Seminare
Lesona 152: O Le Oo Mai o le Penina Tau Tele


Lesona 152

O Le Oo Mai o le Penina Tau Tele

Folasaga

I le 1851, na lomia ai e Elder Franklin D. Richards, o se tasi o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ma o le peresitene o le Misiona a Peretania, nisi o faaaliga, faaliliuga, ma tusitusiga a le Perofeta o Iosefa Samita ma faaigoa le tuufaatasiga o le Penina Tau Tele. I le taimi o se konafesi aoao a le Ekalesia ia Oketopa 1880, sa taliaina ai e le Ekalesia le Penina Tau Tele o se tusitusiga paia—o se vaega o tusitusiga faavae. “O le Penina Tau Tele o se vaega o mea filifilia o mea silisili e faatatau i le tele o vaega taua o le faatuatuaga ma mataupu faavae O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai” (Folasaga i le Penina Tau Tele).

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

O le oo mai o le Penina Tau Tele

Faaali atu pe tusi se ata o se penina. Fesili atu i tagata aoga pe latou te iloa pe faapefea ona faia ia penina. Afai latou te le iloa, faamalamalama atu pe afai latou te le iloa, o se penina e gaosi i totonu o se faisua, a’o tali mai le faisua i le faalavelave atu o mea e le masani ai, e pei o se fasi oneone. E gaosi e le faisua se mea e si’o ai le fasi [oneone], ma o lenei mea e iu lava ina fausia ai se penina. O penina moni lava e seasea ona maua ma e manatu i ai o se mea taugata tele.

Ata
penina i atigi faisua

Faamalamalama atu faapea, o le aso o le a aoao ai tagata aoga i le afuaga o le tusi o tusitusiga paia ua ta’ua o le Penina Tau Tele. O le a latou iloa ai nisi o mafuaaga e taua ai le Penina Tau Tele.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le palakalafa muamua i le folasaga i le Penina Tau Tele. Fai atu i le vasega e vaavaai mo mea o loo i ai i le Penina Tau Tele. A o lei faitauina, atonu e te manao e faamalamalama atu o le upu nusipepa e faatatau i nusipepa po o le mekasini—o lomiga e tufatufa faavaitaimi, e pei o aso uma, ta’i vaiaso, po o le ta’i masina.

  • O a ni auala e te manatu e maua gata ma taua ai le Penina Tau Tele?

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le palakalafa lona lua o le folasaga. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mafuaaga na tuufaatasia ai le Penina Tau Tele. Valaaulia i latou e lipoti mai mea latou te maua.

Fai se aotelega o le palakalafa lona tolu o le folasaga i le faamalamalama atu faapea, talu mai le lolomiga muamua o le Penina Tau Tele, ua i ai ni anotusi ua faaopoopo i ai pe aveese mai foi. O nisi o ona anotusi sa faaopoopo atu i ai na mulimuli ane sii atu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le palakalafa o loo amata i le fuaitau “O Vaega na Filifilia mai le Tusi a Mose.” Fai atu i le vasega e vaavaai mo auala na maua ai e Iosefa Samita faaaliga o loo i lenei tusi.

Valaaulia tagata aoga e tagai vave i le tusi a Mose ma su’e ia le itiiti ifo ma le tasi se fuaiupu o loo i ai se upumoni latou te manatu e taua. A ua lava loa se taimi, fai atu i tagata aoga e faasoa atu a latou fuaiupu i paga po o le vasega atoa.

Fai atu i tagata aoga e toe foi atu i le folasaga i le Penina Tau Tele. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le palakalafa o loo amata i le fuaitau “O Le Tusi a Aperaamo.” Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo auala na maua ai e Iosefa Samita ia tusitusiga oi totonu o le tusi a Aperaamo. Valaaulia tagata aoga e lipoti mai mea latou te maua.

Ina ia fesoasoani e faamalamalama atu le auala na maua ai e Iosefa Samita tusitusiga anamua i le tusi a Aperaamo, a lē o le faitau pe valaaulia se tagata aoga e faitau le faamatalaga lenei:

“I le aso 3 o Iulai 1835, na aumai ai e se tagata na igoa ia Michael Chandler i Katelani Ohaio, ni mami [tino oti faasao] a Aikupito ma ni nai tusitaai [pepa ofevai] o ni tusitusiga faaAikupito anamua. O mami ma tusitusiga i pepa ofevai na maua i Aikupito i ni nai tausaga na muamua atu e Antonio Lebolo. O Katelani o se tasi lea o le tele o nofoaga na afea o le itu i sasae o le Iunaite Setete mo le faaaliga mami a Chandler. Sa ofo atu e Chandler ia mami ma taaiga tusitusiga i pepa ofevai mo le faatauina atu ma, i le tauanau atu a le Perofeta o Iosefa Samita, na foai ai e nisi o tagata o le Ekalesia le tupe e faatau mai ai ia mea. I se faamatalaga tusitusia i le aso 5 Iulai 1835, na tautino ai e Iosefa Samita le taua o nei tusitusiga faaAikupito anamua, sa faamaumauina: ‘Sa amata ona ou faaliliuina nisi o mataitusi po o faafaailoga, ma sa matuai o matou olioli lava i le maua ai i se tasi o taaiga o tusitusiga a Aperaamo. … Matou te faapea atu moni lava, ua amata e le Alii ona faaali mai le tele o le filemu ma upumoni’ (History of the Church,2:236)” (The Pearl of Great Price Student Manual [Church Educational System manual, 2000], 28).

Sa mafaufau nisi o tagata pe na faapefea ona faaliliuina e le Perofeta ia tusitusiga anamua. Faamalamalama atu, “e le’i ta’uina mai lava e le Perofeta o Iosefa Samita lana auala na faaliliu ai nei faamaumauga. E pei foi o isi tusitusiga paia uma, o se molimau i le moni o nei tusitusiga e muamua lava o se mataupu o le faatuatua. O le faamaoniga sili lava o le moni o le tusi a Aperaamo e le o maua i se iloiloga o mea e vaaia faaletino po o le talaaga faasolopito, ae i le mafaufau ma le agaga tatalo e uiga i ona anotusi ma le mana” (The Pearl of Great Price Student Manual, 28). E ui lava tatou te le iloa le auala tonu lava na faaaoga e Iosefa Samita e faaliliuina ai tusitusiga, ae ua tatou iloa sa ia faaliliuina le tusi a Aperaamo e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua.

  • Aisea e taua ai le maua o se molimau faaleagaga i le moni o le tusi a Aperaamo?

Mo le vaega lenei o le lesona, mafaufau e valaaulia ni tagata aoga se toalua e o mai i luma o le potuaoga, e faatino le faatalanoaina e se fai lipoti o talafou o se tagata atamai o le na tuuto atu se taimi tele e suesue ai anotusi ma le afuaga o tusi i le Penina Tau Tele. Fai atu ia te i laua e faitau le tusiga lenei:

Tusitala:Aisea na fai mai ai Iosefa Samita na ia faaliliuina tusitusiga a Aperaamo, e ui lava o tusitusiga e le o amata mai i aso o Aperaamo?

Tagata atamai:E le’i saunoa mai lava le Perofeta o Iosefa Samita e faapea, o tusiga i pepa ofevai o tusitusiga moni a Aperaamo. Sa fai mai o ia, o le tusi a Aperaamo sa “o se faaliliuga o ni Talafaamaumau mai anamua, ua oo mai i o tatou lima, mai Loa o Aikupito, e foliga mai o tusitusiga a Aperaamo, a’o i ai o ia i Aikupito” (Times and Seasons, 1 Mati, 1842, 704).

“I le 1966 e sefulutasi ni vaega o tusitusiga i pepa ofevai ia sa i ai se taimi na umia ai e le Perofeta o Iosefa Samita, sa maua i le Metropolitan Museum of Art i le Aai o Niu Ioka. Na tuuina atu i le Ekalesia ma sa iloiloina e tagata atamamai ma iloa ai le umi na i ai nei mea pe a o le va o le 100 T.L.M. ma le 100 T.A. O se faasea masani i le moni o le tusi a Aperaamo e faapea, o tusitusiga e le tuai tele e faapea ai na tusia e Aperaamo, o le na soifua i le toeitiiti lua afe tausaga na muamua ai ia Keriso. E le’i faapea mai lava Iosefa Samita o tusitusiga i pepa ofevai sa tusia (e Aperaamo lava ia), pe na tusia ai foi se aso e mai i le vaitaimi o Aperaamo. O se mea masani le faatatau atu i galuega a se tusitala o ‘ana’ tusitusiga, e tusa lava pe na tusia e ia lava, pe na faalau atu foi i isi, pe na kopi foi e isi ana tusitusiga i se taimi mulimuli ane” (The Pearl of Great Price Student Manual, 28).

Tusitala:O le a le mea na faia e Iosefa Samita i lana faaliliuga?

Tagata atamai:“O le tusi a Aperaamo na muai lolomiina faasolosolo ni nai fuaitau i lea taimi ma lea taimi i le Times and Seasons, o se lomiga a le Ekalesia, na amata atu ia Mati 1842 i Navu, Ilinoi (tagai i [le folasaga] i le amataga o le Penina Tau Tele). Na faailoa mai e le Perofeta o Iosefa Samita o le a ia lomia nisi vaega o le tusi a Aperaamo i se taimi mulimuli ane, ae na maliufasia o ia a’o lei ona faia lena mea. E faatatau i le umi atonu na i ai le faaliliuga ua maea, sa saunoa mai ai Oliva Kaotui i se tasi taimi, o le a manaomia ni ‘tusi se tele’ ina ia ofi ai (tagai i le Messenger and Advocate, Tes. 1835, 236).

“E faaopoopo atu i tusitusiga faafaailoga, o tusitusiga foi sa i ai tusiga i ata faaAikupito. I le aso 23 o Fepuari 1842, na talosaga atu ai le Perofeta o Iosefa Samita ia Reuben Hedlock, o se tagata atamai faapitoa i le vane laupapa ma o se tagata o le Ekalesia, e saunia ni ata vane i laupapa o le tolu o na ata ina ia mafai ona lolomiina. Na faamaea e Hedlock le vaneina i le vaiaso e tasi, ma sa lolomiina loa e Iosefa Samita ia kopi (facsimiles) faatasi ai ma le tusi a Aperaamo. O faamalamalamaga a Iosefa Samita o ata na i ai faatasi ma kopi” (The Pearl of Great Price Student Manual, 28–29).

Tusitala:O le a le mea na tupu i mami ma tusitusiga i pepa ofevai?

Tagata atamai:“Ina ua mavae le maliu o le Perofeta o Iosefa Samita, sa avea loa mami e fa ma tusitusiga i pepa ofevai ma meatotino a le tina o Iosefa ua maliu lana tane, o Lusi Maki Samita” (The Pearl of Great Price Student Manual, 29). Ina ua maliu Lusi i le 1856, sa faatau atu ia mea na tuufaatasia i se tagata na igoa ia Apelu Combs Atonu o le faletua o Iosefa Samita o Ema po o lona uso o Viliamu na faatauina atu mea na tuufaatasia. Na faatau atu e Mr. Combs nisi o mea na tuufaatasia i se falemataaga i St. Louis, Misuri. Sa ia teuina isi mea ma mulimuli ane foai ese nisi o mea. (Tagai i le The Pearl of Great Price Student Manual, 29; H. Donl Peterson, The Story of the Book of Abraham: Mummies, Manuscripts, and Mormonism [1995], 204–9, 257.)

“E tele ni faamatalaga na tuuina mai e faatatau i le mea na tupu … i mami ma tusitusiga i pepa ofevai. E foliga mai e le itiiti ifo ma le lua ia mami na mu i le afi tele i Chicago i le 1871 (tagai i le B. H. Roberts, New Witnesses for God, 3 vols. [1909–11], 380–382).

“I le amataga o le tautotogo o le 1966, na logo mai ai e Dr. Aziz S. Atiya, o se polofesa o le Iunivesite o Iuta, [le Ekalesia e uiga i nisi o vaega o tusitusiga i pepa ofevai a Iosefa Samita na i ai] i le Metropolitan Museum of Art i le Aai o Niu Ioka. O nei vaega na tauaaoina atu i le Ekalesia e le faatonu o le falemataaga i le aso 27 Novema 1967. E le o mailoa i le taimi nei po o fea o i ai isi mami ma isi vaega o tusitusiga i pepa ofevai [tagai i le H. Donl Peterson, “Some Joseph Smith Papyri Rediscovered (1967),” i le Studies in Scripture, Volume Two: The Pearl of Great Price, ed. Robert L. Millett and Kent P. Jackson (1985), 183–85]” (The Pearl of Great Price Student Manual, 29).

Valaaulia tagata aoga e vaavaai vave i le tusi a Aperaamo, ma su’e mai ai ia le itiiti ifo ma le tasi se fuaiupu latou te manatu e taua. A lava loa le taimi, valaaulia tagata aoga e faasoa atu a latou fuaiupu i paga po o le vasega atoa.

Fai atu i tagata aoga e toe foi atu i le folasaga. Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le palakalafa o loo amata i le fuaitau “Iosefa Samita—Mataio.” Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona maua e Iosefa Samita le faaaliga lenei. Valaaulia tagata aoga e lipoti mai mea na latou maua.

Faamalamalama atu o se tasi o mafuaaga e taua ai le Iosefa Samita—Mataio, ona o loo i ai se tasi o fetalaiga a le Faaola e uiga i le Afio Mai Faalua.

Valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le palakalafa o loo amata i le fuaitau “Iosefa Samita—Talafaasolopito.” Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga ina ia iloa ai pe o anafea na saunia ai e Iosefa Samita lenei talafaasolopito.

Valaaulia tagata aoga e vaavaai vave i le Iosefa Samita—Talafaasolopito ma su’e ai ia le itiiti ifo ma le tasi se fuaiupu latou te manatu e taua. A lava loa le taimi, valaaulia tagata aoga e faasoa atu fuaiupu i paga po o le vasega atoa.

Valaaulia tagata aoga e vaai faalemafaufau faapea, ua fai atu se uo ia i latou e faamatala atu talitonuga o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le lua minute. Fai atu i le vasega e tusi i a latou api o le vasega po api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia le ala o le a latou tali atu ai. A uma ni nai minute, valaaulia ni tagata aoga se toalua e faitau mai mea na laua tusia.

Faailoa atu o Mataupu Faavae o le Faatuatua ua tuuina atu ai se aotelega lelei o o tatou talitonuga. Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le afuaga o Mataupu Faavae o le Faatuatua, faamalamalama atu e faapea, i le aso 1 o Mati, 1842, na tali atu ai le Perofeta o Iosefa Samita i se talosaga mai ia John Wentworth, o le faatonu o se nusipepa, e tuuina atu ni faamatalaga e uiga ia te ia lava ma le talafaasolopito ma talitonuga o le Ekalesia. O lenei mea e masani ona ta’ua o le Tusi a Wentworth. I le tusi, na tautino atu ai e Iosefa mataupu faavae autu e 13 o le talalelei. O nei talitonuga ua faaaofia i le Penina Tau Tele o Mataupu Faavae o le Faatuatua. E ui lava e le o se faamatalaga aloaia lea o o tatou talitonuga uma, ae o se vaega taua o aoaoga faavae ma mataupu faavae.

Vaevae tagata aoga i ni paga. Atofa atu i paga taitasi ia le itiiti ifo ma le tasi se mataupu faavae o le faatuatua. (E tusa ma manaoga o tagata aoga ma le toatele o lau vasega, e mafai ona atofa atu i paga taitasi se mataupu faavae o le faatuatua se tasi pe sili atu.) Fai atu i paga taitasi e faitau a latou mataupu faavae o le faatuatua ua atofa atu, ma mulimuli i faatonuga o loo i lalo. Atonu e te manao e fai ni kopi o nei faatonuga pe tusi i luga o le laupapa. E mafai ona mulimuli tagata aoga i nei faatonuga i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

  1. A uma ona faitau lau mataupu faavae o le faatuatua ua atofa atu, tusi i ni au lava upu le aoaoga faavae po o le mataupu faavae o loo aoao mai ai.

  2. Sue se mau o loo lagolagoina pe faamalamalama mai ai le aoaoga faavae po o le mataupu faavae i lau mataupu faavae o le faatuatua ua atofa atu. Tusi ni malamalamaaga faaopoopo ua faaopoopo atu e le mau i lou malamalama i lenei mataupu faavae.

  3. Lisi ni auala e mafai ona aumai ai e le malamalama ma le talitonu i lenei mataupu faavae, ni faamanuiaga i le olaga o se tasi.

A lava loa se taimi mo tagata aoga e faauma ai lenei galuega atofaina, valaaulia i latou e lipoti mai mea na latou tusia. Atonu e te manao e tusi nisi o upumoni ua latou faailoa mai i luga o le laupapa.

Valaaulia tagata aoga e faasoa mai ni aafiaga na latou oo i ai, i se taimi na fesoasoani ai Mataupu Faavae o le Faatuatua po o upumoni o loo i ai, ia i latou e faamalamalama atu le talalelei i se tasi. Atonu e te manao foi e faasoa sa oe lava aafiaga.

Tuu atu se lu‘i i tagata aoga e suesue ma tauloto ia Mataupu Faavae o le Faatuatua. E mafai ona e faaaogaina se tasi o gaoioiga mo le taulotoina [o mau] o loo maua i le faaopoopoga o le tusi lesona lenei, e fesoasoani ai i tagata aoga e tauloto o se vasega se tasi o Mataupu Faavae o le Faatuatua. Uunai tagata aoga e faaaoga lo latou malamalama i Mataupu Faavae o le Faatuatua a o latou faamalamalama atu o latou talitonuga i isi.

Tusi le faamatalaga le uma lenei i luga o le laupapa: O le Penina Tau Tele o se faamaoniga o Iosefa Samita o se …

Fesoasoani i tagata aoga e faauma le faamatalaga i le fai atu o fesili nei:

  • O le a se mea ua aoao mai ia i tatou, i le i ai o upumoni taua i le Penina Tau Tele, e uiga ia Iosefa Samita? (Faauma le upu moni o loo i luga o le laupapa faapenei: O le Penina Tau Tele o le faamaoniga o Iosefa Samita o se perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga.)

  • O a ni auala e te manatu ua avea ai le Penina Tau Tele ma faamaoniga o le valaauga o Iosefa Samita o se perofeta?

Molimau atu o le Penina Tau Tele o le faamaoniga lea o Iosefa Samita o se perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga. O lenei tusi o loo aoao mai ia i tatou upumoni taua e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

O le tusi a Aperaamo: o le faamaoniga o le valaauga paia o Iosefa Samita

“O le tusi a Aperaamo o se faamaoniga lea o le valaauga musuia o le Perofeta o Iosefa Samita. Sa oo mai i le taimi na faatoa amata ai lava suesuega i le gagana ma le aganuu a Aikupito anamua. E le’i leva lava ona tau amata suesue e le au atamamai le mataupu o Suesuega faa-Aikupito, ae o lenei, e aunoa ma se aoaoga faamasani aloaia i gagana o anamua, ma le leai o se malamalama e uiga ia Aikupito anamua, (sei vagana ai o lana galuega i le Tusi a Mamona), na amata ai e Iosefa Samita lona faaliliuga o tusitusiga anamua. O lona atamai ma le tomai, na oo mai e ala i le mana ma le meaalofa a le Atua, faatasi ai ma lona lava naunautai ma le faatuatua” (The Pearl of Great Price Student Manual [Church Educational System manual, 2000], 29).

O Mataupu Faavae o le Faatuatua ma le Tusi ia Wentworth

Na tusi atu e Iosefa Samita se tusi ia John Wentworth, o le faatonu ma le e ana le Chicago Democrat, o se nusipepa a Ilinoi. I le tusi na tuuina atu ai e le Perofeta o Iosefa Samita se tala i aoaoga faavae ma le talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai. O Mataupu Faavae o le Faatuatua sa o ni vaega lea o lena tusi. Mo le anotusi o le tusi atoa, tagai i le “The Wentworth Letter,” Ensign, Iulai 2002, 26–32.