Aoaoga a Peresitene
Mataupu 17: Faasao ma Puipuia le Aiga


Mataupu 17

Faasao ma Puipuia le Aiga

“E ono foliga mai le fale o se nofoaga ua masani ai ma ona tiute faifai pea, ae o lona manuia e tatau ona avea ma a tatou tulimataiga aupito silisili.”

Mai le Soifuaga o Howard W. Hunter

Na soifua ae Howard W. Hunter i se aiga e alolofa, ma galulue malosi, lea sa ia aoao ai mai ona matua, o le fausiaina o se aiga fiafia e tele ina manaomia ai le ositaulaga. A o latalata ina faaipoio, sa ia faia ai se osigataulaga sa ia manatu e tatau ai mo le soifua manuia o lona aiga i le lumanai.

Sa atinae e Howard se fiafia mo musika i le talavou o lona soifua. Na muamua ona ia aoao e ta le piano ma le vaiolini ona aoao ai lea o ia e ia lava e tata le tele o mea faimusika. A o talavou, sa ia faatuina lana lava faaili, o le Hunter’s Croonaders, lea sa tata i siva ma isi mea e fai i Boise, Idaho. Ina ua 19 ona tausaga sa faafaigaluega o ia ma lana aufaaili e saunia musika mo se malaga tafafao i se vaa i Asia mo le lua masina. 1

O le tausaga na sosoo ma le taliu mai o Howard, sa masii ai i Kalefonia, lea na faaauau ai ona tata o ia i ni faaili eseese. I Kalefonia, sa la feiloai ai foi ma Claire Jeffs, o le na ia faamalamlama i ai la te faaipoipo i le tautotogo o le 1931. E fa aso a o lumanai la la’ua faaipoipoga, sa tata ai Howard ma lana aufaaili, ona ia teuina uma ai loa lea o mea fai faaili ma e lei toe tata faapolofesa ai lava. O le saunia o musika mo siva ma pati “sa matagofie i se isi itu,” na ia fai mai ai, “ma e tele foi a’u tupe na maua ai,” ae peitai na lagona e ia, e i ai vaega o lea ituaiga olaga sa le ogatusa ma le ituaiga olaga sa ia manao ai mo lona aiga. “O lea mea na tuua ai se mea sa ou fiafia i ai, [peitai] ou te lei faanoanoa lava ona o le faaiuga na ou fai,” na ia ta’ua ai i ni tausaga mulimuli ane.2

Sa faamanuiaina Howard ma Claire i ni atalii se toatolu, o Howard William (Billy), John, ma Richard. Na faanoanoa i la’ua, ona sa maliu Billy a o pepe meamea. A o tuputupu ae John ma Richard, sa fauina e le au Hunters se aiga na matua vavalalata. Sa pisi tele Howard i lana galuega faaloia ma valaauga i le Ekalesia, peitai sa la tuu lava le faamuamua ma Claire i lo la’ua aiga. A o lei taitai atofa e le Ekalesia le po o Aso Gafua mo afiafi faaleaiga, ae sa tuu ese lava e le au Hunters lena po e fai ma taimi mo le aoaoina o le talalelei, faamatala ai tala, taaalo i taaloga, ma asiasi faatasi i nofoaga. E tele taimi sa tofi ai tamaiti e faia lesona.

Sa atiae e Howard ma ona atalii ni mea e fiafia i ai, e pei o le fauina o nofoaafi faataitai. Sa latou fauina nofoaafi faataitai mai pusa meafaigaluega ma sa latou fauina se auala nofoaafi i fasiauala e faapipii i palaiuti. Sa ia toe faamatala, “O se tasi o mea sa matou fiafia e faapasi ai le taimi o le o i lotoa o alanofoaafi … i talaane o le alanofoaafi o Alhambra o le Pasefika i Saute e maua mai ai ni aitia mo le sooga o le suiga o la matou masini.”3

Na iu ina faateleina le aiga o Peresitene ma Sister Hunt, ua 18 fanau a le la fanau. E faaopoopo atu i asiasiga faateleina i lana fanau ma fanau a le la fanau, o le tele o asiasiga a Peresitene “sa faananati” i taimi e fai ai sina malologa pe a malaga i tofiga faaleEkalesia e ui atu i Kalefonia. Talu ai o le tele o taimi e ave ai e John lana fanau i le malaevaalele e vaai i lo latou tamamatua i taimi ia e malolo ai i le malaevaalele, ua latou faaigoa ai o ia i nisi taimi “o le tamamatua e nofo i le malaevaalele.”4

Ata
matua o loo taaalo ma le fanau

O le aiga “e sili mamao atu i lo isi mea uma e fiafia i ai o le olaga.”

O Aoaoga a Howard W. Hunter

1

O le aiga o le iunite aupito taua i le nuu, i le Ekalesia, ma i le faavavau.

O le aiga o le iunite aupito taua i le olaga nei ma i le faavavau ma, ona o lea tulaga, e sili mamao atu ai nai lo isi lava mea e fiafia i ai o le olaga.5

Ua i ai i le Ekalesia le tiutetauave—ma le pule—e faasao ma puipuia le aiga o le faavae o nuu. O le mamanu o le olaga faaleaiga, na faatuina a o lei faavaeina le lalolagi, na saunia ina ia fananau mai fanau ma faafaileleina e se tama ma se tina, o se tane ma le ava, ua faaipoipoina faaletulafono. O le avea ma matua o se matafaioi paia ma o se avanoa paia, faatasi ai ma fanau e faafeiloaia o le “tofi mai le Alii”(Sala. 127:3).

Ua amata nei e se sosaiete popole ona vaai i le faamalepeina o le aiga ua aumaia ai i le lalolagi le malaia lea na muai ta’u mai e perofeta. O aufono ma tonu fai a le lalolagi, o le a na o le pau le auala e manuia ai, pe a latou faauigaina le aiga e faapei ona sa faaalia mai ai e le Alii. “Afai e le atiina ae e le Alii le fale, e galulue fua i latou o e atiina ae” (Sala. 127:1).6

I le sailia o le soifua manuia o tagata taitoatasi ma aiga, e taua ona manatua o le iunite faavae o le Ekalesia o le aiga. Peitai, i le taulai atu i le aiga, e ao ina tatou manatua o le lalolagi o loo tatou o ola ai, e le o faatuaoia aiga i le faavasegaga masani a tama, tina, ma fanau. O aiga i le Ekalesia i aso nei e aofia ai foi [tane ma ava] e leai ni fanau, o matua e taitoatasi ma fanau, ma tagata taitoatasi foi e nonofo na o i latou. … E tatau i nei aiga taitasi ona maua le tausiga faaleperisitua. E tele taimi, o i latou e ono sili ona manaomia le tausiga o aiga e le o ni aiga e pei ona masani ai. E manaomia faiaoga o aiga e alolofa ma tuuto i nei aiga taitasi. E le tatau ona le amanaiaina se tasi.7

Ata
o se aiga toatele

O Peresitene Hunter ma ona atalii, ma o latou aiga i le aso 2 Oketopa 1994, o le aso na sosoo ma lona lagolagoina e avea ma Peresitene o le Ekalesia

2

O matua o ni paaga i le taitaiiga o le aiga, ma ua i ai se matafaioi maua’i, ia puipuia ma alolofa i a latou fanau.

O tiutetauave o ni matua e silisili ona taua. O taunuuga o a tatou taumafaiga, o le a i ai taunuuga e faavavau mo i tatou faapea foi i tama ma teine tatou te tausia. Soo se tasi e avea o se matua, ua i lalo o le matafaoi maua’i ia puipuia ma alolofa [i a latou] fanau ma fesoasoani ia i latou ia toe foi atu i lo latou Tama Faalelagi. E ao i matua uma ona malamalama o le a tausalaina e le Alii i latou o e le amanaiaina nei tiutetauave.8

Ua i ai i tama ma tina se tiutetauave sili e tusa ai ma le fanau sa tuuina atu i la latou tausiga. … I le Tusi a Faataoto tatou te maua ai le apoapoaiga lea i matua:

“Ia aoao le tama e tusa ma ona ala, aua a oo ina matua e le toe foi ese ai lava.” Faataoto 22:6.)

O le aoaoga aupito silisili e mafai ona tuuina i se tamaitiiti o lea e maua mai faataitaiga a matua. E ao i matua ona faia faataitaiga mo fanau iti e mulimuli ai. O le malosi sili e maua mai le aiga e aoao ai mataupu faavae amiotonu, lea e i ai le alofa ma le faaaloalo o le tasi ma le isi, lea e avea ai le tatalo o se faatosinaga i le olaga faaleaiga, ma lea e i ai le faaaloalo mo na mea e faatatau i le Atua.9

O le taitaiga lelei i le aiga … e manaomia ai le tele o le taimi ma le auau mama lelei. O le aoaoga ma le pulega o le aiga e le tatau ona tuua … i nuu, i aoga, po o le Ekalesia.10

O se alii e umia le perisitua, e manatu i le aiga e faapei ona faauuina ai e le Atua. O lau taitaiga o le aiga, o lou tiutetauave aupito taua ma le paia lea. …

O se alii e umia le perisitua na te taitaia lona aiga i le auai i le Ekalesia ina ia latou iloa ai le talalelei ma i ai i lalo o le puipuiga o feagaiga ma sauniga. A e fia olioli i faamanuiaga a le Alii, e tatau ona e faatulagaina lelei lou lava aiga. Faatasi ai ma lou toalua, lua te fuafuaina le siomaga i lou aiga. O lau matafaioi muamua lava o le faatulagaina lelei lea o lou lava ola faaleagaga e ala i le suesue e le aunoa i tusitusiga paia ma tatalo i aso taitasi. Faamautu ma faamamaluina lou perisitua ma feagaiga o le malumalu; fautuaina lou aiga e faia foi le mea lava lena e tasi.11

O se alii e umia le perisitua e ava ma migao i le tulaga faatina. Ua tuuina mai i tina se avanoa paia e “fanauina agaga o tagata; ona o totonu o lenei mea e faaauau ai pea le galuega a lo’u Tama, ina ia faamamaluina o ia” (MF&F 132:63)

… E le mafai e le perisitua ona galueaiina lona lava taunuuga, e le mafai foi ona faataunuuina faamoemoega o le Atua, e aunoa ma a tatou fesoasoani. E faatinoina e tina se galuega e le mafai e le perisitua ona fai. Ona o lenei mea foaifua mai o le ola, e ao ai i le perisitua ona i ai se alofa e le faatuaoia mo tina o a latou fanau.

[Uso e,] ia faamamalu matafaioi tulagaese ma le paia a a outou ava, o ni tina ia Isaraelu ma lona mana faapitoa e fanauina ma faafailele le fanau. Ua tatou i ai i lalo o le poloaiga faalelagi ina ia fanafanau ma uluuluola ia tumu ai le lalolagi, ma ia aoao a outou fanau ma fanau a fanau i le malamalama ma le upumoni (tagai Mose 2:28; D&C 93:40). Ia oulua tauaveina faatasi o se paaga alolofa, le tausiga o le fanau. Fesoasoani ia te ia [ava] e faafoe ma tausia lo outou aiga. Fesoasoani e aoao, faamasani, ma aoa’i lau lua fanau.

E ao ona e ta’u soo atu i lau ava ma le fanau lou ava ma lou faaaloalo mo ia. Ioe, o se tasi o mea aupito sili e mafai e se tama ona fai mo lana fanau o le alofa lea i lo latou tina.12

O se alii e umia le perisitua na te taliaina lana ava o se paaga i le taitaiga o le aiga ma le auaiga ma le malamalama atoa ma gauai atoatoa i le faia o faaiuga e tusa ai. O se mea e tatau ai i le Ekalesia ma i le aiga se taitai pulefaamalumalu (tagai MF&F 107:21). E ala i se tofiga mai le lagi, o le tiutetauave e pulefaamalumalu i le aiga ua i ai lea i e umia le perisitua (tagai Mose 4:22). Ua faamoemoe le Alii o le ava ia avea o se fesoasoani mo le tane, o le (fesoasosanio lona uiga e tutusa)—o lona uiga, o se soa e vaavaalua ma e tatau ai ona avea o se paaga atoatoa. O le pulefaamalumalu i le amiotonu ua tatau ai le tiutetauave e tausoa faatasi i le va o le tane ma le ava: lua te faatinoina faatasi ma le iloa, ma auai i le faatinoga o mataupu uma faaleaiga. Mo se alii e faatinoina na o ia lava e aunoa ma le mafaufau i lagona ma fautuaga a lana ava i le faafoeina o le aiga, ua ia faaaogaina le pulega e le amiotonu.13

Matou te fautuaina outou uso e, ina ia manatua o lena perisitua ua na o se pule amiotonu lava. Ia e maua le faaaloalo ma le talitonuga o lau fanau e ala i au fegalegaleaiga alofa ma i latou. O se tama amiotonu e puipuia lana fanau i lona taimi ma le i ai i a latou gaoioiga ma tiutetauave faaleagafesootai, faaleaoaoga, ma faaleagaga. O le faailoa atu ma le agalelei o le alofa ma le faamemelo i le fanau, o le tiutetauave o le tama faapei foi o le tina. Ta’u atu i lau fanau e te alofa ia te i latou.14

3

O o tatou fale e tatau ona avea o ni nofoaga o le alofa, tatalo, ma aoaoga o le talalelei.

E na ona tatau lava ona i ai mataupu faavae malolosi o le alofa ma le amiosa’o i totonu o o tatou fale. E tatau ona i ai sa tatou tautinoga mauai i le faaipoipoga ma fanau ma le mama. E tatau ona faamanuiaina i tatou i le mea e sili ona faitaulia ai le manuia mo le isi augatupulaga.

E moni lava o lena fale e aupito sili ona malosi ma aupito sili ona matagofie lea tatou te maua ai tagata taitoatasi o nofouta i lagona o isi, taumafai e auauna atu le tasi i le isi, taumafai e ola i le fale i mataupu faavae e tele ina ia tatou faatinoina i nofoaga faitele. E manaomia ona tatou taumafai malosi atu e ola i le talalelei i o tatou li’o faaleaiga. Ua tatau mo o tatou aiga a tatou tautinoga e sili ona faamaoni. E i ai i se tamaitiiti le aia tatau e lagona ai e saogalemu i lona aiga, o iina o loo i ai se nofoaga mo le puipuiga mai mea matautia ma mealeaga o le lalolagi i fafo atu. O le amiosa’o ma le lotogatasi i le aiga, e taua mo le maua mai ai o lenei tulaga manaomia. E manaomia e se tamaitiiti ni matua e fiafia i le la mafutaga ma le tasi ma le isi, o e e galulue fiafia i le faataunuuina o le ola fiafia i le aiga, o e e alolofa i a latou fanau i se alofa faamaoni ma le le faatuaoia, ma e e tuuto atu i le manuia o le aiga.15

Ina ua faatoa folasia mai afiafi faaleaiga e avea o se polokalama aloaia a le Ekalesia, na saunoa le Au Peresitene Sili, “Afai e usitai le Au Paia i lenei fautuaga [ia faia afiafi faaleaiga] matou te folafola atu o le a tulai mai faamanuiaga silisili. O le a faateleina le alofa i le aiga ma le usiusitai i matua. O le a atiina ae le faatuatua i loto o le au talavou a Isaraelu, ma o le a latou maua le mana e tau ai ma faatosinaga a le fili ma tofotofoga e luitauina ai i latou.” Matou te faamautinoa atu ia faamanuiaga folafolaina ia i latou o e faia ma le faamaoni a latou afiafi faaleaiga.

O afiafi o Aso Gafua e tatau ona faaavanoa mo afiafi faaleaiga. E tatau i taitai i le lotoifale ona mautinoa ua tapunia fale ma fanua o le Ekalesia, e leai ni gaoioiga a uarota po o siteki e fuafuaina mo afiafi o Aso Gafua ma ia teenaina nisi lava mea e faalavelave i afiafi faaleaiga.

O le faamoemoega autu lava o afiafi faaleaiga e tatau ona i ai e mo aiga ia faatasitasi e aoao i le talalelei. Matou te faamanatu atu i tagata uma ua poloaiina e le Alii matua e aoao a latou fanau i le talalelei, ia tatalo ma ia faapaia le Aso Sapati. O tusitusiga paia o punavai sili ia ona taua mo le aoaoina o le talalelei.

Tatalo faatasi o se aiga i le taeao ma le po. O ni faamanuiaga sili o le a oo mai i olaga o le fanau o e faalogo i o latou matua o aioi atu i le Alii mo lo latou soifua manuia. E moni lava o fanau e i ai i le faatosinaga a na matua amiotonu, o le a sili atu ona puipuia mai le faatosinaga a le fili. 17

Ina ia malamalama lelei matua ma fanau o le tasi ma le isi, ua i ai se fuafuaga na faia e le ekalesia ua ta’ua o le “Aufono Faaleaiga.” O lea fono e valaau ma taitaia e matua ma e auai tagata uma o le aiga. E faamalolosia ai sootaga faaleaiga, e faamautinoa ai i fanau lo latou “piitaga” ma faatalitonu ai i latou e naunau atu o latou matua i o latou faafitauli. O lenei fonotaga faaleaiga e aoao ai le faaaloalo moni o le tasi i le isi, e faaitiitia ai le manatu faapito, ma faamamafaina ai le Tulafono Auro [tagai Mataio 7:12]i le aiga ma le ola i se olaga mama. E aoao ai le tapuaiga ma tatalo faaleaiga, faatasi ai ma lesona o le agalelei ma le faamaoni. O le faafitauli o le aiga e masani ona faafetoaia ai se tasi i se ituaiga faiga vavalalata, ma le talisapaia ai lona taua ma lona elemene, ae a malolosi aiga ma lotogatasi i le taumafaiga e auauna atu i le Atua ma tausi Ana poloaiga, 18o le tele o a tatou faafitauli faaona po nei o le a mou atu.

[Uso e,] ia manatu mamafa i lou tiutetauave o le a’oa’o atu o le talalelei i lou aiga e ala i le faia e le aunoa o afiafi faaleaiga, tatalo faaleaiga, faigalotu ma le faitauina o tusitusiga paia ma isi taimi e aoao ai. Ia faamamafa atu faapitoa le saunia mo galuega faafaifeautalai ma faaipoipoga i le malumalu. I le avea ai ma peteriaka i le aiga, faaaoga lou perisitua e ala i le faatinoina o sauniga e tatau ai mo lou aiga ma le tuuina atu o faamanuiaga i lou toalua ma le fanau. E sosoo mai ma lou lava faaolataga uso e, e leai se mea e sili ona taua ia te oe nai lo le faaolataga o lau ava ma lau fanau.19

Ata
o se ulugalii o loo savalivali ma so la atalii talavou

“E tatau ona tatou lototatalo ma … ta’u atu i a tatou fanau ia iloa lo tatou alolofa ma lo tatou popole mo i latou.

4

O se matua faamanuiaina, o ia lea sa alofa, ositaulaga, popole ma aoao ma auauna atu i manaoga o se tamaitiiti.

E maua e le Au Pulega Aoao le avanoa e feiloai ai ma faamasani ma tagata o le Ekalesia i le lalolagi atoa, o e e ola pea lava pea i ni olaga lelei ma tausia o latou aiga i le faatosinaga a le talalelei. Ua sapi nei Au Paia i faamanuiaga silisili ma le mafanafana e mafai ona maua mai i le toe tiotilo atu i tua, o ni matua, matua matutua, ma matua o matua matutua, ona o taumafaiga manuia ua loa ona fai. E mautinoa o se mea lea e tofu mananao i ai i tatou uma.

Peitai, e toatele o i le Ekalesia ma le lalolagi o loo ola ma lagona o le ta’usalana ma le le agavaa, ona o nisi o o latou atalii ma afafine ua se ese mai le lafu ma ua taase. …

…Ua tatou malamalama o matua magafagafa e taumafai i le mea sili ae toetoe lava o tagata uma e faia ni mea sese. E leai se tasi e aga atu i lena galuega faatino o se matua, e aunoa ma le vave ona iloa o le a tele ni mea sese i le ala. E moni lava e silafia e le Tama Faalelagi, pe a ia tuuina mai ana fanau agaga i le tausiga a ni matua talavou ma le leai o se poto masani, o le a i ai ni mea sese i la latou faautautaga. …

… E eseese i tatou taitoatasi. E eseese tamaiti uma. E faapei lava ina tofu eseese mea tatou te amata ai i le taututuuga o le olaga, ma e pei lava foi ina eseese o tatou malosiaga ma vaivaiga ma taleni, e faapena foi ona faamanuiaina tamaiti taitoatasi i ona lava uiga faapitoa. E le tatau ona tatou mafaufau faapea o le a faamasinoina e le alii le manuia o le tasi i le ala e tasi e pei o le isi. I le avea ai oni matua e tele taimi tatou te faapea ai, afai e le sili atu nai lo le averesi se tamaitiiti i itu uma, o lona uiga ua ta toilalo. E ao ona tatou faaeteete i a tatou faamasinoga. …

O se matua faamanuiaina, o ia lea e alofa, e ositaulaga, ma e popole ma aoao ma auauna atu i manaoga o se tamaitiiti. Afai ua e faia mea uma nei ae o loo faalogogata pea lau tama pe fai ma faafitauli pe faalelalolagi, e ono mafai lava ona faapea, o oe o se matua faamanuiaina. Atonu e i ai fanau ua o mai i le lalolagi, e luitau soo se ituaiga o matua i soo se tulaga. E faapena foi, atonu o i ai foi nisi o le a faamanuiaina olaga o, ma avea o se olioliga i, soo se tama po o se tina.

O lo’u atugaluga i le taimi nei o le, e i ai matua e ono faia ni faamasinoga matuia mo i latou lava, ma ono faatagaina ai nei lagona e faatamaia ai o latou olaga, ae o le mea moni ua uma ona latou faia le mea sili ma e ao ina faaauau pea i le faatuatua.20

O se tama po o se tina [o i ai se atalii po o se afafine ua se ese] e le o tuua na o ia. Sa iloa e o tatou uluai matua le tiga ma mafatiaga o le vaai atu i nisi o a la fanau o teena aoaoga o le ola e faavavau. (Tagai Mose 5:27.) I seneturi mulimuli ane, na iloa ai e Iakopo le loto matau’a ma lagona le lelei o ona atalii matutua i si ana pele o Iosefa. (Tagai Kene. 37:1–8.) O le perofeta maoae o Alema, o le sa i ai sona atalii na faaigoa ia Alema, sa tatalo mo se taimi umi i le Alii e tusa ai ma le uiga fouvale o lona atalii, ma e mautinoa sa lofituina o ia i le popole ma le atuatuvale, ona o le tetee ma le amioleaga na matuaia e lona atalii i tagata o le Ekalesia. (Tagai Mosaea 27:14.) O lo tatou Tama oi le Lagi, na leiloloa le toatele o ana fanau agaga i le lalolagi; na te silafia lagona o lou loto. …

… Aua le fiu i se tama po o se teine ua taase. O le toatele sa foliga mai ua matua leiloloa, ae ua toe foi mai. E tatau ona tatou nofotatalo ma, afai e mafai, ta’u atu ia tatou fanau lo tatou alolofa ma le popolega. …

… Ia iloa o le a silafia e le Tama Faalelagi le alofa ma le osigataulaga, o le popole ma le atuatuvale, e ui ina ua le manuia a tatou taumafaiga tele. E tele taimi e momomo ai loto o matua, ae e tatau ona latou iloa o le tiutetauave maualuga lava e i ai i le tamaitiiti pe a uma ona aoao i ai e matua mataupu faavae sa’o.

… Po o le a lava le faanoanoa, po o le a lava le atugaluga, po o le a lava le tiga ma le mafatia, vaavaai mo se auala e liliu ai i le faaaogaina tatau—atonu e fesoasoani ai i isi e aloese mai faafitauli lava ia, pe atinae foi se malamalamaaga sili atu i lagona o isi o loo tauivi i le ala lava lea e tasi. E moni lava o le a tatou maua se malamalama e loloto atu o le alofa o lo tatou Tama Faalelagi pe a oo ina tatou iloa e ala i le tatalo, e malamalma o ia ma finagalo tatou te tepa i luma. …

E le tatau ona tatou faatagaina satani e faavalea i tatou e mafaufau ua le aoga mea uma. Ia tatou mitamita i mea lelei ma le sa’o ua tatou faia i o tatou olaga; teena ma lafoai mai o tatou olaga na mea e sese; vaavaai atu i le Alii mo le faamagaloga, malosi, ma le mafanafana; ona agai atu lea i luma.

5

E ao ina avea o tatou fale ma nofoaga paia lea e mafai ona ola ai i mataupu faavae o le talalelei, ma lea e mafai ona mau ai le Agaga o le Alii.

Matou te faamoemoe o le a le faatoilaloina outou i le lotofaavaivai i a outou taumafaiga e tausia o outou aiga i le amiotonu. Manatua ua poloai mai le Alii i le mea lenei:” Ae o o’u soo o le a tuu i nofoaga paia, ma o le a le masii ese”(MF&F 45:32).

E ui ina faaliliu e isi lenei mea faapea o malumalu, lea e moni lava, e suitulaga foi i fale o loo tatou nonofo ai. Afai o le a outou galulue ma le maelega e taitai o outou aiga i le amiotonu, uunaia ma auai i tatalo faaleaiga i aso taitasi; faitauga tusitusiga paia, afiafi faaleaiga, ma le alofa ma le lagolagosua o le tasi i le isi i le ola ai i aoaoga o le talalelei, o le a outou maua faamanuiaga na folafola mai e le Alii i le tausia o se fanau amiotonu.

I se lalolagi amioleaga, e ese le taua mo i tatou taitoatasi e “tutu i nofoaga paia” ma tuu atu i tatou ia faamaoni ma faatuatua i aoaoga o le talalelei a Iesu Keriso. 22

Ina ia ausia le manuia i le aiga, e tatau i matua ona alolofa ma faaaloalo le tasi i le isi. O tane, o e tauaveina le perisitua, e ao ona sili lo latou mafaufau maualuga i a latou ava, e muamua i a latou fanau, ma e ao foi i ava ona alolofa ma lagolago a latou tane. I se isi itu, o le a alolofa foi le fanau i o latou matua ma alolofa foi le tasi i le isi. Ona avea ai lea o le aiga o se nofoaga e paia lea e mafai ona ola sili ai i mataupu faavae o le talalelei, ma lea foi e mau ai le Agaga o le Alii. O le avea ma se tama faamanuiaina ma se tina faamanuiaina, e sili atu lena nai lo le tulai mai i ni tulaga faaletaitai i pisinisi, malo, po o mea faalelalolagi. Atonu e foliga mai o le fale o se nofoaga ua masani ai, ma ona tiute masani, ae o lona tulaga manuia e ao ina avea ma a tatou tulimataiga aupito silisili i le olaga.23

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Fesili

  • A o e iloiloina aoaoga a Peresitene Hunter i le vaega 1, mafaufau i le taua o le aiga. O le a le tiutetauave o le Ekalesia mo le aiga? E mafai faapefea ona tatou puipuia ma faamalolosia o tatou aiga?

  • Mafaufau i aoaoga a Peresitene Hunter i le avea o matua ma paaga i le taitaiga o le aiga (tagai vaega 2) E mafai faapefea e nei aoaoga ona fesoasoani i tama ma tina? E mafai faapefea e matua ona faaaoga lenei mataupu i le tausiaina o a latou fanau? Mafaufau pe mafai faapefea ona e faaleleia le “siomaga faaleagaga” o lou aiga.

  • I le vaega e 3, o loo aumaia ai e Peresitene Hunter se fautuaga mo le faatuina o se aiga malosi. E mafai faapefa ona tatou fausia ia sili atu le “lotogatasi ma le amiosa’o faaleaiga”? Ua faamanuiaina faapefea lou aiga i afiafi faaleaiga? Ua faamanuiaina faapefea lou aiga ona o suesuega o tusitusiga paia ma tatalo faaleaiga?

  • E mafai faapefea e aoaoga a Peresitene Hunter i le vaega e 4 ona fesoasoani i matua o se tamaitiiti ua taase? E mafai faapefea e matua ua oo i le faanoanoa ma le tiga ona faaliliu lena mea e avea ma mea e aoga? O a ni mea e mafai e matua, matua matutua, taitai o autalavou, ma isi e fesoasoani ai i fanau ua taase?

  • A uma ona faitau le vaega e 5, mafaufau i aoaoga a Peresitene Hunter e uiga i le faia o o tatou fale ia avea ma “nofoaga paia.” O a nisi o luitau o tatou feagai i le faia o lenei mea? E mafai faapefea ona tatou taumafai ia avea o tatou fale ma nofoaga paia?

Mau Fesootai

Esoto 20:12; Teuteronome 6:4–7; Salamo 127:3–5; Efeso 6:1–4; Enosa 1:1–3; Mosaea 4:14–15; Alema 56:45–48; 3 Nifae 18:21; MF&F 68:25–28; 93:40; 121:41–46

Fesoasoani mo le Aoaoina Atu

Fai i le vasega e fai paga ona fuafua lea pe faapefea ona latou aoao atu se vaega o le mataupu i se afiafi faaleaiga. E mafai faapefea ona tatou faatatauina aoaoga i tamaiti ma le autalavou? Valaaulia nisi o paga e faasoa mai i le vasega a latou fuafuaga.

Faamatalaga

  1. Tagai Eleanor Knowles, Howard W. Hunter (1994), 46–48.

  2. I le Knowles, Howard W. Hunter, 81.

  3. I le Knowles, Howard W. Hunter, 109.

  4. I le Knowles, Howard W. Hunter, 252; tagai foi 251.

  5. “Avea ma Tane ma Tama Amiotonu”, Liahona, Ian. 1995, 59.

  6. “O Mea Silisili Ese ma le Aoga,” Liahona, Ian. 1995, 7.

  7. The Teachings of Howard W. Hunter, ed. Clyde J. Williams (1997), 144.

  8. “Popolega o Matua mo Fanau,” Liahona, Ian. 1984, 65.

  9. I le Conference Report, Ape. 1960, 125.

  10. “Avea ma Tane ma Tama Amiotonu,” 59

  11. “Avea ma Tane ma Tama Amiotonu,” 59, 60.

  12. “Avea ma Tane ma Tama Amiotonu,” 59

  13. “Avea ma Tane ma Tama Amiotonu,” 59

  14. “Avea ma Tane ma Tama Amiotonu,” 59

  15. “Tutu Atu o ni Molimau a le Atua,” Ensign, Me1990, 61–62.

  16. Tusi a le Au Peresitene Sili, Aug. 30, 1994 (Howard W. Hunter, Gordon B. Hinckley, ma Thomas S. Monson).

  17. I le Mike Cannon, “‘Be More Fully Converted,’ Prophet Says,” Church News, Set. 24, 1994, 4; tagai foi The Teachings of Howard W. Hunter, 37.

  18. I le Conference Report, Ape. 1960, 125–26.

  19. “Avea ma Tane ma Tama Amiotonu,” 59

  20. “Popolega o Maua mo le Fanau,” 63, 64–65.

  21. “Popolega o Maua mo le Fanau,” 64, 65.

  22. The Teachings of Howard W. Hunter, 155.

  23. The Teachings of Howard W. Hunter, 156.