2010–2019
Ko e Faitoʻo Faifakamoʻui ʻo e Fakamolemolé
ʻEpeleli 2016


Ko e Faitoʻo Faifakamoʻui ʻo e Fakamolemolé

Ko ha tefitoʻi moʻoni nāunauʻia mo faifakamoʻui ʻa e fakamolemolé. ʻOku ʻikai fie maʻu ke tuʻo ua ʻetau hoko ko e tokotaha mamahí. ʻE lava ke tau fakamolemoleʻi.

ʻOku kātoi e meʻa kotoa ʻa e ʻOtuá ʻe he ʻofá, māmá mo e moʻoní. Ka ʻoku tau nofo ʻi ha māmani kuo hinga, pea faʻa fakapoʻuli mo puputuʻu. ʻOku ʻikai ha ofo ʻi he hoko ʻa e fehālākí, fakamaau taʻetotonú, pea mo e faiangahalá. Ko hono olá ʻoku ʻikai leva ke ʻi ai ha taha moʻui ʻe taʻehoko ki ai ha ngāue taʻetokanga, ʻulungaanga fakamamahi pe naʻa mo e tōʻonga faiangahala ʻa e niʻihi kehé. Ko ha meʻa ia ʻoku tau tōfuhia ai.

Kae fakamālō kuo hanga ʻe he ʻOtuá ʻi Heʻene ʻofá mo e ʻaloʻofá ʻo teuteuʻi ha hala ke tau fou ai he ngaahi taimi faingataʻa ko ʻeni ʻo e moʻuí. Kuó Ne ʻomi ha founga ke hao kotoa ai ʻa kinautolu kuo uesia ʻe he ngāue kovi ʻa e niʻihi kehé. Kuó Ne akoʻi mai ʻe lava ke tau fakamolemoleʻi! Neongo te tau ala hoko ko ha mamahi ʻi heʻene fuofua hoko maí, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tau toe hoko ko ha mamahi tuʻo ua ʻi hono fuesia e kavenga ʻo e tāufehiʻá, ʻitá, mamahí, fakafisifisí, pea mo e sāuní. ʻE lava ke tau fakamolemoleʻi, pea lava ke tau tauʻatāina!

Ne tolounua hoku nimá lolotonga haʻaku monomono ha ʻā he ngaahi taʻu kuohilí. Ne u feinga ke toʻo peá u fakakaukau kuo matoʻo kotoa kae tā naʻe ʻikai. Hili ha taimi, ne tupu e kilí ʻi ʻolunga he kiʻi mei ʻakaú, ʻo pupula ai hoku foʻi tuhú. Naʻe fakatuta pea mamahi he taimi ʻe niʻihi.

Hili ha ngaahi taʻu ne u pehē ke u fai ha meʻa. Ne u vali e kiʻi pupulá ʻaki ha kilimi peá u haʻi ia. Ne u toutou fakahoko e foungá ni. Pehē ange mai naʻe lava ke mou sio loto ʻi heʻeku ʻohovalé ʻi heʻeku toʻo ʻa e haʻí he ʻaho ʻe taha, ne tekeutua hake e kiʻi meʻi ʻakaú mei hoku tuhú.

Ne hanga ʻe he kilimí ʻo fakamolū e kilí pea tupu ai e ʻasi hake ʻa e meʻa kuó ne fakatupu e mamahí he ngaahi taʻu lahi. ʻI hono toʻo e meʻi ʻakaú, ne vave e moʻui e foʻi tuhú pea ʻi he ʻaho ní, ʻoku ʻikai ʻilonga ha lavea ia.

ʻOku pehē pē e kei loto mamahi lahi ʻa e loto taʻefakamolemolé. ʻI heʻetau fakahoko e faitoʻo faifakamoʻui ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, te Ne fakavaivaiʻi hotau lotó pea tokoni ke tau liliu. Te Ne lava ʻo fakamoʻui ʻa e laumālie kuo kafó (vakai Sēkope 2:8).

ʻOku ou tui ʻoku loto hotau tokolahi ke fakamolemoleʻi ka ʻoku faingataʻa ke fai ia. ʻI heʻetau aʻusia e fakamaau taʻetotonú, mahalo te tau pehē, “Ne faihala e taha ko eé. ʻOku totonu ke tauteaʻi. Ko e fē ʻa e fakamaau totonú?” ʻOku tau maʻuhala ʻo pehē kapau te tau fakamolemoleʻi, he ʻikai fakahoko e fakamaau totonú pea ʻikai fakahoko ha tautea.

ʻOku ʻikai ke pehē ia. ʻE ʻoatu ʻe he ʻOtuá ʻa e tautea feʻunga, koeʻuhí he ʻikai lava ke toʻo ʻe he ʻaloʻofá ʻa e fakamaau totonú (vakai ʻAlamā 42:25). ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻi he ʻofa kiate kitaua: “Tuku kiate au pē ʻa e fakamāú, he ʻoku ʻaʻaku ia pea te u totongi fakafoki. [Kae tuku] ke ʻiate kimoutolu ʻa e melinó” (T&F 82:23). Naʻe palōmesi mai foki ʻe he palōfita ko Sēkope ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo “fakafiemālieʻi ʻa kimoutolu ʻi homou ngaahi faingataʻaʻiá, pea te ne taukapoʻi ʻa kimoutolu, ʻo fekau hifo ʻa e tauteá kiate kinautolu ʻoku feinga ke fakaʻauha ʻa kimoutolú” (Sēkope 3:1).

ʻI heʻetau hoko ko e kau mamahí, kapau te tau faivelenga, te tau maʻu ha fiemālie ʻi he ʻilo ʻe hanga ʻe he ʻOtuá ʻo totongi huhuʻi kiate kitautolu ʻa e ngaahi fakamaau taʻetotonu kotoa ne tau aʻusiá. Ne pehē ʻe ʻEletā Siosefa B. Uefilini: “ʻOku totongi huhuʻi ʻe he ʻEikí ki he kau faivelengá ʻa ʻenau mole kotoa pē. … Ko e loʻimata kotoa pē ʻoku tō he ʻaho ní, ʻe iku fakafoki ange ia ʻo liunga teau, ʻaki e loʻimata ʻo e fiefia mo e fakafetaʻi.”1

ʻI heʻetau feinga ke fakamolemoleʻi e niʻihi kehé, tau manatuʻi muʻa ʻoku tau tupulaki fakalaumālie kotoa ka ʻi he ngaahi tuʻunga kehekehe. Neongo ʻoku faingofua ke sio ki he ngaahi liliu mo e tupu e sino fakamatelié, ka ʻoku faingataʻa ke sio ki he tupulaki hotau laumālié.

Ko e kī ki hono fakamolemoleʻi e niʻihi kehé ko e vakai kiate kinautolu ʻo hangē ko e ʻafio mai ʻa e ʻOtuá kiate kinautolú. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki ha meʻafoaki ke tau vakai ki he loto mo e laumālie ʻo ha taha kehe kuó ne fakaʻitaʻi kitautolu. ʻE lava ke iku e fakakaukau ko ʻení ki ha ʻofa lahi ki he taha ko iá.

ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he folofolá ʻoku haohaoa e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú. ʻOkú Ne ʻafioʻi e lelei te nau malavá, neongo pe ko e hā honau kuohilí. ʻOku pehē ʻe he ngaahi fakamatalá kotoa ne ʻikai ha taha ʻe toe lahi ange ʻene fakafepakiʻi e kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí ʻo laka ʻia Saula ʻo Tāsisí. Ka ʻi hono fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá kia Saula e māmá mo e moʻoní, ne ʻikai ha toe ākonga ʻe mateaki, vēkeveke pe taʻemanavahē ange ʻo e Fakamoʻuí. Ne hoko ʻa Saula ko e ʻAposetolo ko Paulá. ʻOku ʻomi ʻe heʻene moʻuí ha sīpinga fakaʻofoʻofa ʻo e ʻikai ngata pē ʻi hono ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e tuʻunga lolotonga ʻo e kakaí ka ko ia foki te nau malava ʻo aʻusiá. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻi heʻetau moʻuí ʻoku nau hangē ko Saulá ka ʻoku malava ke nau hangē ko Paulá. Te ke lava nai ʻo fakakaukauloto ki he lava hotau fāmilí, tūkuikoló mo e māmaní ʻo liliu kapau te tau feinga ke vakai ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko e vakai mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú?

ʻOku tau faʻa vakai ki he taha faihiá ʻo hangē ko haʻatau sio ki ha fuʻu konga ʻaisi he loto vaí—ʻoku tau sio pē ki he meʻa ʻoku eʻa maí kae ʻikai ki he konga ʻoku puli he fukahi vaí. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi e meʻa kotoa ʻoku hoko ʻi he moʻui ʻa ha taha. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi honau kuohilí; ngaahi faingataʻaʻiá; ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi e mamahi ʻoku nau fuesiá. ʻE kāinga, ʻoua muʻa naʻa mou maʻuhala. Ko e fakamolemoleʻí ʻoku ʻikai ko hano tali. ʻOku ʻikai ke tau kumi ʻuhinga ʻi he tōʻonga koví pe tuku ke ngaohikovia kitautolu ʻe ha taha koeʻuhí ko ʻenau faingataʻaʻiá, mamahí pe vaivaí. Ka ʻoku tau lava ʻo maʻu ha mahino mo ha nonga lahi ange ʻi heʻetau sio ʻaki ha fakakaukau ʻoku fālahi angé.

Ko e moʻoni ʻe fakahoko ʻe he niʻihi ʻoku ʻikai matuʻotuʻa fakalaumālié ha fehālaaki mamafa—ka ʻoku ʻikai totonu ke fakamatalaʻi ha taha ʻiate kitautolu ʻaki pē e meʻa kovi taha kuo tau fakahokó. Ko e ʻOtuá ʻa e fakamaau haohaoá. ʻOkú Ne ʻafioʻi e meʻa kotoa. ʻOkú Ne ʻafioʻi e meʻa kotoa pē (vakai 2 Nīfai 2:24). Kuó Ne folofola, “Ko au, ko e ʻEikí, te u fakamolemoleʻi ʻa ia ʻoku ou loto ke fakamolemoleʻí, ka ʻoku ou ʻekeʻi meiate kimoutolu ʻa hoʻomou fakamolemoleʻi e kakai kotoa pē” (T&F 64:10).

Naʻe folofola tonu ʻa Kalaisi hono tukuakiʻi loi, pea fakamamahiʻí, tā pea tuku ke mamahi ʻi he kolosí ʻi he taimi pē ko iá, “ʻE Tamai, fakamolemole ʻa kinautolu; he ʻoku ʻikai te nau ʻilo ʻa ia ʻoku nau faí” (Luke 23:34).

ʻI he nounou ʻetau fakakaukaú, ʻoku faʻa faingofua ke tau ongoʻi ʻita ki he niʻihi ʻoku ʻikai ke tau ngāue pe fakakaukau tataú. Te tau maʻu ha tōʻonga fakakaukau ʻo e taʻe faʻa kātakí tuʻunga ʻi hono poupouʻi ha ongo timi sipoti kehekehe, ʻi ai ha fakakaukau fakapolitikale kehekehe, pe ʻi ai ha tui fakalotu kehekehe.

Ne fai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ha faleʻi fakapotopoto ʻi heʻene pehē, “ʻE lava ʻe he ngaahi faingamālie ko ia ke fanongo kiate kinautolu ʻoku kehe ʻenau tui fakalotú pe fakapolitikalé ʻo [fakaʻaiʻai ʻa e mahinó] mo e akó.”2

ʻOku fakamatala e Tohi ʻa Molomoná ki ha taimi “kuo kamata ʻa e kakai ʻo e siasí ke hīkisia ʻi he hīkisia ʻa honau matá, pea … kamata ai ke femanukiʻaki, ʻiate kinautolu, ʻo … kamata ke fakatangaʻi ʻa kinautolu naʻe ʻikai ke tui ʻo fakatatau ki honau loto ʻo nautolú mo ʻenau faʻitelihá” (ʻAlamā 4:8). Tau manatuʻi muʻa ʻoku ʻikai ʻafio hifo e ʻOtuá ki he lanu ʻo e falaní pe ko e faʻahi fakapolitikale ʻokú ke poupouʻí. Ka ʻoku hangē ko e lea ʻa ʻĀmoní, “ʻOku ʻafio hifo ʻa e [ʻOtuá] ki he fānau kotoa pē ʻa e tangatá; pea ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi holi kotoa pē ʻo e lotó” (ʻAlamā 18:32). ʻE kāinga, kapau te tau ikuna ʻi he ngaahi veipā ʻo e moʻuí, tau ikuna ʻi he ʻaloʻofa. Ka tau ʻulungia, tau ʻulungia ʻi he ʻaloʻofa. He kapau te tau feangaʻofaʻaki, te tau maʻu ʻa e pale ʻo e ʻaloʻofá ʻi he ʻaho fakamuí.

Hangē ʻoku fakamamahiʻi kitautolu ʻe he ngāue kovi ʻa e niʻihi kehé, pehē pē ʻetau hoko foki he taimi ʻe niʻihi ko e kau fakamamahí. ʻOku tau tōnouou kotoa pea fie maʻu ʻa e ʻaloʻofa, manavaʻofá mo e fakamolemolé. Kuo pau ke tau manatuʻi ʻoku makatuʻunga ʻetau fakamolemoleʻi e niʻihi kehé mei heʻetau fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahalá mo e kovi ʻa tautolú. Ne folofola ʻa e Fakamoʻuí:

“He kapau te mou fakamolemole ʻa e angahala ʻa e kakaí, ʻe fakamolemolea ʻa kimoutolu ʻe hoʻomou Tamai ʻi he langí:

“Pea kapau ʻe ʻikai te mou fakamolemole ʻa e angahala ʻa e kakaí, pea ʻe ʻikai fakamolemolea ʻe hoʻomou Tamaí hoʻomou angahalá” (Mātiu 6:14–15).

ʻOku mālie, ʻi he ngaahi meʻa kotoa ne mei lea ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ʻi he Lotu ʻa e ʻEikí, ʻa ia ʻoku nounoú, naʻá Ne fili ke fakakau ʻeni “Pea fakamolemole ʻemau angahalá, ʻo hangē ko ʻemau fakamolemolea ʻa kinautolu kuo fai angahala kiate kimautolú” (Mātiu 6:12; 3 Nīfai 13:11).

Ko e fakamolemolé ʻa e ʻuhinga naʻe fekauʻi mai ai ʻe he ʻOtuá Hono ʻAló, ko ia, tau fiefia ʻi Heʻene finangalo ke fakamoʻui kotoa kitautolú. Ko e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻoku ʻikai maʻanautolu pē ʻoku fie maʻu ke fakatomalá; kae maʻanautolu foki ʻoku fie maʻu ke nau fakamolemoleʻí. Kapau ʻoku faingataʻa ke ke fakamolemoleʻi ha taha, kole ki he ʻOtuá ke tokoni atu. Ko ha tefitoʻi moʻoni nāunauʻia mo faifakamoʻui ʻa e fakamolemolé. ʻOku ʻikai fie maʻu ke tuʻo ua ʻetau hoko ko e tokotaha mamahí. ʻE lava ke tau fakamolemoleʻi.

ʻOku ou fakamoʻoni ki he ʻofa tuʻuloa mo e kātaki ʻa e ʻOtuá ki he kotoa ʻo ʻEne fānaú mo ʻEne finangalo ke tau feʻofaʻaki ʻo hangē ko ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú (vakai Sione 15:9, 12). ʻI heʻetau fai iá, te tau mavahe atu mei he fakapoʻuli ʻo e māmaní ki he nāunau mo e fakaʻeiʻeiki ʻo Hono puleʻangá ʻi he langí. Te tau tauʻatāina. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Joseph B. Wirthlin, “Tali Lelei ʻa ia ʻe Hoko Maí,” Liahona, Nōvema 2008, 28.

  2. Russell M. Nelson, “Listen to Learn,” Ensign, May 1991, 23.