2010–2019
Falala ki he Laumālie ʻOkú Ne Takiekina ke Faileleí
ʻEpeleli 2016


Falala ki he Laumālie ʻOkú Ne Takiekina ke Faileleí

ʻOku tau ofi ange ki he Fakamoʻuí ʻi heʻetau tokoniʻi e niʻihi kehé Maʻana, tuʻunga ʻi he ʻofa haohaoá.

ʻOku ou fiefia ke ʻi heni mo kimoutolu he efiafi ko ʻeni ʻo e lotu, fakalaulauloto, mo e līʻoa. Kuo tau lotu fakataha. Kuo ongona kitautolu heʻetau Tamai Hēvani ʻofá. Kuo tau manatuʻi hotau Fakamoʻuí, ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻi he ongo kiate kitautolu e ngaahi himi ʻo e fakahīkihiki kiate Iá. Kuo ueʻi kitautolu ke tau tokoni lahi ange ki hotau ʻEikí ʻi Heʻene ngāue ke hiki hake mo fakafiemālieʻi e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻOku fakafōtunga ʻetau loto ke tokoniʻi e niʻihi kehé ʻe heʻetau fakahoungaʻi e meʻa kuo fai ʻe he Fakamoʻuí maʻatautolú. Ko e meʻa ia ʻoku ongo ai ki hoku lotó e taimi ne tau fanongo ai ki hono hivaʻi e fakalea, “Kuo lahi hoku tāpuakí. Te u foaki.”1 Ne talaʻofa e Tuʻi ko Penisimaní, ʻi heʻene malanga ne lekooti ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻa e ongoʻi houngaʻia ko iá (vakai, Mōsaia 2:17–19).

ʻOku tau ongoʻi ha holi ke tokoniʻi e niʻihi kehé Maʻana, ʻi he taimi ʻoku hanga ai ʻe heʻetau tui kia Sīsū Kalaisí ʻo fakafeʻungaʻi kitautolu ki Heʻene fiefiá mo e fakamolemolé. Naʻe akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻoku ʻikai hoko e fakamolemolé ʻi ha kiʻi momeniti pē.

Naʻá ne fakalea peheni ia: “Pea ko ʻeni, koeʻuhí ko e ngaahi meʻá ni kuó u lea ʻaki kiate kimoutolú—ʻa ia ko e pehē, koeʻuhí ke tauhi ha fakamolemole ʻo hoʻomou ngaahi angahalá mei he ʻaho ki he ʻaho, koeʻuhí ke mou ʻaʻeva ʻo taʻehalaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá—ʻoku ou fakaʻamu ke mou foaki mei hoʻomou ngaahi koloá ki he masivá, ko e tangata takitaha ʻo fakatatau ki he meʻa ʻokú ne maʻú, ʻo hangē ko e fafanga ʻo e fiekaiá, mo e fakakofuʻi ʻo e telefuá, mo e ʻaʻahi ki he mahakí, pea tokoni ki honau fakafiemālié, ʻi he meʻa fakalaumālie mo fakatuʻasinó fakatouʻosi, ʻo fakatatau ki heʻenau ngaahi fie maʻú” (Mōsaia 4:26).

Naʻe toe akoʻi foki ʻe he hoa fakafaifekau maʻongoʻonga ʻo ʻAlamā ko ʻAmulekí, ʻa e foʻi moʻoni, kuo pau ke hoko atu ʻetau tauhi kiate Iá ke tauhi hotau fakamolemoleʻí: “Pea ko ʻeni vakai, ʻe hoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoua naʻa mou mahalo ko hono ngataʻangá ʻeni; he ʻo ka ʻosi hoʻomou fai ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē, kapau te mou tekeʻi ʻa e masivá mo e telefuá, ʻo ʻikai ʻaʻahi ki he mahakí mo e faingataʻaʻiá, pea foaki mei hoʻomou koloá, ʻo kapau ʻoku mou maʻu, kiate kinautolu ʻoku masivá—ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, kapau ʻoku ʻikai te mou fai ha meʻa ʻe taha ʻi he ngaahi meʻá ni, vakai, ʻoku iku taʻeʻaonga ʻa hoʻomou lotú, pea ʻoku ʻikai hano ʻaonga kiate kimoutolu, pea ʻoku mou hangē ko e kau mālualoi ʻa ia ʻoku nau fakaʻikaiʻi ʻa e tuí” (ʻAlamā 34:28).

Kuó u fakakaukau he pooni ki he kau fafine ʻi heʻeku moʻuí. ʻOku ʻi ai ha kau fafine mo e fānau fefine ʻe toko 31 ʻi homau fāmilí, ʻo kamata mei hoku uaifí, pea kau mai ki ai e makapuna-uá, fefine ʻe tolu iiki tahá. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku tau ʻi heni mo kinautolu he efiafí ni. Ko e toko nima ʻoku siʻi hifo he taʻu 12. Mahalo ko ʻenau ʻuluaki fakataha ʻeni ʻi he Senitā Konifelenisí mo honau ngaahi tokoua ʻi he Siasi ʻo e Fakamoʻuí. Te nau takitaha moʻona pē manatu mo takitaha fai ʻene tukupā mei he meʻa ko ʻeni ʻoku hoko he pōní.

Ka ʻoku ʻi ai ha manatu mo ha tukupā ʻe tolu ʻoku ou fakatauange ʻe nofo ʻiate kinautolu ʻi he moʻuí pea ope atu ai. Ko e ngaahi manatú ni ko ha ngaahi ongo. Pea ko e ngaahi tukupaá ko ha ngaahi meʻa ke fai.

Ko e ongo mahuʻinga tahá ko e ʻofá. Kuo mou ʻosi ongoʻi e ʻofa ʻa ha kau taki maʻongoʻonga e kakai fefiné kuo lea atu. Pea kuo mou ongoʻi ʻi he Laumālié ʻoku nau ʻofa ʻiate kimoutolu neongo ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi kimoutolu, he ne nau ongoʻi pē ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí kiate kimoutolú. Ko e ʻuhinga ia ʻoku nau fie tokoni lahi ai kiate kimoutolú pea ke mou maʻu e ngaahi tāpuaki ʻoku finangalo e ʻOtuá ke mou maʻú.

Kuo mou ongoʻi e ʻofa ki ha niʻihi kehe he pooni—ki he kaungāmeʻá, kaungāakó, kaungāʻapí, pea naʻa mo ha taha ne kau mai ki hoʻo moʻuí, ko ha muli. Ko e ongoʻi ʻofa ko iá ko ha meʻaʻofa ia mei he ʻOtuá. ʻOku ui ia ʻe he folofolá ko e “manavaʻofa” mo e “ʻofa haohaoa ʻa Kalaisi” (Molonai 7:47). Kuo mou ongoʻi e ʻofa ko iá he pooni, pea te ke lava ʻo toutou maʻu ia kapau te ke fekumi ki ai.

Ko ha ongo ʻe taha kuo mou maʻu he pōní, ko e ivi takiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Kuo palōmesi atu e kau fafiné he ʻahó ni ʻe tataki kimoutolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ʻiloʻi e ngāue ʻe finangalo e ʻEikí ke ke fai Maʻana ki he niʻihi kehé. Kuo mou ongoʻi ʻi he Laumālié ko ʻenau palōmesí, naʻe mei he ʻEikí pea ʻoku moʻoni.

Naʻe folofola e ʻEikí ʻo pehē, “Pea ko ʻeni, ko e moʻoni, ko e moʻoni, ʻoku ou pehē kiate koe, falala ki he Laumālie ko ia ʻoku takiekina ke faileleí—ʻio, ke faitotonu, ke ʻaʻeva ʻi he loto-fakatōkilalo, ke fakamaau māʻoniʻoni, pea ko hoku Laumālié ʻeni.” (T&F 11:12).

Mahalo kuo mou maʻu he pooni e tāpuaki ko iá. Hangē ko ʻení, mahalo ne haʻu ki hoʻo fakakaukaú lolotonga e fakatahá ni, ha hingoa pe fofonga ʻo ha taha tukuhāusia. Ne mei hoko ko ha foʻi fakakaukau maʻalifekina pē, ka koeʻuhí ko e meʻa kuó ke fanongoa he pōní, te ke lotua ia, mo falala ʻe tataki koe ʻe he ʻOtuá ke ke fakahoko ʻa e lelei ʻokú Ne fie maʻu maʻanautolú. Ko e taimi ʻoku hoko ai ʻo angaʻaki e ngaahi lotu peheé ʻi hoʻo moʻuí, te ke liliu mo ha niʻihi ʻo lelei ange.

Ko e ongo hono tolu ne mou maʻu he pōní ko hoʻo loto ke ofi ange ki he Fakamoʻuí. Naʻa mo e kiʻi taʻahine siʻisiʻi taha hení, te ne ongoʻi hono moʻoni ʻo e fakaafeʻi ʻe he hivá: “Naʻe folofola e Fakamoʻuí ʻo pehē, Muimui ʻiate au, [ne folofola e Fakamoʻuí.] [Pea tau molomolo muivaʻe ʻiate Ia].”2

Ko e ʻuluaki meʻa kuo pau ke ke fai ʻi he ngaahi ongo ko iá, ke ke ʻalu ʻo tokoni mo ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke ke toko taha pē. Ko e taimi ʻokú ke ʻalu ai ke fakafiemālieʻi pe tokoniʻi ha taha maʻá e Fakamoʻuí, te Ne teuteu ʻa e halá ʻi muʻa ʻiate koe. Sai, ʻe tala atu ʻe he kau ʻosi ngāue faifekau ʻoku ʻi heni he pōní kiate koe, ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku mateuteu e taha kotoa ʻi he loto falé kotoa ke talitali lelei koe, pe ʻe fakamālō atu ʻa e taha kotoa te ke feinga ke fakahaofí. Ka ʻe muʻomuʻa ʻa e ʻEikí ʻi ho ʻaó ke teuteu ʻa e halá.

Kuo tā-tuʻo-lahi e toutou pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻokú ne ʻiloʻi hono moʻoni e talaʻofa ʻa e ʻEikí. “Pea ʻilonga ia ʻe tali ʻa kimoutolú, te u ʻi ai foki mo au, he te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou nima toʻohemá, pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻiate kimoutolu ʻa ʻeku kau ʻāngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu” (T&F 84:88).

Ko e taha e ngaahi founga ʻokú Ne muʻomuʻa ai ʻi ho ʻaó, ke Ne teuteu e loto ʻo ha taha ʻokú Ne kole atu ke ke tokoniʻi. Te Ne teuteu foki ho lotó.

Te ke toe ʻiloʻi foki ʻoku tuku ʻe he ʻEikí ha kau tokoni ʻi ho tafaʻakí—ʻi ho toʻomataʻú, toʻohemá, pea mo takatakai ʻiate koe. ʻOku ʻikai ke ke ʻalu toko taha pē ke tokoniʻi ha niʻihi Maʻana.

Naʻá Ne fai ia maʻaku he pooni. Ne fokotuʻutuʻu ʻe he ʻEikí “ha kau fakamoʻoni” (Hepelū 12:1), ʻi he leá mo e mūsiká, ke nau fakatahaʻi mo fakalahi e mālohi ʻo e meʻa ʻokú Ne finangalo ke u lea ʻakí. Naʻe pau pē ke u fakapapauʻi te u lava ʻo fakahū lelei ʻeku kongá ki Heʻene fokotuʻutuʻú. ʻOku ou fakatauange mo lotua te ke ongoʻi houngaʻia mo fiefia ʻi hono fakatahaʻi koe ʻe he ʻEikí mo ha niʻihi ke tokoni Maʻana.

ʻI hoʻo toutou aʻusia iá, pea ʻe hoko ia, te ke malimali ʻi hoʻo ʻiloʻi ʻo hangē ko ia ʻoku ou ʻiló, ʻi he taimi pē ʻoku tau hivaʻi ai ʻa e, “[ʻOku Fakafiefia ʻa e Ngāué].”3

Te ke toe malimali foki ʻi hoʻo manatuʻi e veesi ko ʻení: “Pea ʻe lea ʻa e Tuʻí, ʻo pehē ange kiate kinautolu, ko ʻeku tala moʻoni atu kiate kimoutolu, ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāinga ní, ko hoʻomou fai ia kiate aú” (Mātiu 25:40).

Ko e meʻa hono ua kuo pau ke ke faí, ke ke manatuʻi ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo ngāue Maʻaná. ʻOku ʻikai ngata pē he muʻomuʻa ʻa e ʻEikí ʻi hotau ʻaó mo fekauʻi ha kau ʻāngelo ke ngāue mo kitautolú, ka ʻokú Ne toe ongoʻi foki ʻa e fakafiemālie ʻoku tau foaki ki he niʻihi kehé ʻo hangē haʻatau fai kiate Iá.

ʻE fehuʻia ʻe he ʻofefine kotoa pē ʻo e ʻOtuá ʻokú ne ongoʻi mo tui ki he ngaahi pōpoaki ʻo e fakatahaʻanga ko ʻení, “Ko e hā ʻe finangalo e ʻEikí ke u fai ke tokoni kiate Ia ʻi hono fakafiemālieʻi kinautolu ʻoku nau fie maʻú?” ʻOku makehe ʻa e tūkunga ʻo e fefine takitaha. ʻOku hoko ia ki hoku ngaahi ʻofefiné, ngaahi ʻofefine ʻi he fonó, makapuna fefiné mo e makapuna fefine uá. Te u toe ʻoatu e faleʻi fakapotopoto ʻa Sisitā Linitā K. Pētoní kiate kinautolu, mo e kotoa e ngaahi ʻofefine ʻo e Tamai Hēvaní.

Kuó ne kole atu ke mou lotu ʻi he tui ke ʻiloʻi e meʻa ʻe finangalo e ʻEikí ke ke fai ʻi ho tūkungá. Peá ne lea leva ki he talaʻofa ʻo e fiemālie lelei naʻe foaki ʻe he ʻEikí tonu pē ki he fefine naʻe fakaangaʻi heʻene pani Hono ʻulú ʻaki e lolo fakataungataʻá, ka naʻe mei fakatau ke tokoniʻi ʻaki e masivá.

“Pea pehē ʻe Sīsū, Tuku ai pē ia; ko e hā ʻoku mou fakamamahiʻi ai iá? kuo fai ʻe ia ʻa e ngāue lelei kiate au.

“He ʻoku ʻiate kimoutolu maʻu ai pē ʻa e masivá, pea ka mou ka loto ki ai, ʻoku mou faʻa failelei kiate kinautolu: ka ʻe ʻikai te u ʻiate kimoutolu maʻu ai pē au.

“Kuó ne fai ʻa ia ʻokú ne faʻa fai: kuo tomuʻa haʻu ia ke tākai hoku sinó ki hono tanú.

“Ko e moʻoni ʻoku ou talaatu kiate kimoutolu, Ko e potu ʻo māmani kotoa pē ʻe malangaʻi ai ʻa e ongoongoleleí ni, ʻe fakahā ʻi ai foki mo ia kuó ne faí, ko hono [fakamanatu]” (Maʻake 14:6–9).

ʻOku hoko e potufolofola nounou mo mālie ko iá ko ha faleʻi fakapotopoto ki he kau fafine faivelenga he puleʻanga ʻo e ʻEikí ʻi he ngaahi taimi faingataʻá. Te ke lotua ke ʻiloʻi pe ko hai ʻe tuku atu ʻe he Tamaí ke ke tokoniʻi tuʻunga hoʻo ʻofa kiate Ia pea mo hotau Fakamoʻuí. Pea he ʻikai te ke ʻamanaki atu ki ha fakamanatu fakapuleʻanga, kae muimui he sīpinga ʻa e fefine ʻi he potu-folofola meia Maʻaké, ʻa ia ʻoku manatua ʻene ngāue māʻoniʻoni ke fakalangilangiʻi e Fakamoʻui ʻo e māmaní, kae ʻikai ko siʻono hingoá.

Ko ʻeku fakaʻamú, ke fai ʻe he kakai fefine ʻi homau fāmilí honau lelei taha ʻe lavá tuʻunga ʻi he ʻofa ki he ʻOtuá, ke tokoniʻi ʻa e masivá. Ka ko e meʻa fika tolu ʻoku ou fakatauange te nau faí ke nau fakaʻakiʻakimui ʻi heʻenau ngaahi ngāue leleí. Ka ʻoku ou lotua te nau tali e faleʻi mei he ʻEikí ʻi Heʻene folofola—pea ʻoku ou tui lahi ʻoku fie maʻu ke tau fanongo kotoa ki aí:

“Vakai ke ʻoua naʻa mou fai hoʻomou foakí ʻi he ʻao ʻo e kakaí, koeʻuhí ke nau mamata ki ai: ka pehē, ʻe ʻikai haʻamou totongi mei hoʻomou Tamai ʻoku ʻi he langí.

Naʻá Ne Folofola leva:

“Ka ʻo ka ke ka fai ha foaki, ʻoua naʻa ʻilo ho nima toʻohemá ʻa ia ʻoku fai ho nima toʻomataʻú:

“Koeʻuhí ke lilo hoʻo foakí: pea ko hoʻo Tamai ʻa ia ʻoku ʻafio ʻi he liló, ʻe totongi fakahā ʻe ia kiate koe” (Mātiu 6:1, 3–4).

Ko e ʻeku fakaʻamu ki he kau fafine ʻi he Siasí, ʻi ha feituʻu pē ʻoku nau ʻi ai pe ko e hā pē honau tūkungá, ke ʻai kinautolu ʻe heʻenau tui ki he Fakamoʻuí mo e houngaʻia Heʻene Fakaleleí ke nau fai ai e meʻa kotoa ʻoku nau lavá maʻanautolu ʻoku kole ʻe he ʻEikí ke nau tokoniʻí. Ka nau ka fai ia, ʻoku ou palōmesi atu te nau fakalakalaka ʻi he hala ke hoko ko ha kau fafine māʻoniʻoni, ʻa ia ʻe talitali lelei ʻe he Fakamoʻuí mo ʻetau Tamai Hēvaní pea mo fakapaleʻi fakahāhā.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e Siasi ʻeni ʻo Sīsū Kalaisi kuo toetuʻú. Kuó Ne toe tuʻu. Kuó Ne totongi maʻa ʻetau ngaahi angahalá kotoa. ʻOku ou ʻilo koeʻuhí ko Ia, te tau toetuʻu ai pea lava ke maʻu e moʻui taʻengatá. Ko Tōmasi S. Monisoni ʻEne palōfita moʻuí. ʻOku ongona mo talia ʻe he Tamai Hēvaní ʻetau lotú. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku tau toe ofi ange ki he Fakamoʻuí ʻi heʻetau tokoniʻi e niʻihi kehé Maʻaná, tuʻunga ʻi he ʻofa haohaoá. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni e ngaahi meʻá ni, ʻi he huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. “Kuo Lahi Hoku Tāpuakí,” Ngaahi Himi, fika 126.

  2. “Come, Ye Disconsolate,” Hymns, no. 116.

  3. “ʻE ʻOtua ko Homau Tuʻi,” Ngaahi Himi, fika 77.