2010–2019
Te Ti‘aturiraa i te Fatu: Ia Tupu To Oe ra Hinaaro
Atopa 2011


Te Ti‘aturiraa i te Fatu: Ia Tupu To Oe ra Hinaaro

Te tumu no to tatou oraraa i ni‘a i te fenua nei o te tupuraa ïa, te faarahiraa, e ia haapuaihia na roto i to tatou iho mau iteraa rau.

I teie po‘ipo‘i sabati, te haamauruuru nei e te faaite papû nei matou e te ora mau nei to tatou Faaora. Ua faaho‘ihia mai Ta’na evanelia na roto i te peropheta ra o Iosepha Semita. E parau mau te Buka a Moromona. Te arata‘ihia nei tatou i teie mahana e te hoê peropheta ora, te peresideni Thomas S. Monson. E te mea hau atu i te faufaa rahi, te faaite hanahana atu nei matou no te Taraehara a Iesu Mesia e te mau haamaitairaa mure ore no roto mai i te reira.

I te mau ava‘e i ma‘iri a‘enei, ua rave au i te taime no te tuatapapa e no te haapii hau atu â i ni‘a i te tusia taraehara a to tatou Faaora e nahea Oia i te faaineineraa Ia’na iho no te rave i taua horo‘araa mure ore ra no tatou tata‘itahi.

Ua haamata To’na faaineineraa i roto i te oraraa hou te tahuti nei a tia‘i ai Oia i To’na ra Metua, ma te parau e « Ia haapaohia to oe hinaaro, e no oe te hanahana e a muri noa’tu ».1 Ma te haamata i taua taime ra e ma te tamau noa â i teie nei mahana, ua faaohipa Oia i To’na ti‘amâraa no te farii e no te faatupu i te opuaraa a to tatou Metua i te Ao ra. Te haapii mai nei te mau papa‘iraa mo‘a ia tatou e i To’na apîraa ra ua haere atu Oia e rave rave « i ta [To’na] Metua e tia‘i »2 e ua « tiaturi Oia i te Atua no te taime e tae mai ai te taime no ta’na taviniraa ».3 I te 30raa o To’na matahiti, ua faaoroma‘i oia i te faahemaraa fifi e ua ma‘iti râ oia i te pato‘i, ma te parau e, « E haere ê atu oe, e Satani ».4 I Gesetemane, ua ti‘aturi Oia i To’na Metua ma te parau e, « ia tupu râ to oe hinaaro eiaha to’u »,5 e ua faaohipa oia i To’na ti‘amâraa ia mauiui no ta tatou mau hara. Na roto i te haamâ o te hoê haavâraa i mua i te huiraatira e te mauiui no te faasatauroraa, ua tia‘i Oia i To’na Metua, ma te ineine e « i paruparu râ oia i ta tatou nei hara… [e] i tairihia oia i ta tatou nei ino ».6 E tae noa’tu i te taime a tuo ai Oia, « E tau Atua, e tau Atua, eaha oe i faarue mai ai ia’u ? »7 ua ti‘aturi Oia i To’na Metua—ma te faaohipa i To’na ti‘amâraa no te faaore i te hapa a to’na mau enemi,8 ua haapa‘o i To’na metua vahine,9 e ua tape‘a e tae noa’tu ua hope To’na oraraa e Ta’na misioni tahuti.10

Ua feruri pinepine noa vau, no teaha ra te Tamaiti a te Atua e Ta’na mau peropheta mo‘a e te mau feia mo‘a haapa‘o atoa e farii ai i te mau tamataraa e te mau ati, e tae noa’tu i te taime a tamata ai ratou i te rave i te hinaaro o te Metua i te Ao ra ? No teaha e mea fifi roa no ratou ihoâ ra ?

Te mana‘o nei au ia Iosepha Semita, tei faaoroma‘i i te ma‘i ei hoê tamaroa e te hamani-ino-raa i te roaraa o to’na oraraa. Mai te Faaora ua tuo oia, « E te Atua, teihea ra oe ? »11 E tae noa’tu i te taime e au ra o oia ana‘e ra, ua faaohipa oia i to’na ti‘amâraa no te tia‘i i te Fatu e no te faatupu i te hinaaro a to’na Metua i te Ao ra.

Te mana‘o nei au i to tatou mau tupuna pionie, tei ti‘avaruhia mai Nauvoo mai e tei tere na roto i te mau afaa—ma te faaohipa i to ratou ti‘amâraa no te pee atu i te hoê peropheta noa’tu ua faaoroma‘i ratou i te ma‘i, te ereraa i te mau mea no te oraraa nei, e te pohe o vetahi. No teaha ïa taua huru ati ri‘ari‘a ra ? Eaha te hope‘araa ? Eaha te tumu?

A ui ai tatou i teie mau uiraa, e ite ïa tatou e te tumu no to tatou oraraa i ni‘a i te fenua nei o te tupuraa ïa, te faarahiraa, e ia haapuaihia na roto i to tatou iho mau iteraa rau. Nahea ïa tatou ia rave i te reira ? Te horo‘a mai nei te mau papa‘iraa mo‘a i te hoê pahonoraa ia tatou i roto i te hoê noa parau ohie : « e ti‘aturi ia Iehova ra ».12 Ua horo‘ahia mai te mau tamataraa e te mau fifi ia tatou paatoa. Te faati‘a nei teie mau tamataraa tahuti ia tatou e i to tatou Metua i te Ao ra ia ite mai te mea e faaohipa tatou i to tatou ti‘amâraa ia pee i Ta’na Tamaiti. Ua ite a‘ena Oia, e tei ia tatou ra te rave‘a no te haapii mai, e noa’tu eaha te fifi o to tatou huru oraraa, « e noaa ia [tatou] te ite i te ohipa na roto i teie mau mea atoa nei e… ei maitai no [tatou] »13

E maramarama noa anei tatou i to tatou mau tamataraa ? Eita anei tatou i te tahi taime e ui e, « E te Atua, teihea ra oe ? »14 Oia ia ! Ia pohe ana‘e te hoê vahine faaipoipo, e ui ïa te tane. Ia tupu ana‘e te hoê fifi i te pae moni i roto i te hoê utuafare, e ui ïa te hoê metua tane. Ia haapa‘o ore ana‘e te mau tamarii, e heva ïa te hoê metua vahine e e oto ïa te metua tane. Oia ïa, « ia tapae noa mai te oto i te ahiahi ; e riro râ i te oaoa i te po‘ipo‘i ».15 I reira ra, i te tata‘iao o to tatou faaroo e to tatou ite tei faarahihia, e ti‘a tatou i ni‘a e e ma‘iti tatou i te ti‘aturi i te Fatu, ma te parau e, « Ia haapaohia to oe hinaaro ».16

Eaha ïa te auraa ia ti‘aturi i te Fatu ? I roto i te mau papa‘iraa mo‘a, te auraa o te parau ti‘aturi o te tia‘i ïa, ia hi‘o i mua e ia ti‘aturi. E titau te tia‘i e te ti‘aturi i te Fatu i te faaroo, te faaoroma‘i, te haehaa, te mărû, te haapa‘oraa i te mau faaueraa e te tape‘araa e tae noa’tu i te hope‘a.

Te auraa o te ti‘aturiraa i te Fatu o te tanuraa ïa i te huero no te faaroo e te faaamuraa i te reira « ma te itoito rahi, e… te faaoroma‘i hoi ».17

Te auraa o te pureraa ïa mai ta te Fatu i rave—i te Atua, to tatou Metua i Ao ra—ma te parau e : « Ia tae to oe ra hau. Ia haapaohia to oe hinaaro ».18 O te hoê pure o ta tatou e pûpû ma to tatou aau ato‘a na roto i te i‘oa o te Faaora o Iesu Mesia.

Te ti‘aturiraa i ni‘a i te Fatu, o te feruriraa ïa i roto i to tatou mau aau e te « farii[raa] hoi i te Varua Maitai » ia nehenehe ia tatou ia ite « i te mau mea atoa ta tatou e rave ».19

A pee ai tatou i te mau faaiteraa a te Varua, e ite ïa tatou e « na te pohe e faatupu i te faaoroma‘i »20 e e haapii ïa tatou i te « tamau noa i te faaoroma‘i e tae noa’tu i te taime [tatou] e maitai roa‘i ra ».21

Te ti‘aturiraa i ni‘a i te Fatu o te « tamau maite ïa »22 e « ia haere tia’tu outou i mua » na roto i te faaroo, « ma te tia‘i papû roa ».23

Oia hoi « ma te ti‘aturi ana‘e i te maitai o te Mesia »24 e « ma [To’na] aroha i te tururaa [ia tatou, ma te parau e] : Ia ravehia to oe na hinaaro, E te Fatu e, eiaha to matou nei ».25

A ti‘aturi ai tatou i ni‘a i te Fatu e « tamau maite ïa [tatou] i te haapao i te mau faaue »,26 ma te ite e, e « faaea tatou i to [tatou] mau pohe ra ia tae i te mahana e muri ra ».27

E « eiaha [tatou] e faaru‘e i to [tatou] itoito »28 e « te mau mea atoa i haamamaehia‘i [tatou] ra e faariro-amui-hia ïa ei maitai no [tatou] ».29

E tae mai ïa taua mau ati ra na roto i te mau huru atoa. Te faahaamana‘o mai nei te ohipa tei tupu ia Ioba ia tatou i te mea e nehenehe e titauhia ia tatou ia faaoroma‘i. Ua ere Ioba i te taatoaraa o ta’na mau faufaa, e tae noa’tu i to’na fenua, to’na fare, e te mau animala ; te mau melo no to’na utuafare ; to’na roo maitai ; to’na ea e tae noa’tu i to’na feruriraa. Noa’tu te reira, ua ti‘aturi oia i te Fatu e ua faaite i to’na iho iteraa papû puai : Ua parau oia :

« Ua ite hoi au e, te ora ra te faaora ia’u, e ia tae i te hopea ra e tia mai ai oia i nia i te fenua nei :

« E ia pohe [au]… i teie nei ma‘i, e hi‘o â vau i te Atua i roto i tau tino nei ».30

« E pohe â hoi au ia’na, e tiaturi â râ vau ia’na ».31

Noa’tu te mau hoho‘a faahiahia o Ioba, a te mau peropheta e o te Faaora, e ite ïa tatou e e mea fifi ia ti‘aturi i te Fatu, i te taime ihoa râ aita tatou e taa maitai i Ta’na opuaraa e i ta’na mau fâ no tatou. Te rahiraa o te taime, e tae mai taua iteraa ra « te faaue na nia iho i te faaue, e [te] a‘o na nia iho i te a‘o ».32

Ua haapii mai au i roto i to’u nei oraraa e eita vau i te tahi mau taime e farii i te hoê pahonoraa i te hoê pure no te mea ua ite te Fatu e aita vau i ineine. Ia pahono mai oia, e mea pinepine e mea na roto ïa i « te tahi vahi iti i ŏ nei e mai reira hoi ei ô te tahi vahi iti ».33 no te mea o tera ana‘e te taatoaraa o te mea ta’u e nehenehe e farii aore râ ta’u i ineine i te rave.

E mea pinepine tatou i te pure no te faaoroma‘i, ua hinaaro râ tatou i te reira i tera ihoa taime ! I to’na taure‘are‘araa, ua pure te peresideni David O. McKay no te hoê iteraa papû no ni‘a i te parau mau o te evanelia. E rave rahi mau matahiti i muri mai, a tavini ai oia i ta’na misioni i te fenua Etotia, ua tae mai taua iteraa ra. Ua papa‘i oia i muri mai, « Ua riro te reira ei haapapûraa ia’u e e pahonohia mai te pure mau i te ‘tahi taime, i te tahi vahi’ ».34

Eita paha tatou e ite ahea aore râ nahea te mau pahonoraa a te Fatu e horo‘ahia mai ai, e tae mai râ te mau pahonoraa i roto i To’na taime e Ta’na rave‘a. E tia‘i paha tatou no te tahi mau pahonoraa e tae noa’tu i muri a‘e i te poheraa. E parau mau paha te reira no te tahi mau fafauraa i roto i ta tatou mau haamaitairaa patereareha e no te tahi mau haamaitairaa tei horo‘ahia i te mau melo no te utuafare. Eiaha tatou e faaea i te ti‘aturi i te Fatu. E mea mure ore Ta’na mau haamaitairaa, e ere no te taime rii noa.

Te horo‘a mai nei te ti‘aturiraa i te Fatu ia tatou i te hoê rave‘a faufaa rahi no te ite e te vai nei e rave rahi mau taata o te ti‘aturi nei ia tatou. Te ti‘aturi nei ta tatou mau tamarii ia faaite tatou i te faaoroma‘i, te here e te taaraa ia ratou. Te ti‘aturi nei to tatou mau metua ia tatou ia faaite i te aau mauruuru e te aroha. Te ti‘aturi nei to tatou mau taea‘e e mau tuahine ia tatou ia farii tatou, ia aroha e ia faaore tatou i te hapa. Te ti‘aturi nei to tatou mau hoa faaipoipo e ia here tatou ia ratou mai ta te Faaora i here ia tatou tata‘itahi.

A faaoroma‘i ai tatou i te mauiui tino, e rahi atu â ïa to tatou iteraa e ehea rahiraa taata e ti‘aturi nei ia tatou. I te mau Maria e te mau Mareta atoa, i te mau taata maitai atoa no Samaria o te atuatu nei i te feia ma‘i, te aupuru nei i te feia paruparu, e te atuatu nei i te feia hapepa i te pae tino e te pae feruriraa, te ite nei au i te mauruuru no te hoê Metua here i te Ao ra e Ta’na Tamaiti Here. I roto i ta outou ohipa HuruMesia i te mau mahana atoa, te ti‘aturi nei outou i te Fatu e te rave nei outou i te hinaaro o te Metua i te Ao ra. E mea maramarama Ta’na haapapûraa ia outou : « O outou i na reira i te hoê taeae iti haihai roa i roto i tau mau taeae nei, ua na reira mai ïa outou ia’u ».35 Ua ite Oia i ta outou mau tusia e to outou mau oto. Te faaroo nei Oia i ta outou mau pure. E vai noa To’na hau e te faaearaa ia outou na a tamau noa‘i outou i te ti‘aturi Ia’na ma te faaroo.

Ua here-rahi-hia tatou tata‘itahi e te Fatu e eita ho‘i e noaa ia tatou i te taa aore râ i te feruri. No reira, ia maitai a‘e tatou i te tahi e te tahi e i ni‘a ia tatou iho. A ti‘aturi ai tatou i te Fatu, e riro ïa tatou « ei [mau] taata mo‘a na roto i [Ta’na] taraehara te mărû, e i te mamahu, e i te haehaa, e i te faaoromai, e i te î i te aroha, e ma te hinaaro ia auraro i te mau mea atoa ta te Fatu e hinaaro ia tuu i nia [ia tatou], mai te tamarii e auraro hoi i to’na metua ».36

Tera te auraroraa a to tatou Faaora i To’na ra Metua i roto i te Ô no Getesemane. Ua taparû Oia i Ta’na ra mau pĭpĭ, « e parahi i ŏ nei e ara tatou », e ua ho‘i atu Oia ia ratou e toru taime e ua ite ia ratou i te vare‘araa i te taoto.37 Ma te hoaraa ore o teie nei mau pĭpĭ e i te pae hope‘a ma te hoaraa ore o To’na Metua, ua ma‘iti te Faaora ia faaruru « i te mauiui, e te ati, e te mau huru faahemaraa atoa ra ».38 Na roto i te faaitoitoraa a te hoê melahi tei tonohia mai no te faaitoito Ia’na aita,39 Oia i pato‘i i te inu i te au‘a maramara ra.40 Ua ti‘aturi Oia i ni‘a i To’na ra Metua i te parauraa e « Ia tupu to oe hinaaro »41 e ua taataahi Oia ma te haehaa i te neneiraa vine.42 I teie nei, ei hoê o Ta’na Hoê ahuru ma Piti Aposetolo i teie mau mahana hopea nei, te pure nei au e ia haapuaihia tatou no te ara i piha‘iho Ia’na e ia ti‘aturi Ia’na i roto i to tatou mau pu‘e mahana atoa.

I teie po‘ipo‘i sabati, te faaite nei au i to’u mauruuru i te mea e, « i roto i to’u Getesemane »43 e to outou mau, eita ïa tatou e ti‘a o tatou ana‘e ra. O oia o te ara i ni‘a iho ia tatou « e ore ïa e tiaruhi noa’tu, e ore hoi e taoto ».44 Tei ô nei Ta’na mau melahi e i tera’tu pae o te paruru « e ati noa‘e ia [tatou], ia haamaraa mai ia [tatou] i nia ».45 Te faaite nei au i to’u iteraa taa ê e mea mau Ta’na fafauraa : « O te feia râ e tiaturi ia Iehova, e noaa ïa te etaeta apî ; e pee ratou i nia mai tei nia i te pererau o te aeto ; e horo ratou, e e ore e rohirohi ; e haere râ hoi ratou, e e ore e matapouirihia ».46 Ia ti‘aturi ana‘e tatou Ia’na ma te haere i mua na roto i te faaroo, e ia nehenehe ia tatou ia parau i roto i ta tatou mau pure « Ia tupu to oe hinaaro »,47 e ia ho‘i atu Ia’na ra ma te hanahana. I te i‘oa mo‘a o to tatou Faaora e Taraehara, o Iesu Mesia ho‘i, amene.

  1. Mose 4:2.

  2. Luka 2: 49.

  3. Iritiraa a Iosepha Semita, Mataio 3:24, i roto i te Bible appendix.

  4. Luka 4:8.

  5. Luka 22: 42.

  6. Isaia 53:5; Mosia 14:5.

  7. Mataio 27:46; Mareko 15:34.

  8. A hi‘o Luka 23:34.

  9. A hi‘o Ioane 19:27.

  10. A hi‘o Ioane 19:30.

  11. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 121:1

  12. Salamo 37:9; 123:2; Isaia 8:17; 40:31; 2 Nephi 18:17.

  13. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 122:7.

  14. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 121:1

  15. Salamo 30:5.

  16. Mataio 6:10; 3 Nephi 13:10; a hi‘o ato‘a Mataio 26:39.

  17. Alama 32:41.

  18. Mataio 6:10; Luka 11:2.

  19. 2 Nephi 32:5.

  20. Roma 5:3.

  21. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 67:13.

  22. Alama 45:17.

  23. 2 Nephi 31:20.

  24. Moroni 6:4.

  25. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 109:44.

  26. Alama 1:25.

  27. Alama 34:41.

  28. Hebera 10:35.

  29. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 98:3

  30. Ioba 19:25–26.

  31. Ioba 13:15.

  32. 2 Nephi 28:30.

  33. 2 Nephi 28:30.

  34. Te Mau Haapiiraa a te Mau Peresideni o te Ekalesia : David O. McKay (2003), xviii.

  35. Mataio 25:40.

  36. Mosia 3:19.

  37. Mataio 26:38; a hi‘o ato‘a te mau irava 39–45.

  38. Alama 7:11.

  39. A hi‘o Luka 22:43.

  40. « Ei Mana‘oraa Teie » ; Te Mau Himene, no. 106; a hi‘o ato‘a 3 Nephi 11:11; Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 19:18–19.

  41. Mataio 26:42.

  42. A hi‘o Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 76:107; 88:106; 133:50.

  43. « I Hea Vau e Farii ai te Hau ? » Te Mau Himene, no. 62.

  44. Salamo 121:4.

  45. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 84:88.

  46. Isaia 40:31.

  47. Mataio 26:42.