2010–2019
Hūfangaʻanga Mei he Afaá
ʻEpeleli 2016


Hūfangaʻanga Mei he Afaá

ʻOku ʻikai tala ʻe he momeniti pehení pe ko hai e kau kumi hūfangá, ka ʻoku hanga ʻe heʻetau tali ki aí ʻo fakamahinoʻi ko hai kitautolu.

“He naʻá ku fiekaia pea naʻa mou foaki ʻa e meʻakai kiate au: “Naʻá ku fieinua, pea naʻa mou foaki ʻa e inu kiate au: Ko e muli au, pea naʻa mou fakaafeʻi au:

“Telefua, pea naʻa mou fakakofuʻi au. …:

“… Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻomou fai ia kiate aú.”1

ʻOku fakafuofua ʻoku ʻi ai ha kau kumi hūfanga ʻe toko 60 miliona nai he māmaní, ʻo ʻuhingá ko e “toko 1 mei he toko 122 kotoa pē … kuo fakamālohiʻi ke hola mei honau ʻapí,”2 pea ko e vaeua ʻe taha ʻo kinautolu ko e fānau.3 ʻOku fakaloloma ke fakakaukau ki he tokolahi ʻoku kau ki aí pea mo hono ʻuhinga ki he moʻui fakafoʻituitui ʻa e taha kotoa. ʻOku ou lolotonga ngāue ʻi ʻIulope, pea kuo hū mai ha kau kumi hūfanga ʻe taha mo e vahe fā ʻe taha miliona ʻi he taʻu kuo hilí mei ha ngaahi fonua ʻo e Hahake Lotolotó mo ʻAfilika kuo fakamamahiʻi ʻe he taú.4 ʻOku mau mamata ki hanau tokolahi ʻoku omi mo e vala pē ʻoku nau tuí mo ia ʻoku nau lava ʻo toʻotoʻo ʻi ha kiʻi kato siʻisiʻi ʻe taha. Ko honau tokolahi ʻoku ako lelei, pea kuo liʻaki kotoa honau ʻapí, ʻapiakó mo e ngāué.

ʻOku ngāue fakataha ʻa e Siasí ʻi he fakahinohino ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo ha kautaha ʻe 75 ʻi ha ngaahi fonua ʻe 17 ʻi ʻIulope. Ko honau niʻihi ko e ngaahi kautaha fakavahaʻapuleʻanga lalahi pea niʻihi ko ha ngāue pē ʻa ha fanga kiʻi kolo iiki, niʻihi mei he ngaahi kautaha fakapuleʻanga, kautaha fakalotu mo e kautaha ʻofa fakaetangata. ʻOku tau monūʻia ke ngāue fakataha pea ako mei he niʻihi kuo taʻu lahi ʻenau ngāue mo e kau kumi hūfangá he māmaní.

ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, pea mo ha kakaí, ʻoku ʻikai ke tau toe vakai ki hotau hisitōliá ki he taimi ne tau hoko ai ko e kau kumi hūfangá, ʻo toutou tuli fakamālohiʻi mei ʻapi mo e fāmá. ʻI he fakaʻosinga ʻo e uike kuo ʻosí, ne lea ʻa Sisitā Linitā Peatoni kau ki he kau kumi hūfangá pea kole ki he kau fafine ʻo e Siasí ke fakakaukau, “Fēfē kapauko au naʻe hoko mai ki ai e talanoa?”5 Ko e meʻa ʻoku hoko kiate kinautolú ne hoko ia kiate kitautolu he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí.

ʻOku talanoaʻi lahi ʻi he ngaahi puleʻangá pea ʻi he sosaietí ʻa e ʻuhinga ʻo ha taha kumi hūfanga pea mo e meʻa ʻoku totonu ke fai ke tokoniʻi e kau kumi hūfangá. ʻOku ʻikai fakataumuʻa ʻeku leá ke hoko ko ha konga ʻo e alea ko iá, pe fakamatala ki he tuʻutuʻuni fekauʻaki mo e hikifonuá, ka ke tokanga taha ki he kakai kuo tuli mei honau ʻapí mo e fonuá ʻe ha tau ne ʻikai ke nau kamata.

ʻOku ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ongo ʻo e kumi hūfangá—he naʻá Ne pehē. ʻI he kei siʻi ʻa Sīsuú ne hola hono fāmilí ki ʻIsipite ke hao mei hono tamateʻi ʻi he tuʻutuʻuni ʻa Hēlotá. Naʻe fakamanamanaʻi pea tuʻu fakatuʻutāmaki e moʻuí ʻa Sisuú ʻi ha ngaahi taimi ʻo ʻEne ngāué pea iku ʻo Ne tukulolo ai ki he faʻufaʻu ʻa e kau tangata koví ke tamateʻi Ia. Mahalo ʻoku toe fakaofo ange kiate kitautolu ʻa ʻEne toutou akoʻi kitautolu ke tau feʻofaʻaki, ke ʻofa ʻo hangē ko ʻEne ʻofá, ke ʻofa ki he kaungāʻapí ʻo hangē pē ko ʻetau ʻofa ʻiate kitautolú. Ko e moʻoni ko e, “lotu māʻoniʻoní mo e taʻe hano mele ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua ko e Tamaí, ko e ʻaʻahi ki he ngaahi tamai maté mo e kau fefine kuo mate honau ʻunohó ʻi heʻenau mamahí”6 pea ke “tokangaʻi ʻa e masivá mo e faingataʻaʻiá, pea tokoniʻi ʻa [kinautolu] ke ʻoua te nau faingataʻaʻia.”7

ʻOku fakalaumālie ke mamata ki he meʻa kuo foaki ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí he funga māmaní ke tokoniʻi e niʻihi fakafoʻituitui mo e ngaahi fāmilí kuo lahi ʻenau molé. Kuó u mamata ki ha kāingalotu tokolahi kae tautautefito ki ʻIulope, kuo nau aʻusia ha fiefia mo e tupulaki ʻo e laumālié, ʻi heʻenau talia ʻiate kinautolu pē ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻi honau ʻātakaí ʻoku vivili ʻenau fie maʻú. Kuo foaki ʻe he Siasí ha nofoʻanga pea mo ha tokoni fakafaitoʻo. Kuo fakatahatahaʻi ʻe ha ngaahi siteiki mo e misiona ha ngaahi nāunau fakahaisini ʻe lauiafe. Kuo ʻomi ʻe ha ngaahi siteiki kehe ha meʻakai mo e vai, vala, kote ʻe ʻikai viviku, pasikala, tohi, kato āfei, matasioʻata laukonga mo ha meʻa lahi ange.

Kuo tokoni ha niʻihi mei Sikotilani ki Sisilī ʻi ha ngaahi fatongia kehekehe. Kuo ngāue tokoni ha kau toketā mo e kau neesi he taimi ne aʻu mai ai e kau kumi hūfangá kuo nau pīponu, mokosia pea uesia ʻi heʻenau feinga ke hao mai. ʻI he kamata ko ia ke fakanofonofo e kau kumi hūfangá, ne tokoniʻi kinautolu ʻe he kāingalotú ke ako e lea fakafonua ʻo e fonua ʻoku nau ʻi aí, ko e niʻihi ne nau poupouʻi e fānaú mo e mātuʻá ʻaki e ngaahi meʻavaʻinga, nāunau tāvalivali, hiva pea mo e vaʻinga. Ne foaki ʻe ha niʻihi ha kulasi, hui niti mo e hui lālanga, pea akoʻi e ngaahi taukei ko ʻení ki he kau kumi hūfangá ki he kei talavou mo e toulekeleka.

ʻOku fakamoʻoni e kāingalotu taukei ʻo e Siasí kuo nau ngāue taʻu lahi mo hoko ko e takí ki he moʻoniʻi meʻa kuo ʻomi ʻe hono tokoniʻi e kakai ko ʻení ha aʻusia fakaʻofoʻofa mo lelei ʻi heʻenau tokoní.

Ke tui ki he moʻoni e ngaahi meʻa ʻoku hokó, kuo pau ke sio ki ai. ʻI he faʻahitaʻu momokó, ne u feʻiloaki mo ha fefine feitama mei Sīlia ʻi ha hūfangaʻanga, naʻá ne fuʻu fie maʻu ha fakapapau he ʻikai fāʻeleʻi ʻene tamá ʻi he faliki momoko ʻo e fuʻu holo ne nofo aí. Naʻá ne hoko ko ha palōfesa ʻi ha ʻunivēsiti ʻi Sīlia. Ne u talanoa ʻi Kalisi mo ha fāmili ne kei pīponu, tetetete pea ilifia mei heʻenau folau mai ʻi ha kiʻi vaka leta mei Toake. ʻI heʻeku sio ki honau fofongá mo fanongo ki heʻenau talanoa ki heʻenau manavahē ʻo holá pea mo ʻenau fononga fakatuʻutāmaki ke kumi hūfangá, he ʻikai toe tatau e anga ʻeku vakaí.

ʻOku tokolahi ha kau ngāue tokoni ʻi he ngaahi tafaʻaki kehekehe ʻoku nau tokangaʻi mo tokoniʻi. Ne u sio ki ha ngāue ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi ha ngaahi māhina, ʻi he poó kakato ke tokoniʻi ʻa kinautolu ne toki aʻu mai mei Toake ki Kalisí. Ne kau ʻi heʻene ngāué ʻa ʻene fakahoko e ʻuluaki tokoní ki he niʻihi ne ʻi ai ʻenau fie maʻu fakafaitoʻo vivilí; naʻá ne tokangaʻi e kau fafine mo e fānau ne fononga toko tahá; pea fāʻofua kiate kinautolu ne mālōlō honau ʻofaʻangá pea fai hono lelei tahá ke tufa e maʻuʻanga tokoní ki he tokolahi taha ʻe lavá. Kuó ne hoko mo ha tokolahi hangē ko iá ko ha kau ʻāngelo tokoni he ʻikai ngalo ʻiate kinautolu ne nau faitokoniá, pe ko e ʻEikí ʻa ia ko ʻEne fekau naʻá ne fakahokó.

ʻOku hangē ʻa kinautolu kuo nau foaki ke tokoniʻi e faingataʻaʻia ʻi honau ʻātakaí ko e kakai ʻo ʻAlamaá: “Pea ko ia, ʻi heʻenau tuʻumālié, naʻe ʻikai te nau tekeʻi ha tokotaha ʻa ia naʻe tēlefua, pe naʻe fiekaia pe naʻe fieinua, pe naʻe puke, pe kuo ʻikai fafangaʻi; … naʻa nau angalelei ki he kakai kotoa pē, ʻo tatau ki he lalahi mo e iiki, ʻa e pōpula mo e tauʻatāina, ʻa e tangata mo e fefine, pe naʻe taʻe kau ki he siasí pe naʻe kau ki he siasí, ʻo ʻikai ke nau filifili mānako, pe ko hai naʻe masivá.”8

Kuo pau ke tau tokanga telia naʻa tau anga ʻaki e fakaongo ki he ongoongo fekauʻaki mo e tūkunga ʻo e kau kumi hūfangá, ʻi he taimi ʻoku fakaʻaulolongo ai e fuofua fakatokangá, kae hili ko iá, ʻoku kei hoko pē ʻa e taú pea kei ʻaukau mai pē e ngaahi fāmilí. ʻOku laui miliona e kau kumi hūfanga he māmaní ʻoku ʻikai kei kau he ongoongó honau talanoá ka ʻoku kei vivili ʻenau fie maʻu tokoní.

Kapau ʻokú ke fehuʻi, “Ko e hā te u lava ʻo faí?” tau fuofua manatuʻi ʻoku ʻikai totonu ke tau ngāue kapau ʻe uesia ai hotau fāmilí mo hotau ngaahi fatongia kehé,9 pe ʻamanaki ke fokotuʻutuʻu ʻe he kau takí ha ngaahi ngāue maʻatautolu. Ka te tau lava ko e toʻu tupu, kau fafine, mo e fāmili ʻo kau ʻi he ngāue ʻofa fakaetangata maʻongoʻonga ko ʻení.

ʻI he tali ki he fakaafe ko ia ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ke fakahoko ha ngāue tokoni ʻofa faka-Kalaisi ki he kau kumi hūfanga he māmaní,10ne fokotuʻutuʻu ai ʻe he kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá, Kau Finemuí mo e Palaimelí ha ngāue tokoni ʻoku ui “Ko e Muli Au.” Ne fakafeʻiloaki ʻeni ʻe Sisitā Peatoni ki he houʻeiki fafine ʻo e Siasí ʻi he fakaʻosinga ʻo e uike kuo ʻosí ʻi he fakataha lahi ʻa e kakai fefiné. ʻOku lahi ha ngaahi fakakaukau lelei, maʻuʻanga tokoni, mo e ngaahi fokotuʻu ki he ngāue tokoní ʻi he IWasAStranger.lds.org.

Kamata ʻaki ia haʻo tūʻulutui ʻo lotu. Fakakaukau leva ke fakahoko ha meʻa ofi ki ʻapi, ʻi homou tukui koló ʻa ia ʻokú ke ʻilo ai ha kakai ʻoku nau fie maʻu tokoni ke liliu ki honau tūkunga foʻoú. Ko e taumuʻa taupotu tahá ke nau liliu ʻo lelei ange pea hoko ko ha taha faʻa ngāue mo fakafalala pē kiate ia.

ʻOku ʻikai fakangatangata e faingamālie ke tau tokoni mo hoko ko ha kaungāmeʻá. Te ke ala tokoni ki he kau kumi hūfangá ke ako e lea fakafonua e fonua ʻoku nau ʻi aí, fakaleleiʻi ʻenau taukei ngāué pe akoako fakahoko ha ʻinitaviu ngāue. Te ke ala tokoni ki ha fāmili pe faʻē tāutaha ʻi heʻenau feinga ke liliu ki ha anga fakafonua ʻoku ʻikai ke nau angamaheni ki ai, pea aʻu pē ki hano ʻave kinautolu ki falekoloa pe ki he akó. ʻOku ʻi ai ha ngaahi uooti mo e siteiki ʻoku fengāueʻaki mo ha ngaahi kautaha falalaʻanga. Te mou lava ʻo foaki ki he ngāue tokoni ʻofa fakaetangata kāfakafa ʻa e Siasí ʻo fakatatau ki homou tūkungá.

ʻE lava foki ke tau fakalahi ʻetau ʻilo ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko he māmaní ʻo tupu ai e mavahe ʻa e ngaahi fāmilí mei honau ʻapí. Kuo pau ke tau poupouʻi hono kātakiʻi e ngaahi faikehekehé pea taukaveʻi e fakaʻapaʻapá mo e mahinó ʻi he ngaahi anga fakafonuá mo e tukufakaholó. ʻE hoko e feʻiloaki mo e fanongo tonu ki he talanoa ʻo e kau kumi hūfangá, ʻo ʻikai mei he ʻatá pe nusipepá ke ke liliu ai. ʻE fakatupulaki e anga fakakaumeʻa moʻoní, ʻa e angaʻofá, pea mo e feohi leleí.

Ne fakahinohinoʻi mai ʻe he ʻEikí ke hoko e ngaahi siteiki ʻo Saioné “ko ha maluʻanga” mo “ha ungaʻanga mei he afaá.”11 Kuo tau maʻu ha ungaʻanga. Tau hū atu mei hotau ngaahi feituʻu malú pea vahevahe kiate kinautolu mei heʻetau meʻa ʻoku hulú, ʻamanaki ki ha kahaʻu lelei ange, tui ki he ʻOtuá pea ʻi hotau kāingá mo ha ʻofa ʻoku fakalaka atu ʻi he faikehekehe fakafonuá mo e fakakaukaú ki he moʻoni nāunauʻia ko e fānau kotoa kitautolu ʻetau Tamai Hēvaní.

“He naʻe ʻikai foaki ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e laumālie ʻo e manavasiʻí; ka ko e mālohi, mo e ʻofa.”12

ʻE hoko e kumi hūfangá ko ha meʻa mahuʻinga ʻi he moʻui ʻa kinautolu ʻoku kumi hūfangá ka ʻoku ʻikai ke ne fakahaaʻi pe ko hai kinautolu kiate kinautolu. Hangē ko e toko lauiafe taʻefaʻalaua ʻi muʻa iate kinautolú, ʻe hoko ʻeni ko ha vahaʻataimi—ʻoku tau ʻamanaki pē ko ha vahaʻataimi nounou—ʻi heʻenau moʻuí. ʻE hoko honau niʻihi ko e kau maʻu pale Fakaʻeiʻeiki, ngāue fakapuleʻanga, toketā, kau saienisi, kau hiva, tāvalivali, taki fakalotu, pea tokoni ʻi ha malaʻe kehe. Ne maʻu ʻe he tokolahi ʻo kinautolu ʻa e ngaahi meʻá ni kimuʻa pea mole e meʻa kotoá. ʻOku ʻikai hanga ʻe he momeniti ko ʻení ʻo tala pe ko hai kinautolu, ka ʻoku hanga ʻe heʻetau talí ʻo fakahaaʻi ko hai kitautolu.

“Ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻomou fai ia kiate aú.”13 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ke maʻu ha toe fakamatala lahi ange, vakai ki he IWasAStranger.lds.org mo mormonchannel.org/blog/post/40-ways-to-help-refugees-in-your-community.