2010–2019
Vilitaki maʻa Kalaisi
ʻOkatopa 2016


Vilitaki maʻa Kalaisi

ʻOku tau vilitaki maʻa Kalaisi, he taimi ʻoku tau ngāue faivelenga, tali loto fakatōkilalo, kātaki ʻi he anga fakaʻeiʻeiki, lotu tāumaʻu pea mo kai ai e sākalamēnití ʻi he moʻui taau.

Siʻi kāinga ʻofeina, ʻoku ou fie lea he ʻahó ni ki he kakai kei talavou ʻo e Siasí, kau ai ʻetau kau faifekau fakaʻofoʻofá. ʻOku fakaafeʻi atu foki mo hotau kāinga ʻoku loto kei talavoú, ke nau fakafanongo lelei mai.

ʻI he ʻaho 21 ʻo ʻAokosi taʻu kuo ʻosí, naʻe fakatapui ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e Temipale Sapporo fakaʻofoʻofá—ko e temipale hono tolú ʻi Siapani. ʻOku langa ʻa e Temipale Sapoló ʻi he feituʻu ko Hokaitoó. Hangē ko ʻIutaá, naʻe nofoʻi ʻa Hokaito ʻe ha kau paionia fakapotopoto mo faʻa ngāue.

ʻI he 1876, naʻe fakaafeʻi ai ha tangata poto ko Toketā Viliami Kalake1 ke haʻu ʻo faiako ʻi Hōkaito. Naʻá ne nofo ʻi Siapani ʻi ha māhina pē ʻe valu ka naʻe tuku ʻe hono laumālie faka-Kalisitiané ha ongo tuʻuloa ʻi heʻene fānau ako ne ʻikai Kalisitiané. Kimuʻa peá ne mavahé, naʻá ne fai ki heʻene fānau akó ha pōpoaki fakamāvae kuo tongitongi ʻi hono maka fakamanatu polonisé.2 Naʻá ne talaange, “Tamaiki, mou /vilitaki!”—”Vilitaki maʻa Kalaisi.”3 ʻE lava ke tokoni ʻene lea ʻvilitaki maʻa Kalaisí,” ki heʻetau ngaahi fili ʻoku fai fakaʻaho heʻetau hoko ko ha Kāingalotú.

ʻĪmisi
Dr. William Clark

ʻOku ʻuhinga ki he hā ke “vilitaki maʻa Kalaisí”? ʻOku ʻuhinga ʻa e vilitaki maʻa Kalaisí ke fakalotoa, tuku maʻu e tokangá pea mo e līʻoa ki Heʻene ngāué. ʻOku tātāha ke ʻuhinga e vilitaki maʻa Kalaisí ia ke fili kitautolu ʻo fakalāngilangiʻi ʻe he kakaí. ʻOku ʻuhinga e vilitaki maʻa Kalaisí, ke tau ngāue faivelenga mo ngāue mālohi ʻi hotau ngaahi uōtí mo e koló pea ʻikai hanu kae maʻu ha loto fiefia.

ʻOku hoko ʻetau kau faifekau ʻoku ngāue he funga ʻo e māmaní ko ha ngaahi sīpinga fakaʻofoʻofa ia ʻo e kakai ʻoku vilitaki moʻoni maʻa Kalaisí. ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, ne u ngāue ai mo Sisitā Iamasita ʻi he Misiona Siapani Nakoiā. Naʻe vilitaki moʻoni ʻemau kau faifekaú maʻa Kalaisi. Naʻe ʻi he kau faifekau ko iá ha talavou ko ʻEletā Kaueni.

ʻĪmisi
Elder Cowan with President and Sister Yamashita

Naʻe ʻikai ha vaʻe toʻomataʻu ʻo ʻEletā Kaueni tupu mei ha fakatuʻutāmaki ʻi ha pasikala heʻene kei toʻu tupú. Hili ha ngaahi uike siʻi ʻo ʻene ʻi he malaʻe ngāue fakafaifekaú, ne u maʻu ha telefoni mei hono hoá. Naʻe motu e vaʻe loi ʻo ʻEletā Kauení lolotonga ʻene heka pasikalá. Ne maʻu ʻave ia ki ha fale ngāue leleik, pea ʻi ha loki tāutaha pea ko e fuofua taimi ia ke u sio ai ʻi hono vaʻé. Ne u ʻiloʻi ai e mamahi lahi naʻá ne fouá. Naʻe fakaleleiʻi hono vaʻe loí peá ne toe foki ki hono ʻēliá.

Ka ʻi he fakalau atu e ngaahi uiké, naʻe toe vaivai pē hono vaʻe loí ʻo toutou motu. Naʻe fokotuʻu mai ʻe he Faifaleʻi Fakafaitoʻo mei he ʻĒliá ke fakafoki ʻa ʻEletā Kaueni ki ʻapi ke toe vahe ki ha misiona kehe. Naʻe ʻikai ke u e faleʻi ko ʻení he ko ha faifekau lelei moʻoni ʻa ʻEletā Kaueni, pea naʻá ne maʻu ha holi mālohi ke nofo pē ʻi Siapani. Ne fai atu pē kuo kamata ke aʻu ʻa ʻEletā Kauani ki he ngataʻanga ʻo e meʻa te ne lava fakaesinó. Neongo ʻení, naʻe ʻikai ke ne lāunga pe hanu.

Naʻe toe ʻomi e faleʻi ke ʻave ʻa ʻEletā Kaueni ʻo ngāue ʻi ha feituʻu he ʻikai fie maʻu ke heka pasikala ai. Ne u fakakaukauloto ki he meʻá ni. Ne u fakakaukau kia ʻEletā Kaueni mo hono kahaʻú, pea ne u lotua e meʻá ni. Ne u ongoʻi, ʻio, ʻoku totonu ke fakafoki ʻa ʻEletā Kaueni ki ʻapi ke toe vahe ki ha misiona kehe. Ne u telefoni ki ai ʻo fakahaaʻi ange hoku ʻofa mo ʻeku hohaʻá peá u fakahā ange ʻeku tuʻutuʻuní. Naʻe ʻikai teitei lea mai. Naʻá ku fanongo atu pē he telefoní ʻoku tangi. Naʻá ku pehē ange, “ʻEletā Kaueni, ʻoua ʻe fai mai he taimí ni hoʻo talí. Te u tā atu ʻapongipongi. Ka ke fakakaukauʻi muʻa ʻi he lotu fakamātoato ʻeku fokotuʻú”

ʻI heʻeku tā atu he pongipongi hokó, naʻá ne talamai he loto fakatōkilalo te ne muimui ki heʻeku faleʻí.

ʻI heʻeku ʻinitaviu fakaʻosi mo iá, ne u fai ange fehui ko ʻení: “ʻEletā Kaueni, naʻá ke kole ʻi hoʻo foomu ngāue fakafaifekaú ke ʻave koe ki ha misiona he ʻikai ke ke heka pasikala ai?”

Naʻá ne tali mai, “ʻIo Palesiteni, naʻá ku fai ia.”

Naʻá ku tala ange, “ʻEletā Kaueni, naʻe uiuiʻi koe ki he Misiona Siapani Nakoiá, pea kuo pau ke ke heka pasikala ai. Naʻá ke talaange ʻeni ki hoʻo palesiteni fakasiteikí?”

Naʻá ku ofo heʻene talí. Naʻá ne talamai, “ʻIkai, naʻe ʻikai ke u talaange ki ai. Naʻá ku fakapapauʻi kapau ko e feituʻu ia naʻe uiuiʻi au ki ai ʻe he ʻEikí, te u ʻalu ki he fale fakamālohisinó ʻo akoʻi hoku sinó ke u lava ʻo heka pasikala.”

ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻema ʻinitaviú naʻá ne fehuʻi mai kiate au mo e fakatē loʻimatá: “ʻE Palesiteni Iamasita, ko e hā naʻá ku haʻu ai ki Siapaní? Ko e hā ʻoku ou ʻi heni aí?”

Naʻe ʻikai ke u toe momou heʻeku tali ange: “ʻEletā Kaueni, ʻoku taha pē ʻuhinga ʻoku ou ʻilo naʻá ke haʻu ai ki hení. Naʻá ke haʻu ki hení ke tokoni kiate au. Kuo mahino kiate au ko ha talavou lelei moʻoni ne u ngāue mo iá. Ko ha tāpuaki ke u maheni mo koe.”

ʻOku ou fiefia ke lipooti atu naʻe fakafoki ʻa ʻEletā Kaueni ki hono ʻapi ʻofeiná pea naʻe toe vahe atu ia ke ngāue ʻi ha misiona naʻe lava ke ne fakaʻaongaʻi ai ha kā ki he fefonongaʻakí. ʻOku ʻikai ngata pē heʻeku laukau ʻaki ʻa ʻEletā Kauení, ka ʻoku ou laukau ʻaki foki e kau faifekau kotoa pē ʻoku ngāue loto vekeveke pea ʻikai hanu pe lāunga. ʻOku ou fakamālō atu siʻi kau ʻeletā mo e kau sisitā, ʻi hoʻomou tuí, tokangá mo hoʻomou vilitaki mālohi maʻa Kalaisí.

ʻOku ʻi he Tohi ʻa Molomoná ha ngaahi talanoa lahi ʻo kinautolu ne vilitaki maʻa Kalaisí. Naʻe hanga ʻe ʻAlamā ko e Siʻí heʻene kei talavoú, ʻo fakatangaʻi ʻa e Siasí mo hono kāingalotú. Naʻe liliu fakaʻaufuli hono lotó kimui ange pea naʻá ne hoko ko ha faifekau mālohi moʻoni. Naʻá ne feinga ke maʻu e tataki ʻa e ʻEikí pea naʻá ne faitāpuekina hono ngaahi hoá ʻi heʻene ngāue mo kinautolú. Naʻe fakamālohia ia ʻe he ʻEikí pea naʻá ne ikunaʻi e ngaahi ʻahiʻahi naʻe fehangahangai mo iá.

Naʻe fai ʻe ʻAlamā ʻa e faleʻi ko ʻení ki hono foha ko Hilamaní:

“ʻIlonga ʻa kinautolu ʻe falala ki he ʻOtuá ʻe tokoniʻi ʻa kinautolu ʻi honau ngaahi ʻahiʻahí, mo honau ngaahi tuʻutāmakí, mo honau ngaahi mamahí.

“… Tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá..

“Fealeaʻaki mo e ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē te ke faí, pea te ne fakahinohinoʻi koe ʻi he meʻa ʻoku leleí.”4

Naʻe mavahe homa foha fika uá mei he Siasí he konga lahi ʻo ʻene kei ʻi he toʻu tupú. ʻI he hoko hono taʻu 20, naʻe hoko kiate ia ha meʻa naʻe loto ai ke liliu ʻene moʻuí. ʻI he ʻofa, faʻa lotu mo e tokoni mei hono fāmilí mo e kāingalotu ʻo e Siasí, pea tautefito ki he manavaʻofa mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí, naʻá ne toe foki mai ki he Siasí.

Naʻe ui ia kimui ange ke ngāue ʻi he Misiona Washington Seattle. Naʻá ne ongoʻi loto foʻi ʻaupito he kamataʻangá. ʻI he fuofua māhina ʻe tolú, naʻá ne ʻalu he pō kotoa pē ki he falekaukaú ʻo tangi ai. Hangē ko ʻEletā Kauení, naʻá ne feinga ke mahino kiate ia, “Ko e hā ʻoku ou ʻi heni aí?”

Hili ha taʻu ʻe taha ʻo ʻene ngāué, naʻá ma maʻu ha ʻīmeili ko e tali ki heʻema ngaahi lotú. Naʻá ne tohi mai: “ʻOku ou lava he taimí ni ʻo ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá pea mo Sīsū. Te u ngāue mālohi ke u hangē ko e kau palōfita he kuonga muʻá. Neongo e lahi ʻo e ngaahi faingataʻa ʻoku ou fouá, ka ʻoku ou fiefia ʻaupito. Ko e tokoni kia Sīsuú, ko e meʻa lelei taha ia kuó u fakahokó. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe toe fakaʻofoʻofa ange heni. ʻOku ou fiefia ʻaupito.”

Naʻá ne maʻu e ongo tatau mo ʻAlamā: “Pea ʻoiauē, ko e fiefia, mo e maama fakaofo kuó u vakai ki aí; ʻio, naʻe fonu hoku laumālié ʻi he fuʻu fiefia naʻe tatau hono lahí mo hoku mamahí!”5

ʻOku tau foua ha ngaahi ʻahiʻahi ʻi heʻetau moʻuí, ka ʻo kapau te tau vilitaki maʻa Kalaisi, ʻe lava ke fakatefito ʻetau tokangá ʻiate Ia, pea tau ongoʻi ha fiefia neongo e faingataʻá. Ko hotau huhuʻí, ʻa e tumutumu ʻo e sīpinga ko iá. Naʻe mahino kiate Ia hono misiona māʻoniʻoní pea naʻá Ne talangofua ki he finangalo ʻo e ʻOtua ko e Tamaí. He toki tāpuaki fungani moʻoni ia ke tau manatua he uike kotoa pē ʻa ʻEne sīpinga fisifisimuʻá ʻi heʻetau kai e sākalamēnití.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku tau vilitaki maʻa Kalaisi, he taimi ʻoku tau ngāue faivelenga, tali loto fakatōkilalo, kātaki ʻi he anga fakaʻeiʻeiki, lotu tāumaʻu pea mo kai ai e sākalamēnití ʻi he moʻui taau.

ʻOfa ke tau vilitaki ai pē maʻa Kalaisi ʻi heʻetau tali hotau ngaahi faingataʻá mo hotau ngaahi ʻahiʻahí ʻi he faʻa kātaki mo e loto tui pea ke tau maʻu ha fiefia ʻi hotau hala ʻo e fuakavá.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻafioʻi koe ʻe he ʻEikí. ʻOkú Ne ʻafioʻi hoʻo faingataʻaʻiá mo hoʻo hohaʻá. ʻOkú Ne ʻafioʻi hoʻo holi ke tauhi kiate Ia ʻi he mateakí pea ʻio, ʻi he loto vilitakí. ʻOfa ke Ne tataki mo faitāpuekina koe ʻi hoʻo fai iá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻemeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Ko William Smith Clark (1826–86) ko ha palōfesa ia ʻi he chemistry, botany, mo e zoology pea naʻá ne hoko ko ha kēnolo ʻi he Tau Fakalotofonua ʻa ʻAmeliká. Naʻá ne takimuʻa ʻi he ako ngoué pea ko ha palesiteni ia ʻo e Massachusetts Agricultural College. (See “William S. Clark,” wikipedia.com.)

  2. Tuʻu e maka fakamanatú ʻi he Sapporo Hitsujigaoka Observation Hill.

  3. William S. Clark, in Ann B. Irish, Hokkaido: A History of Ethnic Transition and Development on Japan’s Northern Island (2009), 156.

  4. Vakai, ʻAlamā 36:3; 37:35, 37.

  5. ʻAlamā 36:20.