2010–2019
Kau Fakafofonga ʻo e Siasí
ʻOkatopa 2016


Kau Fakafofonga ʻo e Siasí

ʻOku mau kole atu ʻi hoʻomou hoko ko e kau faiako fakaʻapí, ke mou hoko ko ha kau fakafofonga ʻo e ʻOtuá ki Heʻene fānaú, ke mou ʻofa mo tokanga mo lotua e kakai ʻoku vahe kimoutolu ki aí.

Ne foki mai he ʻaho ʻe taha, ha fefine tāutaha ko Moli ki hono ʻapí he tuku ʻa e ngāué ʻo ʻilo ai kuo tāfea hono peisimení pea ʻinisi ʻe 2 (5 cm) e māʻolunga ʻo e vaí. Naʻá ne ʻiloʻi leva he taimi ko iá, ʻoku pau pē naʻe lahi e fō mo e kaukau ʻa e kaungāʻapí he ʻaho ko iá, he naʻa nau fakatafe taha pē, pea ko e vaí ʻeni ia ne hake pea kuo ʻosi mai ia ki hono falé.

Hili e telefoni ʻa Moli ki hano kaungāmeʻa ke haʻu ʻo tokoni, naʻe kamata leva ke na tou vai mo mopi. Taimi ko iá ne tatangi e fafangu ʻo e matapaá. Naʻe kaila ange hono kaungāmeʻá, “Ko hoʻo ongo faiako fakaʻapí!”

Naʻe kata ʻa Moli. Naʻá ne tali ange, “Ko e ʻaho fakaʻosi ʻeni ʻo e māhiná pea te u talaatu ʻoku ʻikai ko ʻeku ongo faiako fakaʻapí.”

Naʻe ʻalu ʻa Moli ki he matapaá, ne laʻilaʻivaʻe, pīponu hono talausesé pea faʻu hono ʻulú, tui mo hano ongo kofunima. Ka naʻe ʻikai tatau hono fōtungá ʻoʻona mo e fōtunga fakaʻofoʻofa naʻe tuʻu ʻi muʻa ʻiate iá. Ko ʻene ongo faiako fakaʻapí naʻe tuʻu maí!

Naʻá ne talamai kimui ange, “Meimei pongia ai pē au ia he ʻohovalé! “Ko ha mana ʻeni ʻo e faiako fakaʻapí—ko e faʻahinga talanoa ʻoku fai ʻe he Kau Takí ʻi he konifelenisi lahí!“ Naʻá ne hoko atu ʻo pehē: “Ka ʻi heʻeku kei moʻutāfuʻua pe te u faʻofua kiate kinaua pe ʻoatu e mopí ki hona nimá, ne na pehē mai kinaua ia, ‘ʻE Moli, kātakiʻi kimaua. ʻOkú ma ʻilo pē ʻokú ke moʻua. ʻOku ʻikai ke ma fie fakahohaʻasi koe, ko ia te ma toe foki mai ha taimi kehe.’ Peá na ʻalu kinaua.”

Naʻe ui hake hono kaungāmeʻá mei he peisimení, “Ko hai?”

Ne pehē mai ʻa Moli, ‘Ne u fie pehē ange, naʻe ʻikai koe Toluʻi Nīfaí, ka ne u fakamaʻumaʻu pē ʻo u pehē ange, ‘Ko ʻeku ongo faiako fakaʻapí, ka naʻá na talamai naʻe ʻikai ko ha taimi lelei ʻeni ke tuku mai ai ʻena pōpoakí.’”1

ʻE ngaahi tokoua, tau kiʻi vakaiʻi nounou ange muʻa ʻa e fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kuo fakamatalaʻi ko e “fuofua maʻuʻanga tokoni ia ʻa e Siasí ke tokoni” ki he fakafoʻituituí mo e ngaahi fāmilí.2 Kuo feilaulauʻi ha fuʻu vaotātā kakato ke faʻu ʻaki ha pepa ke paaki ai hono fokotuʻutuʻu mo toe fokotuʻutuʻu foʻou ʻo e faiako fakaʻapí. Kuo lauiafe ha ngaahi lea kuo fai ke poupouʻi atu ia. Pea ʻoku ʻikai ʻilo pe ko e hā ʻe toe fai ke toʻo atu ʻaki e ongoʻi tautea ʻi he taimi ʻoku tau lau ai ki he kaveinga ko e faiako fakaʻapí. Pea ʻoku tau kei fefaʻuhi pē he feituʻu kotoa ke aʻusia e tuʻunga faifatongia ʻoku fie maʻu ki he fekau ʻa e ʻEikí ke tau “leʻohi ʻa e siasí maʻu ai pē”3 ʻo fakafou ʻi he faiako fakaʻapi ʻa e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOku kau he faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá ʻa e ngaahi liliu fakatemokalafi ʻi he Siasí. Kuo tau aʻu ʻeni ki ha uooti mo e kolo ʻe 30,000 tupu ʻi ha ngaahi fonua ʻe 188 nai, pea ʻoku toe faingataʻa ange ai ke ʻaʻahi ki he ngaahi ʻapi hotau kāingalotú, ʻi hono fakahoa atu ki he fuofua kamata ʻa e Siasí he taimi naʻe takitaha akoʻi pē hono kaungāʻapi ʻi ha polokalama naʻe ui ko e “akoʻi fakapoloká.”

ʻIkai ngata aí, ʻoku ʻi ai ha ngaahi ʻiuniti lahi ʻo e Siasí ʻoku toko siʻi ai e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ke nau fai ʻa e faiako fakaʻapí, pea ko e niʻihi ko ē ʻoku lava ʻo maʻú, ʻoku aʻu ki he fāmili ʻe 18 pe 20 ʻoku nau tokangaʻi. ʻOku lava foki ke faingataʻa mo e fefonongaʻakí, mamafa e penisiní pea ʻikai maʻu ha meʻalele ia, kae pehē ki he femoʻuekina he ngāué he ʻahó pe uiké. Tānaki atu ki ai mo ha ngaahi fakataputapui he anga fakafonuá ke te ʻaʻahi taʻe fakaafeʻi kita pea kau ai mo e ngaahi meʻa fekauʻaki mo e ongoʻi malú ʻi ha ngaahi feituʻu lahi ʻo e māmaní—pea ʻoku tau sio ai ki he faingataʻa e palopalemá.

ʻE ngaahi tokoua, neongo e ngaahi tūkunga ko ia ʻo e māmaní, ka ʻo ka feʻunga ke fai pehē, ko e ʻaʻahi tuʻo taha he māhiná ko e lelei taha ia ʻoku feinga ki ai e Siasí. Ka ʻi heʻemau ʻilo ʻoku ʻi ai ha ngaahi feituʻu he māmaní he ʻikai malava ke fai ia aí, pea ongoʻi ai ʻe he kau tangatá kuo nau tōnounou ʻi hono kole ange ke nau fai e meʻa he ʻikai malava moʻoni ke faí, ko ia ne fai ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha tohi ki he kau taki lakanga fakataulaʻeiki ʻo e Siasí ʻi Tīsema ʻo e 2001, mo e faleʻi fakalaumālie mo ʻaonga ko ʻení: “ʻOku ʻi ai ha ngaahi feituʻu ʻi he māmaní he ʻikai malava ke fai ai e faiako fakaʻapí he māhina kotoa pē ko e tupu mei he toko siʻi e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki mālohí kae pehē ki ha ngaahi faingataʻa fakalotofonua kehekehe.” Kuo mau fakalau atu hanau niʻihi. Ne nau hoko atu ʻo pehē, “ʻI he hoko e ngaahi tūkunga ko iá, ʻoku totonu ke fai ʻe he kau takí honau lelei tahá ke fakaʻaongaʻi e maʻuʻanga tokoni ʻoku nau maʻú ke tokangaʻi mo fakamālohiaʻaki e mēmipa takitaha.”4

ʻE ngaahi tokoua, kapau naʻe fehangahangai hoku uōtí pe koló mo e ngaahi tūkunga ko ʻení, te u fakaʻaongaʻi leva mo hoku hoa Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné e tapou mei he kau Palesitenisī ʻUluakí (ʻoku ʻi he tohi tuʻutuʻuní he taimí ni), ʻo anga peheni: ʻUluakí, neongo kapau ʻe lau māhina kae toki lava ʻo fai, te ma feinga ke muimui ki he tuʻutuʻuni fakafolofola ko ia ke “ʻaʻahi ki he fale ʻo e kāingalotu taki taha,”5 pea fokotuʻu ha taimitēpile he tohi māhiná ʻe lava ke ma aʻu ai ki he ngaahi ʻapi ko iá he vave tahá mo ʻene fakapotopoto tahá. ʻI hoʻo ngāue fakatatau mo e taimitēpile ko iá, ko hono fakamuʻomuʻa ia hotau taimi ʻataá mo e tuʻo lahi ʻe lava ke tau fetuʻutaki ai mo kinautolu ʻoku nau fie maʻu taha kimauá—ʻa e kau fiefanongo ʻoku akoʻi ʻe he kau faifekaú, kau papi ului foʻoú, niʻihi ʻoku puke, taʻelata, māmālohi pea mo e fāmili ʻoku toko taha pē matuʻá ka ʻoku kei ʻi ai haʻanau fānau ʻi ʻapí, mo e alā meʻa pehē.

Lolotonga ʻema fokotuʻutuʻu ke ʻaʻahi ki he ʻapi kotoa pē, ʻa ia ʻe lau māhina kae toki lavá, te ma fetuʻutaki foki ki he fakafoʻituitui mo e ngaahi fāmili heʻema lisí ʻi ha faʻahinga founga pē kuo ʻomi ʻe he ʻEikí. Kuo pau foki ke ma fakasio ʻema ngaahi fāmilí ʻi he lotú pea hangē ko e lau ʻa e folofolá, te ma “fetalanoaʻaki [mo] kinautolu ʻo kau ki he lelei ʻo honau laumālié.”6 ʻIkai ngata aí, te ma telefoni, ʻīmeili, text he telefoní pe kiʻi fakalea atu pē he ngaahi founga kehekehe ʻo e mītia fakasōsialé ʻoku tau maʻú. Ke tokoni ki he ngaahi fie maʻu makehé, te ma ʻoatu ha potufolofola pe kiʻi fakamatala mei ha lea ʻo e konifelenisi lahí pe ko ha Pōpoaki Fakamāmonga mei he nāunau lahi fau ʻoku maʻu ʻi he LDS.org. Hangē ko e fakalea ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, te ma fai ʻa e lelei taha te ma lavá ʻi he ngaahi tūkunga ʻokú ma fehangahangai mo iá kae pehē ki he maʻuʻanga tokoni ʻokú ma maʻú.

ʻE ngaahi tokoua, ko e kole ʻoku fai atu he pōní, ke toe fakalahi ange e anga hoʻo vakai ki he faiako fakaʻapí. Mou vakai muʻa ki ha founga foʻou mo lelei ange ke mou hoko ai ko ha kau fakafofonga ʻo e ʻEikí ki Heʻene fānaú. ʻOku ʻuhinga ia ke tukuange atu e foʻi tōʻonga angamaheni hangē ko e fono ʻa Mōsesé, ʻa e toki tali pē ki he fakaʻosinga e māhiná ke ke feleleaki holo ai mo ha kiʻi pōpoaki kuo toʻo mei he ngaahi makasini ʻa e Siasí ka kuo ʻosi lau ia ʻe he fāmilí. Ka ʻoku mau ʻamanakí, te mou fokotuʻu ha tokanga fakamatoato ʻoku fakatefito he ongoongoleleí, ki he kāingalotú, ʻo tokangaʻi pea mou fetauhiʻaki mo feau e ngaahi fie maʻu fakalaumālie mo fakatuʻasinó ʻi he lelei taha te mou lavá.

He ko e meʻa ko ia ʻoku “lau” ko e faiako fakaʻapí, ʻa e meʻa lelei kotoa pē ʻoku mou faí, ʻoku “lau” ia, ko ia lipooti e meʻa kotoa pē! ʻOku moʻoni ko e lipooti ʻoku mahuʻinga tahá ʻa e founga kuó ke faitāpuekina mo tokanga ai ki he niʻihi ʻoku ʻoatu ke ke tokangaʻí, pea ʻoku ʻikai ha kaunga ki ai ʻa e tohi māhiná pe ko ha feituʻu tukupau. Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga tahá ke mou ʻofa homou kakaí pea mou fakahoko e fekau ko ia ke “leʻohi ʻa e siasí maʻu ai pē.”7

ʻI he ʻaho 30 ʻo Mē taʻu kuo ʻosí, naʻe holomui māmālie mai ai hoku kaungāmeʻa ko Toloi Lāsaló mei honau ʻapí ke ʻalu ʻo ʻave ha koloa ki he falekoloa Deseret Industries honau feituʻú. Naʻá ne ongoʻi ne kaka ʻene lolí ha meʻa. Naʻá ne fakakaukau naʻe tō ha meʻa mei heʻene lolí, ka naʻá ne maʻu atu siʻono foha taʻu hiva ko ʻOsitiní ʻoku tokoto foʻohifo he laʻisimá. Naʻe ʻikai ha felave ʻa e kaikailá, tāpuaki lakanga fakataulaʻeikí, tokoni fakavavevavé pea mo e kau ngāue falemahakí. Naʻe mālōlō ʻa ʻOsitini.

Naʻe ʻikai siʻi lava ʻa Toloi ʻo mamohe pe maʻu ha nonga, pea ʻikai pē fiemālie. Naʻá ne pehē naʻe mahulu hake ia he meʻa te ne lava ʻo kātakiʻí pea kuo ifo e maté ia. Ka ʻi he taimi fakamamahi ko iá, naʻe hū mai ha mālohi fakaivia ʻe tolu.

ʻUluakí ko e ʻofa mo e laumālie fakanonga ʻo ʻetau Tamai Hēvaní, naʻe fakahoko mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakanonga ʻa Toloi, ʻo akoʻi ia, ʻi he ʻofa mo fanafana ange ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá e meʻa kotoa pē fekauʻaki mo e pekia ha ʻAlo fakaʻofoʻofa mo haohaoá. Uá ko hono uaifi ko Titá, naʻá ne fāʻofua kia Toloi pea ʻofa ʻiate ia mo fakamanatu ange ʻoku ʻikai ko ia pē ʻoku mole hono fohá pea naʻá ne fakapapauʻi he ʻikai mole foki mo hono husepānití. Ko e fika tolu he talanoá ni ko Sione Maninga ko e faiako fakaʻapi laulōtahá.

ʻOku ʻikai ke u ʻilo e taimitēpile ʻo e taimi ʻaʻahi ʻa Sione mo hono hoa kei siʻí ki he ʻapi ʻo e fāmili Lāsoló, pe ko e hā ʻena pōpoakí heʻena aʻu ki aí pe founga ne na lipooti ʻaki ʻena aʻusiá. Ko e meʻa ʻoku ou ʻiloʻí, ko e faʻahitaʻu failau kuo ʻosí naʻe ala atu ʻa Sione Maninga ʻo fua hake ʻa Toloi Lāsolo mei he fakatamaki fakamamahi ko iá, ʻo hangē pē haʻane fua hake ʻa e kiʻi tamasiʻi ko ʻOsitiní. ʻI heʻene fai hono fatongia he ongoongoleleí ko e faiako fakaʻapi, tangata leʻo mo e tokouá, naʻe toʻo hake ʻe Sione ʻa e tuʻunga fakataulaʻeiki ko ia ko e tokanga mo e tauhi kia Toloi Lāsolo. Naʻá ne kamata ʻaki ʻene pehē ange, “ʻE Toloi, ʻoku loto ʻa ʻOsitini ke ke tuʻu hake—foki ki he malaʻe pasiketipoló—pea te u ʻi heni he pongipongi kotoa pē he taimi 5:15 a.m. Teuteu ki ai he ʻoku ʻikai ke u fie hū atu ki fale ʻo fafangu koe—he ʻoku ou ʻilo he ʻikai loto ki ai ʻa Tita ke u fai pehē.”

Naʻe talamai kimui ange ʻe Toloi kiate au, “Naʻe ʻikai ke u fie ʻalu he naʻá ku ʻalu maʻu pē mo ʻOsitini he ngaahi pongipongi peheé pea naʻá ku ʻilo ʻe fakamamahi fau e manatu ki aí. Ka naʻe vili taʻeʻunua pē ʻa Sione peá u ʻalu leva. Talu mei he ʻuluaki ʻaho ko iá mo ʻema talanoa—pe ko au pē ia ne talanoá—kae fakafanongo pē ʻa Sione. Ne u talanoa tokotaha pē heʻema fakaʻuli ki ʻapisiasí pea mo ʻema fokí. Taimi ʻe niʻihi ne u talatalanoa pē lolotonga ʻema tau he tauʻanga meʻalelé ʻo siofi he hopo hake ʻa e laʻaá ʻi Lasi Vēkasí. Naʻe faingataʻa ʻi he kamataʻangá, ka naʻe ʻalu pē taimí mo ʻeku fakatokangaʻi kuó u maʻu ha ivi foʻou mei ha tokotaha vaʻinga pasiketipolo he Siasí ne tōʻohi ka ʻoku fute ʻe 6-ʻinisi ʻe 2 (1.88 m) pea kovi ʻaupito mo ʻene fakahuú, ka naʻá ne ʻofa ʻiate au peá ne fakafanongo kiate au kae ʻoua kuo toe hopo ʻa e laʻaá heʻeku moʻuí.”8

Siʻoku ngaahi tokoua ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní, ʻi heʻetau talanoa ki he faiako fakaʻapí pe tauhí pe ngāue fakatāutaha ʻo e lakanga fakataulaʻeikí —pe ko e hā pē hano ui—ko e meʻa ʻeni ʻoku mau ʻuhinga ki aí. ʻOku mau kole atu ʻi hoʻomou hoko ko e kau faiako fakaʻapí, ke mou hoko ko ha kau fakafofonga ʻo e ʻOtuá ki Heʻene fānaú, ke mou ʻofa mo tokanga mo lotua e kakai ʻoku vahe kimoutolu ki aí, ʻo hangē ko ʻemau ʻofa mo tokanga mo lotua kimoutolú. ʻOku ou lotua te mou ngāue tōtōivi ke tokoniʻi e tākanga ʻa e ʻOtuá ʻi ha ngaahi founga ʻoku fenāpasi mo homou ngaahi tūkungá, ʻi he huafa ʻo hotau Tauhisipi Leleí, ʻa ia ʻoku ou tuʻu ko e fakamoʻoni ki aí, ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.