Laipelí
ʻAloʻofá


“ʻAloʻofá,” Ngaahi Tefitó mo e Ngaahi Fehuʻí (2023)

ʻĪmisi
ko hono fakafiemālieʻi ʻe Kalaisi ha houʻeiki fafine

Fakahinohino ki hono Ako ʻo e Ongoongoleleí

‘Alo‘ofá

Meʻaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo e ʻofá, ʻaloʻofá, mo e tokoní

ʻOku ʻofa mo tokanga mai ʻa e ʻOtuá kiate koe mo e kotoa ʻo ʻEne fānaú. ʻOkú Ne foaki mai ʻi he ʻaloʻofa ha tokoni fakalangi kiate kitautolu, ʻa ia ʻoku ui ʻe he folofolá ko e “ʻaloʻofá.” ʻOku malava ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá tuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku tau tōnounou kotoa pē ʻi heʻetau feinga ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ko ia ai ʻoku ʻikai ke tau feʻunga pe maʻu ʻi he totongi ʻa e meʻafoaki ʻo e ʻaloʻofá. Ka ʻoku foaki taʻetotongi mai ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e ʻaloʻofá, ʻo malava ai ke tau maʻu ha ngaahi tāpuaki lahi. ʻI hoʻo feinga ke fakatupulaki hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí, te ke fakatokangaʻi ai ha ngaahi sīpinga taʻefaʻalaua ʻo ʻEne ʻaloʻofá mo e angaleleí ʻi hoʻo moʻuí.

Ko e Hā ʻa e ‘Aloʻofa?

Ko e ʻaloʻofá ko e meʻaʻofa ia ʻo e tokoni mo e mālohi fakalangi ʻoku tau maʻu mei he Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku faʻa lea ʻaki ʻe he folofolá ko e ʻaloʻofá ko e ivi malava mo e fakamoʻui fakalaumālie ʻoku foaki mai ʻo fakafou ʻi Heʻene ʻaloʻofá mo e ʻofá. ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa mo e ʻaloʻofa ongongofua ʻa e ʻOtuá tuʻunga ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí.

Vakai fakalūkufua ki he tefitó: ʻAloʻofá

Ngaahi fakahinohino ʻoku fekauʻaki mo e ako ʻo e ongoongoleleí: Sīsū Kalaisi, Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, Fakamoʻuí, Tui kia Sīsū Kalaisí, Moʻui ʻAki ʻa e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí

Konga 1

Fekumi ki he ʻAloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi Hoʻo Moʻuí pea Te Ke Ongoʻi ʻEne ʻOfa Lahí

ʻĪmisi
toʻu tupu ʻoku nau luelue he veʻe temipalé

ʻI he taimi ʻokú ke tui ai ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, ʻoku kamata ke ke sio ki he lahi ʻo e meʻa kuó Na fai maʻaú, koeʻuhí pē ko ʻEna ʻofa ʻiate koé. ʻOku tau maʻu ha ngaahi tāpuaki lahi mei he ʻOtuá, ʻo tatau ai pē pe ʻoku tau fakatokangaʻi ʻa e maʻuʻanga tokoni fakalangí pe ʻikai. ʻOku ʻi ai mo ha ngaahi tāpuaki kehe ʻoku fakatatali maʻanautolu ʻoku feinga ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e Tamai Hēvaní, fakatomala mei he ngaahi angahalá, pea tafoki loto-fakatōkilalo kiate Ia ʻi he lotu fakamātoato ʻo kole ʻa e meʻa ʻoku nau fiemaʻú Ka he ʻikai lava ha taha ʻiate kitautolu ʻo ngāueʻi ʻa e tokoni mo e fakahinohino ʻa e ʻOtuá (vakai, Loma 3:23–24; Mōsaia 2:20–21). ʻOku foaki mai ʻa e ngaahi tāpuaki fakalangi kotoa pē tuʻunga ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá.

ʻE lava ke ʻoatu ʻe he mahino ʻo e ʻaloʻofa fakalangí ha loto-falala ke ke fekumi fakaʻaho ki he tokoni ʻa e ʻOtuá koeʻuhí he ʻokú Ne ʻaloʻofa mo finangalo lelei ke ngāue ʻaki ʻa e mālohi fakalangí maʻau (vakai, Hepelū 4:14–16; Molonai 8:3). Ko e moʻui fakamatelie ʻa Sīsū Kalaisí ko ha sīpinga ia ʻo e tupulaki fakalaumālié mo hono maʻu e kakato ʻo e ngaahi tāpuakí ʻo fakafou ʻi he ʻaloʻofa ʻa e Tamai Hēvaní (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:12–13). ʻOku fakaafeʻi koe ʻe Sīsū Kalaisi ke ke haʻu kiate Ia mo e ʻOtua ko e Tamaí pea maʻu ʻa ʻEna ʻaloʻofá kae lava ke faitāpuekina mo fakalāngilangiʻi kakato koe ʻo hangē ko Kinauá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:19–20).

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Naʻe pehē ʻe Nīfai, “ʻOku fiefia ʻa hoku laumālié ʻi [he] ʻaloʻofa [ʻa e ʻEikí]” (2 Nīfai 11:5). Ko e hā nai hono ʻuhinga kiate koe ʻa e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá? ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe Nīfai ʻa e foʻi lea ko e fiefia ke fakamatalaʻi ʻene ngaahi ongo fekauʻaki mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá?

  • Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo pehē, “Ko ha ʻelemēniti ʻe taha ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ko hono fakaava ʻo e ngaahi matapā ʻo e langí, ʻa ia ʻoku lilingi mai ai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e mālohi mo e ivi, ʻo tau lava ai ke aʻusia ʻa e ngaahi meʻa naʻe mei tāumamaʻo ke tau maʻu.”1 Ko e hā ha ngaahi sitepu te ke ala fakahoko ke maʻu ai e ngaahi tāpuaki ʻo e mālohi mo e ivi fakalangi ʻoku mateuteu ʻa e ʻOtuá ke vahevahe mo koé?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Fakaafeʻi ʻa e kau mēmipa ʻi hoʻo kulupú ke nau lau ʻa e ʻEta 12:27. Aleaʻi ha ngaahi sīpinga ʻo e vaivai ʻoku faʻa aʻusia ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá. Talanoa fekauʻaki mo e liliu ʻe ala hoko ki ha taha ʻo fakafou ʻi he mālohi fakalangi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá. Fakaafeʻi e niʻihi ʻoku kau maí ke nau manatuʻi ha ngaahi taimi ne nau ongoʻi ai ʻa e mālohi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá. Fakaafeʻi ke nau vahevahe ʻenau ngaahi ʻausiá ʻo ka taau.

Ako lahi ange

Konga 2

ʻOku Fakahaofi Kitautolu ʻe he ʻAloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí

ʻĪmisi
Ko Kalaisi ʻoku tūʻulutui he tafaʻaki ʻo ha fefine

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Līhai, “ʻoku ʻikai ha taha ʻe lava ʻo nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, kae ngata pē ʻi he ngaahi ngāue māʻoniʻoni, mo e ʻaloʻofa, mo e manavaʻofa ʻa e Mīsaia Māʻoniʻoní” (2 Nīfai 2:8). Ko e fakafōtunga maʻongoʻonga taha ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, kau ai ʻEne Toetuʻú. Tuʻunga ʻi he feilaulau ko iá, ʻa ia naʻe fakahoko ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí, ʻokú Ne fakahaofi ai kitautolu mei he mālohi tuʻuloa ʻo e maté pea tofa ʻa e hala fononga ke tau takitaha fakatomala ai mei heʻetau ngaahi angahalá pea maʻu ha fakamolemole.

He ʻikai fakamālohiʻi ʻe he ʻOtuá ha taha ke maʻu ʻEne ʻaloʻofá pea foki ki Hono ʻaó. Ko ia, ʻokú Ne kole mai ai ke tau “fakalelei ʻa [kitautolu] ki he finangalo ʻo e ʻOtuá, kae ʻikai ki he loto ʻo e tēvoló pea mo e kakanó; … ʻoku ngata pea fou ʻi he ʻaloʻofa pē ʻa e ʻOtuá ʻa [hotau] fakamoʻuí” (2 Nīfai 10:24). ʻI heʻetau hoko ko e kau muimui loto-fakatōkilaló, ʻoku tau haʻu ai kia Sīsū Kalaisi ʻi he tui, fakatomala, papitaiso, maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, mo e feinga ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau holi ke fai ʻa ia kotoa te tau lavá, ‘i heʻetau ʻilo ko ʻEne ʻaloʻofá ʻa e meʻa ʻokú Ne fakahaofi kitautolú (vakai, 2 Nīfai 25:23).

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Lau ʻa e 2 Nīfai 25:23 pea fakakaukau ki he fakakaukau ko ʻeni meia Palesiteni Tieta F. ʻUkitofá:

    ʻOku ʻikai fakahaofi kitautolu ʻkoeʻuhí’ ko e meʻa kotoa te tau lava ʻo faí. Kuo ʻi ai nai ha taha ʻiate kitautolu kuó ne fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku tau lava ʻo faí? …

    “ʻOku ou ʻilo pau naʻe ʻiloʻi ʻe Nīfai ʻoku hanga ʻe he ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakaʻatā kitautolu mo fakafaingofuaʻi ʻetau ikunaʻi ʻa e angahalá. Ko e ʻuhinga ʻeni naʻe ngāue tōtōivi ai ʻa Nīfai ke fakalotoʻi ʻene fānaú mo hono kāingá ke nau ʻtui kia Kalaisi, pea mo fakalelei ki he ʻOtuá’ [2 Nīfai 25:23].

    “Ko hono moʻoní, ko e meʻa ia ʻoku tau lava ʻo faí! Pea ko hotau tufakanga ia ʻi he moʻui fakamatelié!”2

    Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke lau ʻa e ʻaloʻofá ko ha meʻaʻofa kae ʻikai ko ha meʻa ke ngāueʻí?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Mamataʻi e lea ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa fekauʻaki mo e ʻaloʻofá ʻi he foʻi vitiō “Saved by Grace” (1:41). Mou aleaʻi fakataha hono mahuʻinga ʻo e haʻisia fakafoʻituitui ʻi he palani ʻa e ʻOtuá maʻa hotau fakamoʻuí. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau fakatomala kapau ʻoku fakahaofi kitautolu ʻe he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá?

Ako lahi ange

Konga 3

ʻOku ʻOatu ʻe he ʻAloʻofá ha Mālohi ke ke ʻOfa mo Tokoni ki he ʻOtuá mo e Niʻihi Kehé

ʻĪmisi
tokotaha ʻokú ne tufa ha meʻakai

ʻOku pehē ʻe he Bible Dictionary, “ʻOku fakafou … ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ke lava ʻa e fakafoʻituituí, ʻo fakafou ʻi he tui ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo e fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá, ʻo maʻu ʻa e ivi mo e tokoni ke fai ha ngaahi ngāue lelei naʻe ʻikai ke nau mei lava ʻo fakahoko kapau naʻe tuku kiate kinautolu pē” (“Grace”).

ʻI hoʻo hoko ko e tokotaha muimui ʻo Sīsū Kalaisí, te ke lava ʻo maʻu ha tokoni fakalangi ke tokoni ki he ʻOtuá mo ha niʻihi kehe ʻo hangē ko e ʻAposetolo ko Paulá, ʻa ia naʻá ne pehē, “ʻOku ou faʻa fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi ʻokú ne [fakamālohia] aú” (Filipai 4:13). Ko e taimi ʻoku ui ai kitautolu ke tau ngāue ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻokú Ne fakafeʻungaʻi kitautolu ʻaki ʻEne ʻaloʻofa mai ke tau fakahoko ʻEne ngāué (vakai, ʻAlamā 26:11–13). ʻOku toe ʻomai foki ʻe he meʻaʻofa ʻo e ʻaloʻofá ha ivi lahi ange ki he fakafoʻituituí ke nau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí (vakai, Mōsaia 24:14–15; ʻAlamā 31:30–35, 38).

Ngaahi meʻa ke fakakaukau ki ai

  • Fakakaukau ʻokú ke fesiʻi ha kiʻi vaʻa mei ha fuʻu ʻakau pe vao ʻakau. Fakakaukau ki he meʻa ʻe hoko ki he kiʻi vaʻá ʻi he hili hono toʻo mei hono tupuʻangá. Lau ʻa e Sione 15:1–11. Ko e hā e meʻa naʻe fiemaʻu ʻe Sīsū ke mahino ki Heʻene kau ākongá fekauʻaki mo e mālohi ʻokú Ne foaki ki he fānau ʻa e ʻOtuá? ʻE tokoni fēfē atu ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ke mahino lelei ange kiate koe ʻa e founga ʻe lava ke fakamālohia ai koe ʻe he ʻaloʻofá ʻi hoʻo feinga ke tokoni ki he niʻihi kehé?

ʻEkitivitī ki he ako mo e niʻihi kehé

  • Mamata ʻi he foʻi vitiō “The Atonement Enables Us” (2:18). Mou aleaʻi fakataha ʻa e ʻaonga kiate kitautolu ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau feinga ke fakahoko ʻa e ngaahi ngāue leleí. Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke lotua e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau feinga ai ke ngāue mo tokoni ki he niʻihi kehé?

Ako lahi ange