2010–2019
“Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au” ʻo ʻOfa mo Tokoni Faka-Kalisitiane
ʻOkatopa 2016


“Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au” ʻo ʻOfa mo Tokoni Faka-Kalisitiane

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí he ʻaho fakaʻosí ni, ʻoku tau haʻu kiate Ia ʻi heʻetau ʻofa mo tokoniʻi ʻEne fānaú.

Naʻe tokoto falemahaki ʻa e tangata maʻu pale fakalāngilangi ko ʻEli Uisoló ko e fakaakeake mei ha tafa mafu, pea naʻe ʻaʻahi ki ai hono mokopuna tangata taʻu nimá. Naʻe sio atu e kiʻi tamasiʻí ki he fofonga mamahi mai ʻene kuitangatá. Naʻá ne ʻeke ange, “Kulenipā, kapau te u ʻofa lahi ange ʻiate koe, ʻe siʻisiʻi ange ai ʻene mamahí?”1 ʻOku ou fai atu e fehuʻi tatau he ʻahó ni: “Kapau ʻe lahi ange ʻetau ʻofa ʻi he Fakamoʻuí, ʻe siʻi ange ai koā ʻetau mamahí?”

ʻI hono ui ʻe he Fakamoʻuí ʻEne kau ākongá ke nau muimui ʻiate Iá, naʻa nau kei moʻui ʻaki e fono ʻa Mōsesé, ʻo kau ai e “mata ki he mata, mo e nifo ki he nifó,”2 ka naʻe haʻu e Fakamoʻuí ia ke fakakakato e fonó ʻaki ʻEne Fakaleleí. Naʻá Ne akoʻi ha tokāteline foʻou: “ʻOfa ki homou ngaahi filí, tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku kapeʻi ʻa kimoutolú, fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate kimoutolú, pea hūfia ʻa kinautolu ʻoku fai kovi mo fakatanga kiate kimoutolú.”3

Naʻe akoʻi e kau ākongá ke nau tafoki mei he ngaahi founga ʻo e tangata fakaekakanó ki he ngaahi founga ʻofa mo tokanga ʻa e Fakamoʻuí, ʻo fetongi e loto sāuní ʻaki e faʻa fakamolemolé pea fetongi e fekeʻikeʻí ʻaki e angaleleí mo e manavaʻofá Naʻe ʻikai faingofua maʻu pē ke tauhi e fekau foʻou ke “feʻofaʻaki ʻiate kimoutolú.”4 ʻI he taimi naʻe hohaʻa ai e kau ākongá ki he feohi mo e kau angahalá pea mo ha faʻahinga kakai tukupaú, naʻe akoʻi ange ʻe he Fakamoʻuí, “Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kaingá ni, ko hoʻomou fai ia kiate aú”5 Pe hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻe ha palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná, “ʻO ka moú ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá.”6

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí he ʻaho fakaʻosí ni, ʻoku tau haʻu kiate Ia ʻi heʻetau ʻofa mo tokoniʻi ʻEne fānaú. ʻI heʻetau fai iá, mahalo he ʻikai ke tau hao ai mei he ʻahiʻahí, faingataʻá pe mamahiʻia hotau sinó, ka ʻe siʻi ange ʻetau mamahi fakalaumālié. Naʻa mo hotau ngaahi faingataʻá, te tau foua ia ʻi he fiefia mo e nonga.

ʻOku fakanatula pē e kamata mei ʻapi ʻetau ʻofa mo e tokoni faka-Kalisitiané. ʻE ngaahi mātuʻa, ʻoku ui kimoutolu ke mou hoko ko ha kau faiako mo ha kau faifekau angaʻofa ki hoʻomou fānaú mo e toʻu tupú. Ko kinautolu hoʻomou kau fiefanongó. ʻOku ʻi ai hamou fatongia ke tokoni ʻi hono fakaului kinautolú. Ko hono moʻoní, ʻoku tau feinga kotoa pē ke tau ului—ʻuhingá ke tau fonu he ʻofa ʻa e Fakamoʻuí.

ʻI heʻetau hoko ko ha kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku fakalotoa kitautolu ʻe Heʻene ʻofá ke tau fepoupouʻaki ʻi heʻetau fononga he māmaní. He ʻikai ke tau lava ke fai tokotaha ia.7 Kuo mou ʻosi fanongo heʻeku vahevahe atu e palōveape motuʻa ko ʻení: Te ke hiki hake au, te u hiki hake koe pea te ta kaka fakataha [he taʻengatá].8 ʻI heʻetau hoko ko e kau ākongá, ʻoku tau kamata fai ʻeni he taimi ʻoku tau papitaiso ai, ʻo fakahaaʻi ʻetau loto fiemālie “ke fefuaʻaki ʻa [ʻetau] ngaahi kavengá, koeʻuhí ke nau maʻamaʻa.”9

Ko e founga ke feʻofaʻaki mo fetokoniʻaki aí ko e “feakoʻiʻaki ʻiate kimoutolu ʻa e tokāteline ʻo e puleʻangá.”10 ʻE ngaahi mātuʻa mo e ngaahi kui, ʻoku tau hanu he tuʻunga ʻoku ʻi ai e māmaní—ʻoku ʻikai akoʻi ʻe he ngaahi ʻapiakó e ʻulungaanga maʻá. Ka ʻoku lahi e ngaahi meʻa te tau lava ʻo faí. Te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi lelei e ngaahi momeniti akoʻí ʻi hotau ngaahi fāmilí—he taimí ni. ʻOua naʻa mou tuku ke mole ia. ʻI hono maʻu ha faingamālie ke vahevahe ai hoʻo fakakaukau ki he ongoongoleleí mo e ngaahi lēsoni ʻo e moʻuí, tuku e meʻa kotoa pē ka ke nofo hifo ʻo talanoa mo hoʻo fānaú mo e makapuná.

ʻOku ʻikai totonu ke tau hohaʻa koeʻuhí ʻoku ʻikai ko ha kau faiako fakapalōfesinale kitautolu ʻi he ongoongoleleí. He ʻikai ha kalasi ako pe tohi lēsoni ia ʻe tokoni lahi ange ka ko hono ako fakatāutaha e folofolá, lotú, fakalaulaulotó mo e fekumi ki he tataki ʻa e Laumālié. ʻE tataki koe ʻe he Laumālié. ʻOku ou palōmesi atu: ko e uiuiʻi ke hoko ko ha mātuʻá, ʻoku kau ai e meʻafoaki ke faiako ʻi he ngaahi founga ʻe tonu kiate koe mo hoʻo fānaú. Manatuʻi, ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá ko Hono mālohi Ia ke takiekina māʻoniʻoni kitautolú. “ʻOku tau ʻofa ʻiate ia, koeʻuhi ko ʻene tomuʻa ʻofa mai kiate kitautolú.”11

ʻE toʻu tupu, ʻoku kau kimoutolu heʻetau kau faiako lelei taha ʻi he ongoongoleleí. ʻOku mou omi ki he siasí ke ako ke mou lava ʻo foki ki ʻapi ʻo faiako mo tokoni ki homou fāmilí, kaungāʻapí mo e kaungāmeʻá. ʻOua ʻe manavasiʻi. Maʻu ha lototui ke fakamoʻoni ki he meʻa ʻokú ke ʻilo ʻoku moʻoní. Fakakaukau ki he founga ʻoku tupulaki ai e kau faifekau taimi kakató, koeʻuhí ʻoku nau moʻui faivelenga pea fakatapui ʻenau moʻuí—ʻo fakaʻaongaʻi honau taimí mo e talenití pea nau fakamoʻoni ke tokoniʻi mo faitāpuekina e niʻihi kehé. ʻI hoʻo vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he ongoongoleleí, ʻe tupulaki ai hoʻo tuí mo hoʻo loto falalá!

Ko e konga lahi ʻo ʻetau ngaahi ngāue tokoni faka-Kalisitiané ʻoku fai ia ʻi he ako fakafāmili ʻo e folofolá, lotu fakafāmilí pea mo e fakataha alēlea fakafāmilí. Kuo taʻu ʻe teau tupu hono kole mai ʻe he kau taki ʻo e Siasí ke tau vaheʻi ha kiʻi taimi—ke ʻoua toe fakahohaʻasi ai kitautolu he uike takitaha. Ka ʻoku kei mole pē ngaahi tāpuakí mei ha tokolahi ʻo kitautolu. Ko e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ʻoku ʻikai ko ha taimi malanga ia ʻa e Faʻeé pe Tamaí. Ko hotau taimi fakafāmili ia ke vahevahe ai ha fanga kiʻi fakakaukau mo e aʻusia fakalaumālie, ke tokoniʻi ʻetau fānaú ke nau mahuʻingaʻia mo vahevahe, feohi fiefia fakataha, fakahoko fakataha ʻenau fakamoʻoní pea tupulaki mo fakalakalaka fakataha. ʻI heʻetau efiafi fakafāmili he uike takitaha, ʻe tupulaki ai ʻetau feʻofaʻakí pea ʻe siʻi ange ai ʻetau mamahí.

Tau manatuʻi muʻa: ko e ngāue mahuʻinga taha ʻe fai ʻi hotau ngaahi fāmilí, ʻoku fakafou ia ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e taimi pē ʻoku hiki hake ai hotau leʻó ʻi he ʻitá, ʻoku mavahe leva e Laumālié meiate kitautolu mo hotau fāmilí. ʻI heʻetau lea ʻofá, ʻoku nofoʻia leva kitautolu ʻe he Laumālié. Tau manatuʻi muʻa ʻoku fuatautau ʻe heʻetau fānaú mo e makapuná e lahi ʻo ʻetau ʻofá mei he lahi e taimi ʻoku tau ʻoange maʻanautolú. Kae meʻatēpuú, ʻoua naʻa ʻosi hoʻo kātakí pea ʻoua naʻá ke foʻi!

ʻOku talamai ʻe he folofolá ko e taimi ne fili ai ha konga ʻo e fānau fakalaumālie ʻa e Tamai Hēvaní ke ʻoua ʻe muimui ki Heʻene palaní, naʻe tutulu e langí.12 ʻOku tangi foki mo siʻa ngaahi mātuʻa ne nau ʻofa mo akoʻi ʻenau fānaú, he taimi ʻoku fili ai ʻenau fānau lalahí ke ʻoua ʻe muimui he palani ʻa e ʻEikí. Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he mātuʻá? He ʻikai lava ke tau lotua ke toʻo atu e tauʻatāina ke fili ʻa ha taha. Manatuʻi e tamai ʻa e foha maumaukoloá naʻe tatali faʻa kātaki ki hono fohá ke “[poto ʻiate ia peé],” neongo naʻá ke kei fakasio maʻu pē ia. Pea neongo ʻene “kei mamaʻo ʻaupitó,” naʻá ne lele atu kiate ia. 13 Te tau lava ʻo lotua ha fakahinohino ki he taimi ke tau lea aí, meʻa ke tau leaʻakí pea ʻi he taimi ʻe niʻihi, ke ʻilo e taimi ke tau fakalongolongo aí. Manatuʻi, kuo ʻosi fili ʻetau fānaú mo hotau fāmilí ke muimui ki he Fakamoʻuí ʻi he maama fakalaumālié. Taimi ʻe niʻihi ʻe fakafou pē ʻi heʻenau ngaahi aʻusia he moʻuí, ʻa hono toe fakaake hake e ngaahi ongoʻi toputapu ko iá. Ko hono aofangatukú, ʻoku ʻanautolu e fili ko ia ke ʻofa mo muimui ki he ʻEikí.

ʻOku ʻi ai ha founga makehe ʻe taha ʻoku fakahaaʻi ʻaki ʻe he kau ākongá ʻenau ʻofa ki he Fakamoʻuí. ʻOku ou fakaʻapaʻapa he ʻahó ni ki he niʻihi kotoa pē ʻoku tokoni ki he ʻEikí heʻenau tauhi e kau vaivaí. ʻOku ʻofeina kimoutolu ʻe he ʻEikí! ʻI hoʻomou ngāue fakalongolongo mo fūfūnakí, ʻoku mou muimui ai kiate Ia naʻe talaʻofa, “Ko hoʻomou Tamai ʻoku ʻafioʻi ʻi he liló, te ne totongi fakahā kiate kimoutolu.”14

ʻOku ou fakakaukau ki hoku kaungāʻapi naʻe puke hono uaifí he Alzheimer pe ko e mole e manatú. Te ne tokoniʻi hono uaifí he Sāpate kotoa pē ke teuteu ki he lotú, helu hono ʻulú, ʻai hono make-up pea fakatui mo e hau hono telingá. ʻI heʻene fai e tokoni ko ʻení, naʻá ne hoko ai ko ha sīpinga ki he tangata mo e fefine kotoa ʻi homau uōtí—pea mo e māmaní. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe talaange ʻe hono uaifí, “ʻOku ou fie sio ki hoku husepānití ke u ʻalu ki ai.”

Naʻá ne tali ange, “Ko ho husepānití au.”

Ne tali ange ʻe he fefiné, “ʻOi, ta ʻoku sai!”

He ʻikai ke u lava ʻo lea ki he tauhi vaivaí, taʻe teu fakamāloʻia e tokotaha tauhi makehe ʻi heʻeku moʻuí—ʻa e ākonga makehe ʻa e Fakamoʻuí kiate aú—hoku hoa taʻengata ko Melé. Kuó ne fai e meʻa kotoa ʻi he tauhi manavaʻofa mo e ʻofa. ʻOku fakafōtunga ʻe hono ongo nimá e anga vaivai mo e poupou e Fakamoʻuí. Ne ʻikai ke u mei ʻi heni ka ne ʻikai ia. Pea te u lava fakataha mo ia ʻo kātaki ki he ngataʻangá peá ma nofo fakataha ʻi he moʻui taʻengatá.

Kapau ʻokú ke faingataʻaʻia toko taha, ʻoku ou tapou atu ke tuku ke tauhi koe ʻe he Fakamoʻuí. Falala ki Hono uma mālohí.15 Tali ʻEne fakalotolahí. ʻOkú ne talaʻofa mai: “ʻE ʻikai te u tuku ke tuēnoa ʻa kimoutolu: Te u haʻu kiate kimoutolu.”16

ʻE kāinga, kapau kuo teʻeki ke tau fakahoko ia, tau tafoki muʻa ʻo lahi ange hoʻo faʻa fakamolemolé, angaʻofá mo e ʻofá. Tau siʻaki muʻa e fetauʻaki ʻoku faʻa hoko he loto ʻo e tangata fakaekakanó, ka tau talaki e tokanga, ʻofa mo e melino ʻa Kalaisí.17

Kapau kuo mou “ʻilo ʻa e nāunau [mo e ngaahi lelei] ʻo e ʻOtuá”18 pea mo e “fakaleleí ʻa ia naʻe teuteu talu mei hono ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní,”19 ʻe “ʻikai ke ʻi homou ʻatamaí ke fefakamamahiʻaki ʻiate kimoutolu, ka te mou nofo melino. … Pea ʻe ʻikai te mou tuku hoʻomou fānaú ke … nau maumauʻi ʻa e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá, pea kē mo fekeʻikeʻi ʻiate kinautolu. … Ka te mou akoʻi ʻa kinautolu ke nau … feʻofaʻaki mo fetauhiʻaki ʻiate kinautolu.”20

Kimuʻa pea Tutuki e Fakamoʻuí, naʻá Ne akoʻi ki Heʻene kau ʻAposetoló ʻo pehē: “ʻOku ou tuku ʻa e fekau foʻou kiate kimoutolu, koeʻuhí ke mou feʻofaʻaki; … , [ʻo] hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolú”21 pea “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú.”22

ʻOku ou fakamoʻoni ko e fōtunga moʻoni ʻo e Fakamoʻuí kiate kitautolú, ʻa ē ko ia ne tongitongi ʻi he maka tā tongitongi ʻa Thorvaldsen ko e Christus. ʻOku kei mafao mai hono ongo toʻukupú 23  ʻo taʻalo mai ke tau “Haʻu, ʻo muimui ʻiate au.” ʻOku tau muimui ʻiate Ia ʻi heʻetau feʻofaʻaki mo fetauhiʻakí pea ʻi hono tauhi ʻo ʻEne ngaahi fekaú.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻokú Ne moʻui pea ʻokú Ne ʻofeina kitautolu ʻi he ʻofa haohaoá. Ko Hono Siasí ʻeni. Ko Tōmasi S. Monisoni ko ʻEne palōfita ia he māmaní he ʻahó ni. ʻOku ou lotua te tau ʻofa lahi ange ki heʻetau Tamai Hēvani mo Hono ʻAló kae siʻi ange ʻetau mamahí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻemeni.