2010–2019
Vakai ki Hoʻo Faʻeé
ʻOkatopa 2015


Vakai ki Hoʻo Faʻeé

’Oku ’ikai ha ʻofa ʻi he moʻui fakamatelié ʻe momoʻi fakatataua hono lahí ki he ʻofa ʻa Sīsū Kalaisí, ka ko e ʻofa taʻe-siokita ko ia ʻoku maʻu ʻe ha faʻē tōnunga ki haʻane tama.

Tuku muʻa ke u kau fakataha mo kimoutolu ʻi hono talitali lelei ʻo ʻEletā Ronald A. Rasband, ʻEletā Gary E. Stevenson pea mo ʻEletā Dale G. Renlund mo honau ngaahi uaifí ki he feohiʻanga fakafiefia taha te nau ala fakakaukau atu ki aí.

Naʻe tohi ʻe ʻĪsaia ʻi heʻene kikiteʻi e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē, “Kuó ne toʻo kiate ia ʻa ʻetau ngaahi vaivaí, ʻo ne fua ʻa ʻetau ngaahi mamahí.”1 ʻOku fakamamafaʻi ʻe ha vīsone fakaʻeiʻeiki ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻe “haʻu ʻa [Sīsū] ki he māmaní … ke fua e angahala ʻa e māmaní.”2 ʻOku fakatou fakamoʻoni ʻa e folofola ʻo e kuonga muʻá mo onopooni “naʻá ne [kātekina] ʻa kinautolu, mo poupouʻi hake ʻa kinautolu, mo fua ʻa kinautolu ʻi he ngaahi ʻaho kotoa pē ʻi muʻá.”3 ʻOku kole fakamātoato mai ha himi manakoa ke tau “[fanongo muʻa ki he leʻo ʻo e Fakatauʻatāina maʻongoʻongá]!”4

Kātekina, poupouʻi, fua, fakahaofi. Ko ha ngaahi lea fakamīsaia ongo mo mālohi fau ʻeni. ʻOku nau fakahaaʻi ʻa e tokoní mo e ʻamanaki lelei ki ha liliu mei he tuʻunga ʻoku tau ʻi aí ki he tuʻunga ʻoku fie maʻu ke tau ʻi aí—ka he ʻikai ke lava ʻo fai ia, taʻe ʻi ai ha tokoni. ʻOku fakafōtunga mai foki ʻe he ngaahi leá ni ʻa e kavenga mafasiá mo e faingataʻaʻiá, mo e ongosiá—ko ha ngaahi lea ʻoku taau ʻaupito ke fakamatalaʻi ʻaki e misiona ʻo Ia naʻá Ne hiki hake kitautolu hili ʻetau hingá mo Ne fua kitautolu ʻi he ʻosi hotau iví, mo fakatauʻatāinaʻi ʻo fakafoki malu kitautolu ki ʻapi ʻi he taimi naʻe taumamaʻo ai ke tau hao ʻiate kitautolu peé. Naʻá Ne pehē, “Pea naʻe fekauʻi au ʻe heʻeku Tamaí koeʻuhí ke hiki hake au ki he kolosí; … [pea] hili hono hiki hake aú … [ke pehē pē hono hiki hake ʻa e tangatá kiate aú].”5

Ka te mou fanongo nai he ngaahi leá ni ki ha tafaʻaki ʻe taha ʻo e faifeinga ʻa e tangatá, ʻa ia ʻoku tau toe fakaʻaongaʻi ai ha ngaahi lea hangē ko e kātekina mo e fakahoko,fuá mo e hiki haké,ngāué pea mo e fakatauʻatāinaʻí? ʻOku fai mai ʻe Sīsū kiate kitautolu ʻEne folofola ne fai kia Sione lolotonga ʻEne fakahoko e Fakaleleí, “Vakai ki hoʻo faʻeé!”6

ʻOku ou talaki atu mei he tuʻunga malangá ni he ʻahó ni ha meʻa kuo ʻosi leaʻaki kimuʻa: ʻoku ʻikai ha ʻofa ʻi he moʻui fakamatelié ʻe momoʻi fakatataua ki he ʻofa haohaoa ʻa Sīsū Kalaisí, ka ko e ʻofa taʻe-siokita ʻa ha faʻē tōnunga ki haʻane tama. Ko e taimi naʻe fie maʻu ai ʻe ʻĪsaia ke fakamatalaʻi ʻa e ʻofa ʻa Sihová ʻi heʻene lea fakakikité, naʻá ne ngāue ʻaki e fakatātā ʻo e ʻofa tōnunga ʻa e faʻeé. ʻOkú ne fehuʻi, “ʻE lava nai ha fefine ʻo fakangaloʻi ʻene tama ʻoku kei huhú?” ʻOkú ne pehē, ʻoku ngalivale, ka ʻoku ʻikai ngalivale tatau mo e fakakaukau ʻe fakangaloʻi kitautolu ʻe Kalaisí.7

Ko e faʻahinga ʻofa moʻoni ko ʻení “ʻoku kātaki fuoloa, pea ʻoku angaʻofa, … ʻoku ʻikai kumi ʻene meʻa ʻaʻaná, … ka … ʻokú ne kātekina ʻa e meʻa kotoa pē, tui ki he meʻa kotoa pē, ʻamanaki lelei ki he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻo kātakiʻi ʻa e meʻa kotoa pē.”8 Ko e lea fakalotolahi tahá, ʻoku “ʻikai fakaʻaʻau ʻo ngata” ʻa e faʻahinga moʻui tōnunga peheé.9 Naʻe pehē ʻe Sihova, “Koeʻuhi ʻe mole ʻa e ngaahi moʻungá pea hiki mo e ngaahi tafungofungá, ka ko ʻeku ʻofá ʻe ʻikai mahuʻi meiate koe.”10 ʻOku fai ʻe heʻetau faʻeé mo e lea tatau pē.

Vakai ange ki aí, ʻoku ʻikai ngata pē heʻenau kātekina kitautolú, ka ʻoku nau hoko atu he kātaki fakataha mo kitautolú. ʻOku ʻikai ngata heʻene fua kitautolu he feitamá, ka ʻi he toenga foki ʻetau moʻuí, ʻo hoko ai e fatongia fakafaʻeé ko ha ngāue mafatukituki pehē. ʻIo, ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa fakalotomamahi kehe, ka ʻoku ʻiloʻi fakanatula mo mahino pē ʻe he ngaahi faʻē tokolahi ia ko ha falala toputapu ʻeni ʻi he tuʻunga taupotu tahá. ʻE lava ke fakatupu lotofoʻi e mafatukituki ʻo e ʻilo ko iá, tautautefito ʻi hono hilifaki mai ki ha ongo uma ʻo ha faʻē kei talavou.

Naʻe tohi mai kiate au kimuí ni ha faʻē kei talavou: “ʻOku founga fēfē ha malava ke ke hulufau hoʻo ʻofá ha fānau ʻo ke loto fiemālie ai ke feilaulauʻi ha konga ʻo hoʻo tauʻatāiná koeʻuhí ko ia? ʻOku mālohi fau fēfē ʻa e ʻofa fakamatelié ʻo ke loto fiemālie ai ke ke fuesia e fatongiá, tuʻu ʻi ha tuʻunga laveangofua, foua e loto tailiilí mo e loto mamahí peá ke kei fie fai pē ʻa e meʻa tatau? Ko e faʻahinga ʻofa fakamatelie fēfē ia ʻokú ne lava ʻo ʻai koe, he taimi pē ʻoku fāʻeleʻi ai ha pēpē, ke ke ongoʻi he ʻikai pē toe ʻaʻau hoʻo moʻuí? Pau pē ʻoku faka-ʻotua ʻa e ʻofa fakaefaʻeé. ʻOku ʻikai ha toe fakaʻuhinga kehe ki ai. Ko e ngāue ʻoku fai ʻe he ngaahi faʻeé, ko ha ʻelemēniti mahuʻinga ia ʻo e ngāue ʻa Kalaisí. ʻOku totonu ke feʻunga e ʻilo ko iá ke ne talamai e mālohi ʻo e faʻahinga ʻofa peheé, ʻe kamata pē mei he kātekiná ki he hulufaú pea mo e toutou hokó, kae ʻoua kuo hao mo fakamoʻui e kiʻi tamasiʻi fakamuimuitaha he māmaní pea tau lea fakataha leva mo Sīsū, ‘[ʻE Tamai!] Kuó u fakaʻosi ʻa e ngāue naʻá ke tuku mai ke u faí’11

ʻI he kei vanavanaiki mai e tohi fakaʻofoʻofa ko iá ʻi hotau ʻatamaí, tuku muʻa ke u vahevahe atu ha aʻusia ʻe tolu ʻoku nau fakafōtunga ʻa e ivi takiekina fakaʻeiʻeiki ʻo e ngaahi faʻeé ne u mātā-tonu ʻi heʻeku ngāué, ʻi he ngaahi uike siʻi pē kuohilí:

Ko e ʻuluaki talanoá ko ha fakatokanga, ʻokú ne fakamanatu mai ʻoku ʻikai ola lelei e feinga fakaefaʻē kotoa pē he taimi ko iá. ʻOku hoko mai e fakamanatu ko iá mei haʻaku talanoa mo ha taha ne mei mālōlō ka kuo taʻu ʻe 50 tupu ʻema kaungāmeʻá pea mo ʻene mavahe mei he Siasi naʻá ne ʻilo ʻi hono lotó ʻoku moʻoní. Neongo pe ko e hā hono lahi ʻeku feinga ke fakafiemālieʻi iá, ka naʻe ʻikai pē ke u lava ʻe au ʻo fai ange ha fakanonga. Faifai peá ne lea totonu mai. “ʻE Sefa, neongo ʻene ongo fakamamahi ke u tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, ka he ʻikai ke u lava ʻo fakakaukau atu ki haʻaku tuʻu ʻi muʻa he ʻao ʻeku faʻeé.” Naʻe mahuʻinga taha kiate ia ʻa e ongoongoleleí mo ʻene fānaú. ʻOku ou ʻiloʻi kuó u fakalotomamahiʻi ia, pea ʻoku mamahi ai foki mo hoku lotó.”

ʻOku ou tui fakapapau he taimí ni ʻi heʻene mālōloó, naʻe talitali fiefia mo loto ʻofa hoku kaumeʻá ʻe heʻene faʻeé; he ko e meʻa ia ʻoku fai ʻe he mātuʻá. Ka ko e konga fakatokanga ʻo e talanoa ko ʻení, ko e hanga ʻe he fānaú ʻo fakalotomamahiʻi ʻenau faʻeé. ʻOku tau vakai foki heni ki ha fakafehoanaki fakalangi. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke u fakamanatu atu naʻe pekia ʻa Sīsuú ko e kafo hono lotó, mei he ongosia mo e makafokafo ʻi hono fuesia e ngaahi angahala ʻo e māmaní. Ko ia, ʻi ha faʻahinga momeniti pē ʻo e faingataʻá, ʻofa ke tau “vakai ki [heʻetau] faʻeé” mo hotau Fakamoʻuí pea tau fakaʻehiʻehi mei hono fakamamahiʻi kinaua heʻetau faiangahalá.

Ko hono uá, ʻoku ou lea kau ki ha talavou naʻe hū moʻui taau ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú ka naʻá ne fili ʻiate ia pē ke foki vave ki ʻapi tuʻunga ʻi heʻene fetokangaʻaki faka-homosekisualé pea mo ha palopalema naʻá ne foua ai. Naʻá ne kei moʻui taau pē, ka naʻe tuʻu ʻene tuí ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki, pea fakaʻau ke mafasia fakaeloto ange, pea fakautuutu ʻaupito ʻene faingataʻaʻia fakalaumālié. Naʻá ne iku ʻo loto mamahi, puputuʻu, ʻita, mo ongoʻi tuēnoa.

Naʻe fakamoleki ʻe heʻene palesiteni fakamisioná, palesiteni fakasiteikí, mo ʻene pīsopé ha ngaahi houa lahi he feinga mo tangi pea mo tāpuakiʻi ia heʻenau kei maʻu iá, ka ko e konga lahi ʻo hono kafó ne fuʻu fakatāutaha ia ʻo ne fufuuʻi hano konga lahi meiate kinautolu. Naʻe tekaki ʻe he tamai ʻofeina ʻi he talanoá ni ʻene moʻuí kotoa ke tokoniʻi ʻa e fohá ni, ka koeʻuhí ko e lahi e fie maʻu mei heʻene ngāué, naʻe pau ai ke fehangahangai pē ʻa e tamasiʻí ni mo ʻene faʻeé mo e ngaahi taimi faingataʻa taha ʻo ʻene moʻuí. Naʻe fakalau atu e ʻahó mo e poó pea aʻu ʻo lau uike, pea aʻu ʻo laumāhina pea iku ʻo lauitaʻu, ʻa siʻenau feinga fakataha ki ha fakamoʻuí. Lolotonga e vahaʻa taimi fakamamahí ni (lahilahi pē ki he tamasiʻí pea taimi ʻe niʻihi ko e faʻeé) pea mo e tailiili taʻetukuá (lahi taha pē ki he faʻeé kae taimi ʻe niʻihi ko e tamasiʻí), naʻe fai ai ʻe he faʻeé ni—ki heʻene tamá ʻa ʻene fakamoʻoni ki he mālohi ʻo e ʻOtuá, Hono Siasí kae tautautefito ki Heʻene ʻofa ki he tamasiʻí ni. Naʻá ne fakamoʻoniʻi ange ʻi he taimi tatau pē ʻa ʻene ʻofa ʻaufuatō, mo taʻe-tūkua maʻaná foki. Koeʻuhí ke fakatahaʻi ʻa e ongo meʻa mahuʻinga taha he moʻui ʻa e faʻeé ni—ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea mo hono fāmilí—naʻe taʻetūkua ai ʻene lotu ʻo lilingi hono lotó. Naʻá ne ʻaukai mo lotu, naʻe tangi mo ʻaukai, peá ne fakafanongo mo toe fakafanongo ki hono toutou fakamatalaʻi ange ʻe heʻene tamá ki ai e founga naʻe kafo ai hono lotó. Ko ia naʻe toe fua ai ʻe he fefiné ni ʻa ʻene tamá—ka ʻi he taimi ko ʻení, naʻe lōloa ange ia ʻi he māhina ʻe hivá. Naʻe fakakaukau e faʻeé ni he ʻikai hano ngataʻanga siʻene touʻanga faitōnunga ke fakaleleiʻi e siʻi lotofoʻi ʻa ʻene tamá.

Ka ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, pea mo e tui vilitaki ʻa e faʻeé ni, fakataha mo e tokoni ʻa ha kau taki faka-Siasi tokolahi, kaungāmeʻá, kau mēmipa ʻo e fāmilí, mo ha kau tokoni fakapalofesinale, kuo mātaʻia ai ʻe he faʻē faʻa kātaki mo faitōnungá ni, ʻa e foki mai ʻene tamá ki he fonua ʻo e talaʻofá. Meʻapango, he ʻoku tau ʻiloʻi ko e faʻahinga tāpuaki peheé ʻoku ʻikai, pea teʻeki ai hoko ia ki he mātuʻa kotoa pē ʻoku fekuki mo e ngaahi tūkunga fakamamahi kehekehe ʻoku ʻi ai ʻenau fānaú, ka naʻe ʻi ai ha ʻamanaki lelei he talanoá ni. Pea te u tala atu, naʻe ʻikai liliu fakafokifā e fetokangaʻaki fakahomosekisuale ʻa e foha ia ko ʻení—naʻe ʻikai fakakaukau ha taha ia ʻe malava. Ka naʻe liliu māmālie ʻa hono lotó.

Naʻe kamata ke ne toe foki ki he lotú. Naʻá ne fili loto fiemālie ke ne kai he moʻui taau e sākalamēnití. Naʻá ne toe maʻu ha lekomeni temipale mo tali ha fatongia ke hoko ko ha faiako semineli he pongipongí, pea kuó ne fakahoko lelei moʻoni ia. Ko e taimi ní, hili ʻeni ha taʻu ʻe nima mei ai, naʻá ne kole ʻiate ia pē, pea ʻi he tokoni lahi kiate ia ʻa e Siasí, kuó ne toe hū ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú, ke fakakakato hono fatongia ki he ʻEikí. Kuó u tangi-ʻa-loʻimata koeʻuhí ko e lototoʻa, angatonu mo e loto vilitaki ʻa e talavoú ni mo hono fāmilí ke nau fakaleleiʻi e meʻa naʻe hokó pea tokoniʻi ia ke ne tauhi maʻu ʻene tuí. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻoku lahi hono moʻua ki ha tokolahi, ka ʻokú ne ʻiloʻi ko e konga lahi hono moʻuá ʻoku fai ia ki ha toko ua fakaʻeiʻeiki heʻene moʻuí, ne na kātekina, fuesia, ngāue fakataha pea mo fakatauʻatāinaʻi ia—ʻa ia ko hono Fakamoʻui, ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea mo e fefine loto vilitaki, manavaʻofa pea mo angalelei ko ʻene faʻeé.

Fakaʻosí, ne toʻo ʻeni mei hono toe fakatapui ʻo e Temipale Mekisikou Siti Mekisikoú ʻi he uike ʻe tolu kuo hilí. Ko e feituʻu ia naʻá ma feʻiloaki ai mo Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo ma vakai atu ki he tuʻu mai homa kaungāmeʻa mamae ko Lisa Tātolo Paipá ʻi he ouau fakatapui ko iá. Ka naʻe faingataʻa siʻene tuʻú he naʻá ne fua ʻi hono nima ʻe tahá ʻa ʻene tama faingataʻaʻia ko Talá, ka ne feinga ʻaki hono nima ʻe tahá ke puke ʻa e nima mataʻu faingataʻaʻia ʻo Talá ke siʻi lava e ʻofefine faingataʻaʻia kae fakaʻofoʻofa mo taʻengata ko ʻeni ʻo e ʻOtuá, ʻo taʻataʻaloʻaki ha holoholo lanu hinehina mo toʻe loto pē kiate ia mo e kau ʻāngelo ʻo e langí, ʻi heʻene kalanga, “Hosana, hosana, hosana ki he ʻOtuá mo e Lamí.”12

ʻOku ou fie lea atu ki he ngaahi faʻē ʻo e kuohilí, lolotongá pe kahaʻú ʻi he feituʻu kotoa pē, “Mālō ʻaupito. Mālō ʻaupito e fakahifo-tama, mālō hono oʻi ʻo e moʻuí, fokotuʻu ʻo ha ʻulungāangá pea mo hono fakafōtunga mai e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.” Ki he Faʻē ko ʻIví, kia Sela, Lepeka, mo Lesieli, kia Mele ʻo Nasaletí, pea ki he Faʻē ʻi he Langí, ʻoku ou lea atu, “Fakamālō atu ʻi homou fatongia mahuʻinga ʻi hono fakahoko e ngaahi taumuʻa ʻo e taʻengatá.” Pea ki he ngaahi faʻē kotoa pē ʻi he tūkunga takitaha, kau ai ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá,—pea ʻe pehē ʻa e taha kotoa pē—ʻoku ou lea atu, “ʻOfa ke mou maʻu ha nonga. Tui ki he ʻOtuá peá ke falala ki he meʻa te ke lavá. ʻOkú ke lelei ange koe he anga hoʻo fakakaukaú. Ko hono moʻoní, ko e kau fai fakamoʻui kimoutolu ʻi he Moʻunga ko Saioné,13 pea hangē ko e ʻEiki ʻoku mou muimui ki aí, he ʻʻikai fakaʻau ʻo ngataʻ [hoʻo] ʻofá.14” ʻOku ʻikai ha fakalāngilangi māʻolunga ange te u ala fai ki ha taha, ka ko kimoutolu. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.