae e uiga i aiga e faavavau ma faamatalaga a isi taitai Kerisiano ua faigofie atu ona malamalama i le aisea ua tatou matuai tuuto ai e faafailelei, puipuia, ma uunaia tu ma aga masani faaleaiga.

Lagolago Faalelalolagi mo Manatu Faaletapuaiga

Ua i ai i latou o e manatu o na aoaoga faavae ma faamatalaga o ni leo faalelotu faavalevalea. Ae peitai, sa taumafai malosi le Faamasinoga Maualuga a le I.S ia Iuni 2015 e faailoa atu o tagata faamaoni ma mafaufau lelei e mafai ona umia se manatu e ese mai ai, e oo lava i le faailoaina o le faaipoipoga o le itupa e tasi:

“E paia le faaipoipoga ia i latou o e ola ai i o latou tapuaiga. …

“… O loo i ai tulaga e tele i le matagofie o le faaipoipoga i anotusi o tapuaiga ma taimi lautele faalefilosofia, aganuu, ma faatuatuaga, e oo lava i faatufugaga ma tusitusiga i o latou tulaga uma. E talafeagai ma tatau ai le fai atu o nei manatu sa faalagolago i luga o le malamalamaaga o le faaipoipoga o se tuufaatasiga i le va o tagata e toalua o itupa eseese. …

“… O le faaipoipoga, i lo latou silasila, e ala i lona natura o le tuufaatasia o le alii ma le fafine o itupa eseese. Ua leva ona i ai lenei vaaiga—ma e faaauau pea ona i ai—i le faatuatua lelei e ala i tagata mafaufau lelei ma faamaoni iinei ma i le lalolagi atoa.”6

Sa faailoa mai ma le sao e le Faamasinoga Maualuga e faapea e toatele tagata faamaoni ma mafaufau lelei i le lalolagi e faaauau pea ona faailoa mai tu ma aga o le faaipoipoga.

Ata
family sitting together

Faatuatua, Aiga, ma le Saolotoga

O le malamalama ai e mafai e tagata mafaufau lelei ma faamaoni ona silasila i le faaipoipoga ua na o le va o tagata o le itupa eseese, e tatau i manatu lautele ona lagolagoina, ma e tatau i saolotoga faalelotu ona puipui, ia ituaiga o manatu. E moni, aua e mafai e talitonuga faalelotu ona aafia ai le auala e silasila ai tagata talitonu i le faamoemoega moni o le olaga, o ia manatu o le a tau mai ai le auala latou te fegalegaleai ai ma le lalolagi.

Ua faamanatu mai ai ia te au ni tala o tala fou e uiga i fanau laiti e ona le faiaoga o le aoga na faitaua se tala ia i latou e uiga i ni perenise se toalua ua faamamai i le alofa. Sa tuuina atu e le faiaoga lenei anomea ma le leai o se lapataiga po o se faasilasilaga. Ina ua fai atu matua e logo i latou pe a toe faitauina lenei tala i le lumanai, sa teena e le aoga.7

Pe faamata e afaina moni taitai o le aoga e tuu atu i matua e aveese a latou fanau pe afai o anomea na aoaoina e le tusa ai ma o latou talitonuga? O le faaiuga a le aoga na foliga mai o se osofaiga tuusao i le matafaioi a matua i le tausiaina o a latou fanau.

Ua tatou ola i se vaitaimi faigata. E masani lava o le ioeina e foliga faigata ma mamao. Tatou te faalogo i tala o tagata o e taumafai e ola ai i o latou talitonuga, i le tuuaia ai i le tulaga faatonuina, i le tuuaia ai i le manatu faapito po o le le talitonu po o le faasalaina i se tulaga e foliga e le talafeagai.

O le tele o atunuu e toeitiiti 200, e aofia ai le Iunaite Setete, e taliaina le aia tatau a matua i le aoaoina o o latou fanau pe latou te le Osia Feagaiga Faavaomalo o Feagaiga ma Aia Tatau. O le tusiga 18 o lenei feagaiga ua faapea mai, “O … Itu … e uia ina ia faaaloalo mo saolotoga a matua … ina ia mautinoa ai o aoaoga faalelotu o le mama o a latou fanau ia fuatasi ma lo latou lava talitonuga.”8

O lenei puipuiga o aia tatau faalevaomalo e ogatusa ma le tulaga o le Ekalesia, lea e taua i le folafolaga o le aiga: “Ua i ai i matua se tiute paia e tausia a latou fanau i le alofa ma le amiotonu … ma ia aoao i latou e alolofa ma feauaunaai, [ma] ia tausia poloaiga a le Atua. … O tane ma ava—tina ma tamā—o le a latou tali atu i le Atua mo le faataunuuina o nei mea e ao ona faia.”9

Atonu e foliga mai o loo faasagatau mai manatu ia i tatou, ae o ia te i tatou le tele o lagolagosua e faaauau ai ona uumau i a tatou vaaiga o tu ma aga o le faaipoipoga. Ua ou faailoa atu na o ni nai punavai. E tele isi punavai o loo i ai.

E tatau ona tatou aoina mai lagolagosua uma tatou te mafaia e faamalosia ma puipuia ai lo tatou faatuatuaga, aiga, ma saolotoga. O loo taumafai malosi nisi e aveese nei aia tatau mai ia i tatou. Sa lipoti mai e se tasi o tala le tele o le miliona ua faaaluina e taumafai e faatoilalo le puipuiga o saolotoga o tapuaiga i le Iunaite Setete.10

E tusa ai ma nei ituaiga o taufaafefe, ou te talitonu na sili atu ona tuuina e lau uo o Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “E tusa lava pe tatou te saili atu ia agamalu ma aloese mai finauga, e le tatau lava ona tatou fetuunaia pe faavaivaia lo tatou tuuto i upumoni ua tatou malamalama i ai. E le tatau ona tatou lafoaia o tatou tulaga po o tulaga faatauaina.”11

Afai e faamaoni i latou o e tetee ia i tatou i o latou tautinoga i tulaga faatauaina o vaega eseese ma mea e tutusa ai, e ao ona tatou galulue faatasi e saili le agaalofa ma le filemu. O le faamalosia o talitonuga o se tasi i luga o se isi tagata, e pei ona tupu i fanau sa faitau i ai anomea e feteenai i moomooga o o latou matua, e tuuitiitia ai le tele o vaega ma motugaafa o tulaga o le tutusa. I le auai i le ioeina ma le tuuina atu o le alofa i fanau uma a le Atua, o o tatou uso ma tuafafine, e mafai ona tatou fatuina se sosaiete eseese o manatu ma talitonuga filemu.

Ata
family walking and holding hands

Mataupu Faavae Taiala i le Alofa i Le Tasi ma Le Isi

O lea la ua ou faamatalaina le taua o tu ma aga o le faaipoipoga ma le tatau ona tatou puipuia o o tatou aia tatau, sei ou faamatala atu pe aisea e tatau ai ona tatou tuuina atu se lima o le faaaumea ia i latou o e tatou te le malilie faatasi. Sa poloai mai Iesu Keriso:

“Ia outou alolofa atu i e ua ita mai ia te outou, ia outou faamanuia atu i e ua fetuu mai ia te outou, ia outou agalelei atu i e ua inoino mai ia te outou, ia outou tatalo foi mo e ua tuuaifua mai ma faasaua mai ia te outou.”

“Ina ia avea outou ma fanau a lo outou Tamā o lē o i le lagi” (Mataio 5:44–45).

E pei lava ona le tatau ona tatou teena tagata o aiga o e tatou te le malilie faatasi, e le mafai ma e le tatau ona teenaina i latou o e ese le vaai pe mafaufau pe amioai nai lo mea tatou te faia. Tatou te faatino lo tatou tagata silisili pe a tatou faaali atu le alofa ma le agalelei i fanau uma a le Atua. Tatou te faatino lo tatou avea ma soo pe a tatou teena uiga mataga, pe a tatou teena faailoga taufaifai, ma pe a tatou ulu atu i nofoaga lautele e saili taunuuga talafeagai e ala i le malamalama ma le faaaloalo.

Sa lagolagoina talu ai nei e le Ekalesia le tulafono lea na fetaui ma popolega o le nuu o LGBT i popolega a i latou o e na i ai ni maaleale faaletapuaiga i tu ma aga masani. E puipuia e le LGBT tagata mai le faamaloloina po o le teenaina o le maua o fale ona o lo latou faasinomaga po o le tulaga faalefeusuaiga. I le taimi lava e tasi, e puipuia le manatu faaletapuaiga ma aia tatau e faatino ai talitonuga loloto faaletapuaiga e ala i lenei tulafono malosi.12

E leai se tasi o ia vaega e na ausia mea uma na mananao ai, ae o lo matou galuega ma le nuu o le LGBTma Faitulafono a Iuta na faaitiitia ai le fevaevaeaiga i o matou nuu e aunoa ma fetuunaia i luga o mataupu faavae autu.13 E mafai ona tatou alolofa i le tasi ma le isi e aunoa ma le fetuunaia o mataupu faavae paia faaletagata lava ia. Ma e mafai ona tatou talanoa i na mataupu faavae e aunoa ma le tuuitiitia o isi.

O Iesu Keriso o se faataitaiga sili o le alofa atu i isi. I nai itula a o lei amata e Ia le faagasologa tiga o le totogiina mo agasala a i tatou taitoatasi, sa Ia feiloai ma Ona aposetolo e taumafa i le Tausamaaga o le Paseka—Lana Tausamaaga Mulimuli—ma tuu atu ia i latou faatonuga mulimuli na Ia ofo atu i le olaga faaletino. I Ana aoaoga, o le tautinoga musuia, e suia ai le olaga “O le poloaiga fou ou te tuu atu ai ia te outou, ia outou fealofani; faapei ona ou alofa atu ia te outou, ia fealofani foi outou” (Ioane 13:34).

E mafai ona tatou faapatino ma faamemelo e uiga i manuia o le faaipoipoga o le alii i le tamaitai e aunoa ma le le faaaloalo pe faamanualia i latou o e ese o latou manatu. E tusa lava po o a talitonuga po o faatinoga, i le avea ai o ni uso ma ni tuafafine e tatau ona tatou taumafai e malamalama i le tasi ma le isi. Ia manatua i le iuga, pe faaipoipo pe nofotoatasi, o i tatou o se vaega tulaga ese o le fuafuaga tele a le Atua.

Faaiuga

Na fasiotia le Perofeta o Iosefa Samita ma Ailama lona uso i le aso 27 Iuni, 1844, e vaega faatupuvevesi a o taofia i laua i le puipuiga a le setete. I le mavae ai o lo la faamaturoina, na faamatauina e tagata faatupuvevesi sauaga i tagata o le Ekalesia a o latou fausia le Malumalu i Navu. Ae sa latou fausia pea e tusa lava pe na iloaina atonu latou te tuua le malumalu. A o lei tutuli ese e tagata leaga, sa latou auai atu i le malumalu i le ao ma le po e osia folafolaga paia lea e tuufaatasia ai i latou e faavavau o ni aiga.14

I le faia o savaliga sopo i le Vanu o Sate Leki, o matua o matua matutua i itu uma o lou tina ma lou tama sa totogia se tau maoae i le mafatia ma faigata. Sa tuueseeseina aiga paionia e ala i le maliu, ma e ui i le tanuina o fanau, taitoalua, matua, matua matutua, ma uo i le ala i sisifo, sa latou faaauau pea i luma.

O lo latou faatuatua i se fuafuaga paia na mamanuina e ni Matua Faalelagi o e alolofa i ai tatou na tuuina atu ai ia i latou le lototele e feagai ai i luitau ogaoga. Sa latou saili se nofoaga lea, e aunoa ma ni sauaga, e mafai ai ona latou tausi ae o latou aiga ia alolofa i le Atua ma auauna atu ia te Ia. Ou te faafetai ia i latou mo le taitaiina o le ala.

O le aoaoga faavae ma le mataupu faavae o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e amata ma faaiu moni i le aiga. Ou te toe fai atu mea sa ou tau atu muamua: tatou te talitonu sa tatou nonofo muamua o ni aiga o le Atua a o lei i ai lenei olaga o ni sui o le aiga faaleagaga, ma o ni fanau a ni Matua Faalelagi, e tatau ona tatou saunia a o i ai i le lalolagi e toe foi atu e maua faamanuiaga folafolaina ia i latou o e tausia poloaiga a le Atua.

O lenei malamalama o le a saunia ai tatou taitoatasi mo lena aso pe a tatou feoti ma iloa moni, i lo tatou toe foi atu i le afioaga paia o le Atua, o le faamoemoega moni o Lona fuafuaga mo i tatou. Ma e pei ona faamauina i le folafola o le aiga, “Matou te valaau atu i tamalii ma failauga ma taitai o malo i soo se mea ina ia faalauiloa atu na fua faatatau ua fuafuaina ina ia faatumauina ma faamalosia le aiga o se iunite faavae o malo.”15

Faamatalaga

  1. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Liahona, Nov. 2010, 129.

  2. “Ou Te Nofo i le Lagi,” Liahona, Ape. 1999, 5.

  3. Tala’i La’u Talalelei: O Se Taiala mo le Galuega Faafaifeautalai (2004), 83.

  4. “Pope Francis’s Homily at the Family Synod’s Opening Mass,” Catholic Herald, Oke. 4, 2015, catholicherald.co.uk.

  5. “Basic Beliefs: Family,” Southern Baptists Convention, sbc.net/aboutus/basicbeliefs.asp.

  6. Obergefell et al. v. Hodges, 576 U.S. (2015), supremecourt.gov.

  7. Tagai “Teacher, School Sued over Gay Fairy Tale,” NPR, Ape. 27, 2006, npr.org.

  8. “International Covenant on Civil and Political Rights,” Article 18, United Nations Human Rights, ohchr.org.

  9. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” 129.

  10. Tagai Kevin Jones, “LGBT Grant-maker Wants to Win Religious Liberty Fight within Three Years,” Catholic News Agency, July 29, 2015, catholicnewsagency.com.

  11. Dallin H. Oaks, “Ola Faatasi ma Alolofa atu i Isi e Eseese o Tatou Talitonuga,” Liahona Nov. 2014, 26.

  12. Tagai Dennis Romboy, “LDS Church, LGBT Advocates Back Anti-Discrimination, Religious Rights Bill,” Deseret News, Mat. 4, 2015.

  13. Tagai “Utah Lawmakers Introduce Bill Balancing Religious Freedom and Nondiscrimination Protections,” Mat. 4, 2015, .

  14. Tagai Church History in the Fulness of Times Student Manual, 2nd ed. (Church Educational System Manual, 2003), 302–04.

  15. “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” 129.