2010–2019
Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Mōihuú
ʻOkatopa 2016


Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Mōihuú

ʻOku mahuʻinga ʻe mōihuú pea ko e uho ia ʻo ʻetau moʻui fakalaumālié. Ko ha meʻa ia ʻoku totonu ke tau fakaʻānaua ki ai, fekumi ki ai pea faifeinga ke aʻusia.

Ko ʻEne ʻAʻahí

Ko e taha ʻo e ngaahi aʻusia fakaofo mo pelepelengesi taha kuo lekooti ʻi he folofola māʻoniʻoní, ko e talanoa ko ia ki he ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he kakai ʻi he ongo ʻAmeliká hili ʻEne pekiá mo ʻEne toetuʻú. Kuo lahi fau e fakaʻauha ne tofanga ai e kakaí he naʻe tupu ai ha “liliu ʻo kehe ʻa e funga ʻo e fonuá hono kotoa.”1 ʻOku pehē ʻi he lekooti ʻo e ngaahi meʻa ne hokó, ʻi he hili e fakatamakí, naʻe toutou tangi e kakaí kotoa,2 pea ʻi he lotolotonga ʻo ʻenau fuʻu loto mamahí, ne nau fie maʻu vivili ha fakamoʻui, nonga pea ke fakatauʻatāinaʻi kinautolu.

ʻI he hāʻele hifo e Fakamoʻuí mei he langí, naʻe tuʻo ua e fakatōmapeʻe ʻa e kakaí ʻi Hono vaʻé. Naʻe hoko e ʻuluakí, ʻi Heʻene fakahaaʻi hono mafai fakaʻotuá:

“Vakai, ko au ko Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he kau palōfitá ʻe haʻu ki he māmaní.

“Pea vakai, ko au ko e maama mo e moʻui ʻa e māmaní.”3

Naʻá Ne fakaafeʻi e niʻihi ne ʻi aí ke nau “tuʻu hake pea ʻunuʻunu mai kiate au, koeʻuhí ke mou ʻai homou nimá ki hoku vakavaká, pea ke mou ala foki ki he mataʻi faʻo ʻi hoku nimá mo hoku vaʻé, koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ko au ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí, pea ko e ʻOtua ʻo e māmaní kotoa pē, pea kuo tāmateʻi au koeʻuhi ko e ngaahi angahala ʻa e māmaní. …

“Pea ʻi he hili ʻenau ʻalu atu kotoa pē ʻo mamata maʻanautolu peé, naʻa nau kalanga fakataha, ʻo pehē:

“Hōsanna! ʻOku monūʻia ʻa e huafa ʻo e ʻOtua Fungani Māʻolunga Tahá!”4

Pea ne nau toe “fakatōmapeʻe ki lalo ʻi he vaʻe ʻo Sīsuú.” Ka ʻi he taimi ko ʻení, ne ʻi ai hono taumuʻa he ʻoku tau ako naʻa nau “hū kiate ia.”5

ʻAho Lolotongá

ʻI he konga kimuʻa ʻo e taʻu ní, ne vahe mai ke u ʻaʻahi ki ha siteiki ʻi he fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Ko ha Sāpate angamaheni ia, mo ha fakataha angamaheni kae pehē ki he kāingalotu ʻo e Siasí. Ne u siofi atu e hū ʻa e kakaí ki falelotú ʻo takitaha tangutu ʻapasia ki hono sea. Ne kei vanavanaiki pē he holó e ngaahi fanafana ʻo e fetalanoaʻaki fakaʻosí. Naʻe feinga e ngaahi faʻeé mo e tamaí ke fakalongolongo ʻenau fānau longomoʻuí—neongo ne faʻa iku launoa pē ia. Angamaheni pē ia.

Kae kimuʻa pea kamata e fakatahá, naʻe hū mai ki hoku ʻatamaí ha ueʻi ʻa e Laumālié.

Naʻe ʻikai omi e kāingalotu ko ʻení ke fakahoko pē ha fatongia pe fanongo ki he kau leá.

Ne nau omi ʻi ha ʻuhinga loloto mo mahuʻinga ange.

Ne nau omi ke “mōihū.”

ʻI he lolotonga e lotú, ne u fakatokangaʻi ha kāingalotu kehekehe ʻi he haʻofangá. Naʻe meimei fakalangi honau fōtungá, ko ha toʻonga ʻapasia pea mo nonga. Naʻe ʻi ai ha meʻa fekauʻaki mo kinautolu naʻe ongo ki hoku lotó. Naʻe makehe moʻoni e meʻa ne nau aʻusia he ʻaho Sāpate ko iá.

Naʻa nau mōihū.

Naʻa nau lolotonga aʻusia ʻa hēvani.

Naʻe lava ke u sio ki ai ʻi honau ngaahi fofongá.

Pea ne u fiefia pea mōihū fakataha mo kinautolu. Pea ʻi heʻeku fai iá, naʻe lea mai e Laumālié ki hoku lotó. Pea ʻi he ʻaho ko iá, ne u ako ai ha meʻa fekauʻaki mo au, fekauʻaki mo e ʻOtuá pea fekauʻaki mo e fatongia ʻo e mōihū moʻoní ʻi heʻetau moʻuí.

Mōihū ʻi Heʻetau Moʻui Fakaʻahó

ʻOku laulōtaha moʻoni e Kāingalotu ʻo e Siasí he taimi ʻoku nau ngāue ai ʻi honau ngaahi uiuiʻi faka-Siasí. Ka ko e taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau fakahoko angamaheni pē ʻetau ngāué ʻo hangē pē ia ha meʻa noá. Taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai maʻu e konga māʻoniʻoni ko e mōihuú ia ʻi heʻetau omi ki he ngaahi fakatahá mo ʻetau ngāue ʻi he puleʻangá. Ka ʻi he ʻikai maʻu iá, ʻoku mole ai meiate kitautolu ha konga mahuʻinga fakalaumālie ʻo ʻetau fehokotaki mo e taʻengatá—ʻa e meʻa ʻoku ʻi ai ʻetau totonu ki ai heʻetau hoko ko e fānau ʻa ha Tamai Hēvani ʻofá.

ʻOku ʻikai tupukoso pe fakafiefia pē ʻene hokó, ka ʻoku mahuʻinga ʻa e mōihuú pea ko e uho ia ʻo ʻetau moʻui fakalaumālié. Ko ha meʻa ia ʻoku totonu ke tau fakaʻānaua ki ai, fekumi ki ai pea faifeinga ke aʻusia.

Ko e hā Koā ʻa e Mōihū?

ʻI he taimi ʻoku tau mōihū ai ki he ʻOtuá, ʻoku tau haʻu kiate Ia ʻi he ʻofa molumalu, loto fakatōkilalo pea mo e tanganeʻia. ʻOku tau fakahaaʻi mo tali Ia ko hotau tuʻi fakaleveleva, ko e Tupuʻanga ʻo e ʻunivēsí, pea ko ʻetau Tamai ʻofeina mo taʻengatá.

ʻOku tau fakaʻapaʻapa mo ʻaʻapa kiate Ia.

ʻOku tau fakavaivai kiate Ia.

ʻOku tau hiki hake hotau lotó ʻi he lotu lahi, ʻo makakoloaʻaki ʻEne folofolá, fiefia ʻi Heʻene ʻaloʻofá pea tukupā ke muimui kiate ia ʻi he mateaki kakato.

Ko e mōihū ki he ʻOtuá, ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e moʻui ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, he kapau he ʻikai ke tau tali Ia ʻi hotau lotó, ʻe iku launoa ʻetau fekumi kiate ia ʻi heʻetau ngaahi fakataha alēleá, ʻapisiasí pea mo e temipalé.

ʻOku fakataha mai e kau ākonga moʻoní ke “hū kiate ia ʻa ia naʻá ne ngaohi ʻa e langí, pea mo e māmaní, pea mo e tahí, pea mo e ngaahi matavai ʻo e ngaahi vaí—pea ui ki he huafa ʻo e ʻEikí ʻi he ʻaho mo e pō.”6

ʻOku lahi ha meʻa te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e mōihū moʻoní ʻi heʻetau vakavakaiʻi e founga ʻoku fai ʻe he niʻihi kehé---e founga ʻo ʻenau fehokotaki, ʻulungāngá pea mo e mōihū ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

Fifili, Houngaʻia mo e ʻAmanaki Lelei

ʻI he konga kimuʻa ʻo e senituli 19, naʻe siʻaki ai ʻe he māmani faka-Kalisitiané ʻa e fakakaukau ʻoku kei folofola mai e ʻOtuá ki he tangatá. Ka ʻi he faʻahitaʻu failau ʻo e 1820, naʻe liliu ai ia ʻo taʻengata, ʻi he hū ha kiʻi talavou loto fakatōkilalo ki he vaoʻakaú ʻo tūʻulutui ke lotu. Talu mei he ʻaho ko iá, mo e taumalingi mai ki he māmaní ha ngaahi mata-meʻa-hā-mai fakaofo, ngaahi fakahā pea ʻasi mai ha niʻihi mei he langí, ʻo fakakoloaʻi hono kakaí ʻaki ha ʻilo pelepelengesi fekauʻaki mo e natula pea mo e taumuʻa ʻa e ʻOtuá pea mo Hono vā mo e tangatá.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻŌliva Kautele ʻa e ngaahi ʻaho ko iá he “ʻikai ngalo [ia] ʻi ha taimi. … Ko e fiefia ka ko ha fiefia! ko e fakatumutumu ka ko ha fakatumutumu! ko e ofo ka ko ha ofo! ”7

ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi lea ʻa ʻŌlivá, ʻa e ngaahi fuofua ʻelemēniti ʻoku feʻao mo e mōihū moʻoni ki he langí—ko ha ongoʻi ofo mo fakaʻeiʻeiki pea ʻi he loto houngaʻia moʻoni.

ʻI he ʻaho kotoa pē, kae tautautefito ki he ʻaho Sāpaté, ʻoku tau maʻu ai ha faingamālie makehe ke fakatumutumu, ʻi he fakaofo ʻo e langí pea fai ha fakafetaʻi ki hotau ʻOtuá koeʻuhí ko ʻEne ngaahi lelei faufauá mo e ʻaloʻofa mahutafeá.

Te ne tataki ai kitautolu ki he ʻamanaki leleí. Ko e ngaahi fuofua ʻelemēniti ʻeni ʻo e mōihuú.

Maama, ʻIlo pea Tui

ʻI he ʻaho fakakoloa ʻo e Penitekosí, naʻe hū ai e Laumālie Māʻoniʻoní ki he loto mo e ʻatamai ʻo e kau ākonga ʻa Kalaisí ʻo fakafonu kinautolu ʻaki e māmá pea mo e ʻiló.

Kimuʻa he ʻaho ko iá naʻe ʻikai ke nau faʻa fakapapauʻi e meʻa naʻe totonu ke nau faí. Naʻe fakatuʻutāmaki ʻa Selusalema ki ha muimui ʻo e Fakamoʻuí pea ne nau fifili pe ko e hā ʻe hoko kiate kinautolú.

Ka ʻi he nofoʻia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní honau lotó, naʻe mōlia atu leva e ongoʻi veiveiuá pea mo e momoú. ʻI he aʻusia ʻo e mōihū moʻoní, naʻe maʻu ʻe he Kāingalotu ʻo e ʻOtuá ha maama fakalangi, ʻilo pea fakamālohia mo ʻenau fakamoʻoní. Pea naʻe hoko mai ʻa e tuí.

Talu mei he momeniti ko iá, mo e ngāue ʻa e kau ʻAposetoló pea mo e Kāingalotú ʻo fakapapauʻi honau huʻungá. Ne nau malangaʻaki ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he mālohi ki he funga ʻo e māmaní.

ʻI heʻetau mōihū he laumālié, ʻoku tau fakaafeʻi ai ʻa e māmá mo e moʻoní ki hotau laumālié, ʻo fakamālohia ai ʻetau tuí. Ko e ngaahi konga mahuʻinga foki ʻeni ʻo e mōihū moʻoní.

Tuʻunga Fakaākongá mo e ʻOfa Faka-Kalaisí

ʻI he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku tau ako ai ko e talu mei he momeniti naʻe fakatauʻatāinaʻi ai ʻa ʻAlamā ko e Siʻí mei heʻene mamahi he ngaahi nunuʻa ʻo ʻene angatuʻú, naʻe ʻikai pē ke toe tatau ʻene moʻuí ʻaʻana ia. Naʻá ne “fononga holo ʻi hono kotoa ʻo e fonuá … pea ʻi he kakai fulipē …,  ʻo feinga fakakukafi ke fakatonutonu ʻa e ngaahi maumau kotoa pē kuó [ne] fai ki he siasí.”8

Naʻe hanga ʻe heʻene toutou mōihū ki he ʻOtua Māfimafí ʻo fakaivia hono tuʻunga fakaākongá.

ʻOku liliu kitautolu ʻe he mōihū moʻoní ke nau hoko ko ha kau ākonga loto fakamātoato mo vilitaki ʻa hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ʻofeina ko Sīsū Kalaisí. ʻOku tau liliu ʻo tatau ange mo Ia.

ʻOku toe lahi ange ʻetau mahinó mo ʻetau tokangá. ʻOku lahi ange ʻetau fakamolemolé. ʻOku lahi ange ʻetau ʻofá.

ʻOku mahino kiate kitautou ʻoku faingataʻa ke tau leaʻaki ʻoku tau ʻofa ki he ʻOtuá kae taimi tatau pē ʻoku tau fehiʻa, fakaliʻeliʻaki pe taʻetokaʻi e niʻihi kehé.9

ʻOku tataki kitautolu ʻe he mōihū moʻoní ki ha vilitaki taʻetūkua ke ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e tuʻunga fakaākongá. Pea ʻoku hoko taʻetoeveiveiua mai ai ʻa e ʻofa faka-Kalaisí. ʻOku mahuʻinga foki ʻeni ki he mōihuú.

Hū ʻi Hono Ngaahi Matapaá ʻi he Loto Fakafetaʻi

ʻI heʻeku fakakaukau atu ki he meʻa naʻe kamata ko ha pongipongi Sāpate angamaheni ʻi he falelotu mo e siteiki angamaheni ko iá, naʻa mo e ʻahó ni ʻoku ou kei ongoʻi pē ʻa e aʻusia fakalaumālie makehe ko ia te ne faitāpuekina maʻu pē ʻeku moʻuí.

Ne u ako ai kapau te tau puleʻi lelei hotau taimí, ngaahi uiuiʻí mo ʻetau ngāué—neongo kapau te tau fakatonuki kotoa e fanga kiʻi puha ʻo e tokotaha fakafoʻituitui, fāmili pe takimuʻa “haohaoá”—kapau he ʻikai ke tau mōihū ki hotau Fakamoʻui mohu ʻaloʻofá, Tuʻi fakalangí pea mo e ʻOtua nāunauʻiá, ta ʻoku mole atu meiate kitautolu ha konga lahi ʻo e fiefiá mo e nonga ʻo e ongoongoleleí.

ʻI heʻetau mōihū ki he ʻOtuá, ʻoku tau fakahaaʻi pea tau tali Ia ʻi he ongoʻi ʻaʻapa tatau pē mo ia ne ongoʻi ʻe he kakai ʻAmelika ʻo e kuonga muʻá. ʻOku tau hū kiate Ia ʻi he ongoʻi fakatumutumu mo e ofo taʻemafakamatalaʻi. ʻOku tau fakatumutumu he loto fakafetaʻi koeʻuhí ko e fungani lelei ʻa e ʻOtuá. Pea ʻoku tau maʻu ai ʻa e ʻamanaki leleí.

ʻOku tau fakalaulauloto ki he folofola ʻa e ʻOtuá ʻokú ne fakafonu hotau laumālié ʻaki ʻa e māmá mo e moʻoní. ʻOku tau fakakaukau ki ha ngaahi meʻa fakalaumālie ʻoku lava ke toki sio pē ki ai ʻi he maama ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.10 Pea ʻoku tau maʻu ai ʻa e tuí.

ʻI heʻetau mōihuú, ʻoku sivisiviʻi ai hotau laumālié pea tau tukupā ke molomolomuivaʻe ʻi hotau Fakamoʻui ʻofeina ko Sīsū Kalaisí. Pea mei he loto fakapapaú ni,ʻoku tau maʻu ai e ʻofa faka-Kalaisí.

ʻI he taimi ʻoku tau mōihū aí, ʻoku fakafetaʻi hotau lotó ki hotau ʻOtua ʻofeiná ʻi he pongipongi, hoʻatā pea mo e poʻuli.

ʻOku tau hokohoko tāpafua mo fakalāngilangiʻi Ia—ʻi hotau ngaahi ʻapisiasi, ngaahi ʻapí, ngaahi temipalé pea mo ʻetau ngaahi ngāue kotoa pē.

ʻOku tau fakaava hotau lotó ki he mālohi faifakamoʻui ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū KalaisÍ, ʻi heʻetau hū kiate Iá.

ʻOku hoko ʻetau moʻuí ko ha fakaʻilonga mo fakafōtunga atu ai ʻetau mōihuú.

Siʻi kāinga, ʻoku ʻikai ha faʻa kaunga ʻo e ngaahi ʻausia fakalaumālié ia ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi hotau ʻātakaí, ka ʻoku kaunga kakato ki ai e meʻa ʻoku hoko ʻi hotau lotó. ʻOku ou fakamoʻoni ʻe hanga ʻe he mōihū moʻoní, ʻo liliu ʻa e ngaahi fakataha faka-Siasi angamahení ke hoko ko ha kātoanga maʻumeʻatokoni fakalaumālie makehe. Te ne fakakoloaʻi ʻetau moʻuí, fakalahi ʻetau mahinó pea mo fakamālohia ʻetau fakamoʻoní. He ko e taimi ʻoku tau fakavaivaiʻi ai hotau lotó ki he ʻOtuá, hangē ko e lau ʻa e tangata Sāmé ʻi he kuonga muʻá, ʻoku tau “ʻhū ai ʻi hono ngaahi matapaá mo e fakafetaʻi, pea ki hono ngaahi loto ʻaá mo e fakamālō: [ʻoku tau] fakafetaʻi kiate ia, pea [tāpuakiʻi] hono huafá.

“He ʻoku lelei ʻa [e ʻEikí]; ʻoku taʻengata ʻene ʻaloʻofá; pea ʻoku tolonga maʻu ai pē ʻene moʻoní mei he toʻu tangata ki he toʻu tangata.”11

ʻI he mōihū fakamātoato mo e loto moʻoni, ʻoku tau tupulekina ai pea matuʻotuʻa ʻi he ʻamanaki leleí, tuí mo e ʻofa faka-Kalaisí. Pea ʻi he founga ko iá, ʻoku tau tānaki mai e maama fakalangí ki hotau laumālié ʻo fakafehokotaki ai ʻetau moʻuí ki he ʻuhinga fakalangí, nonga tuʻuloá pea mo e fiefia taʻengatá.

Ko e tāpuaki ia ʻo e mōihuú heʻetau moʻuí. Ko ʻeku fakamoʻoní ia, ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.