Ngaahi Fakataha Lotu 2017
Kau Palōfitá, Takimuʻá, mo e Fono Faka-ʻOtuá


Kau Palōfitá, Takimuʻá, mo e Fono Faka-ʻOtuá

Ko ha Efiafi mo Palesiteni Russell M. Nelson

Fakataha Lotu Fakaemāmani Lahi maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • Sanuali 8, 2017 • ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí

ʻE hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻokú ou fie ʻoatu ʻa e talamonū mo e ʻofa ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kiate kimoutolu. ʻOku mau fakamālō atu ʻi hoʻomou ʻi heni he efiafi ní, pehē ki hono teuteuʻi homou lotó pea mo e fakakaukaú ke akonekina fakalaumālié.1

Talu mei he Sanuali 2016, ʻi he taimi ne u lea ai kiate kimoutolu ʻi he fakatahaʻanga fakalotu fakaemāmani lahi ko ʻení, kuó u fetaulaki mo e tokolahi ʻo kimoutolu ʻi heʻeku fononga atu ko ia ki Siapani, Filipaini, Siaina, Kānata, ʻIngilani, Uēlesi, Siamane, ʻĪtali, mo e ngaahi feituʻu kehekehe ʻi he ʻIunaiteti Siteití.

ʻI he Sepitema kuo ʻosí, naʻá ku maʻu ha aʻusia heʻikai mangalo, fakataha mo ʻEletā M. Russell Ballard pea mo ha kau taki kehe ʻo e siasí ʻi he taimi ne mau fononga atu ai ki Baton Rouge, Luisiana, ke feʻiloaki mo e kakai ʻi aí hili ha tāfea fakatuʻutāmaki naʻe hoko. ʻI he ʻaho Sāpaté, ne mau takitaha kau atu ki ha ngaahi fakatahaʻanga sakalamēniti—ko e taha kiate kinautolu naʻe uesiá pea ko e toko tolu leva ko e kau ngāue ʻofa mei he ngaahi vahefonua kehekehe, ke tokoni ki hono fakamaʻa e fonuá. ʻOku ʻoatu ʻe he ngaahi laʻi tā ko ení ha fakakaukau ʻo e kāingalotu he ʻaho Sāpaté ʻa ia naʻe kau ai e lau ngeau ʻoku nau tui ʻa e ngaahi falani fakaʻilonga ʻo e Nima Fietokoni ʻa e Māmongá.

Vakai ki he ngaahi fofonga fiefia ʻo e kau talavou mo e kau finemui naʻa nau liʻaki honau ngaahi ʻapí ke faitokonia ʻa e ngaahi kaungāʻapi ʻoku ʻikai ke nau ʻiló, ʻi he lotolotonga ʻo e vevela e faʻahitaʻu māfana ʻo Luisianá, pea nau tatali leva he ʻaho Sāpaté ke moihū ki he ʻEikí. ʻI heʻeku vakai ki he kāingalotu fakaofo ʻa ia ko e kau ngāue vēkeveké ni, ko e tokolahi ʻo kinautolu ʻoku ʻi he toʻu ʻoku mou ʻi aí, naʻá ku maʻu ha ongo mālohi ko ʻeku vakai hifo ia ki ha kau tangata mo fefine ʻa ia te nau hoko ʻi he kahaʻu vave maí ko ha kau taki ʻo e Siasí.

Ko ia ai ʻi he efiafí ni, ʻi heʻeku fakakaukau ki hoʻomou fakatahataha mai mei he funga ʻo e māmaní, ʻokú ou fie lea mo fakamamafa ʻi he ongo ko iá. Ko kimoutolu ʻa e kau taki ʻi he kahaʻú ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí! Kuó ke mateuteu ke toʻo ʻa e fohe fakatakimuʻá?

ʻI heʻeku lea kiate kimoutolu ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá, naʻá ku fakatukupaaʻi kimoutolu ke mou tuʻu hake ko e kakai totonu naʻe fānauʻi kimoutolu ki aí. ʻOku fie maʻu ke mou tokoni ke teuteuʻi ʻa e māmaní ki he nofo fakamilēniumé ʻaki ʻetau tokoni ke tānaki ʻa e kakai filí mei he ngaahi tapa ʻe fā ʻo e māmaní, ko ia ai ko kinautolu ʻoku nau fili ki aí ke nau maʻu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo e kotoa ʻo hono ngaahi tāpuakí. ʻI he efiafí ni ʻoku ou fie talanoa kiate kimoutolu fekauʻaki mo e founga te mou lava ai ʻo teuteú.

ʻUluakí, tokanga ki hoʻo nofomalí mo e fāmilí. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi ongo kuó ke maʻu ʻi hoʻo fanongoa e ngaahi moʻoni ʻe fā fekauʻaki mo e feʻofaʻakí mo e nofomali ʻa “ʻAunty Uenitií.”

ʻOku ʻikai ko e meʻa siʻi ʻa hoʻo fatongia ko ia ki he ʻEikí ke tokoni ki hono tānaki ʻo e kakai filí mei he ngaahi moveuveu ʻo e moʻuí ni mo e hulutuʻa ʻo e faiangahala ʻi he ʻaho ní. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe Lusifā mo ʻene kau muimuí ʻa e tafaʻaki kotoa ʻo e tekinolosiá mo e fetuʻutakí ke vahevahe ha ngaahi meʻa hala fekauʻaki mo e moʻuí pea mo e hala totonu ki he fiefiá. Ko ia ai, ke fai ʻa ia naʻá ke haʻu ki he māmaní ke fakahokó, ʻe fie maʻu ʻa e pōtoʻi fakataki lelei taha ʻe malava ke fakatahatahaʻi ʻe homou toʻu tangatá.

Tau fakamālō pē, ʻoku ʻi ai ha kakai tā sīpinga lelei ke tau muimui ki ai. Mahalo ʻe hanga e māmaní ki he ngaahi malava fakataki ʻo e kau tangata mo e kau fafine hangē ko Napoleon, Joan of Arc, George Washington, Mahatma Gandhi, Mother Teresa, mo ha niʻihi kehe, ʻoku ou tui ko e kau taki lelei taha kuo nau ʻaʻeva ʻi he funga ʻo e māmaní, ko e kau palōfita ʻa e ʻOtuá.

ʻI he ʻaho ní, kuo fili ha kau tangata ʻe toko 16 ʻe he ʻEikí ke hoko ko e kau Palesiteni ʻa Hono Siasí, ʻa ia kuo fakafoki mai ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení—ʻa e kuonga fakakosipeli fakaʻosi ko ʻeni ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní. Kuó u ʻiloʻi fakatāutaha ʻa e toko 10 ʻo e kau tangata ʻe toko 16 ko iá. (ʻOkú ne tala ʻo lahi ange ʻi ha toe meʻa fekauʻaki mo hoku taʻu motuʻá. Tau pehē pē: ʻOku ʻikai ke u toe fakatau mai ʻa e siaine matá telia naʻá ku mālōlō ʻoku teʻeki ai momoho.)

ʻI he taimí ni, kapau ʻokú ke fakamātoato ke tuʻu hake ko ha kakai totonu, ʻokú ou kole kiate kimoutolu ke mou ako e ngaahi moʻui mo e ngaahi ako ʻa e kau palōfita ko ʻeni ʻe 16 ʻa e ʻOtuá.2 ʻE liliu ʻe he ako ko iá ʻa hoʻo moʻuí. ʻE lava nai ke u vahevahe atu ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakatakimuʻa kuó u ako meiate kinautolú?

Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita, ko e Palesiteni fika 10 ʻo e Siasí, naʻá ne nofo ʻi ha ʻapi ʻoku tuʻu ʻi ha vahaʻa ʻo ha ngaahi ʻapi ʻe niʻihi mei hoku ʻapí heʻeku kei siʻí. Ko e toko ua ʻa hono ongo foha iiki tahá ko hoku ongo kaungāmeʻa ʻi heʻeku kei siʻí. Naʻá na faʻa fakaafeʻi au ki honau ʻapí.

Naʻe hoko ʻa Palesiteni Sāmita ko ha Palesiteni ʻo e Siasí ʻi he 1970, ʻi he taimi naʻe ui ai au ke u hoko ko ha Palesiteni Lahi ʻo e Lautohi Fakasāpaté. ʻI heʻeku fakafeʻao atu ia ʻi he konga ki mui ʻo e taʻu ko iá mo hoku uaifi ko Dantzel kuo mamaʻo atú, ki he fuofua konifelenisi fakaʻēlia naʻe fai ʻi Manchester ʻIngilaní, ne u ako ha lēsoni mahuʻinga ʻi he takimuʻa leleí ʻi hono vakaiʻi ʻe Palesiteni Sāmita ʻa e ngaahi līpooti mei he Kau Taki Māʻolunga ne nau fakataha ʻi ha kiʻi loki siʻisiʻi kimuʻa ʻi he konifelenisí.

Hili e ngaahi leá, naʻe ʻikai ke ne ʻoange he tataki fakapule māʻolunga, ka naʻe tuʻu ʻa Palesiteni Sāmita ʻi he fakaʻeiʻeiki moʻoni, ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau ako ha lelei mei he taʻu ʻe 94 ʻo ʻene moʻuí, lolotonga ʻene fakahā ʻa ʻene ʻofa pea mo ʻene holi moʻoni ke tokoni kiate kinautolu. Naʻá ku manumanumelieʻia ʻi he mālohi ʻo e takimuʻá ni ʻi hono fakahā ʻa ʻene ʻofa pea mo ʻene falala ki he kakaí ni. Hili ʻa e konifelenisi fakaʻēliá, ʻi heʻemau fakahikihikiʻi ʻa Palesiteni Sāmita ʻi heʻene pōpoaki fakaʻofoʻofá, naʻá ne tali anga vaivai ʻo pehē, “Naʻe ʻikai ke u haʻu ki heni ke u taʻemalava.”3

Naʻá ne maʻu ʻa e tui ʻe tataki ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi fakatahaʻangá koeʻuhi ko hono fakahoko ʻe Palesiteni Sāmita ʻa e meʻa kotoa ʻi hono mālohí ke laka ki muʻa ʻa e ngāué. ʻOku ngāue fakataha ʻa e tuí, lotú, akó, mo e ngāue mālohí ki he ikuná. ʻOku tatau pē ʻa e ʻikai ʻalu ʻa Palesiteni Sāmita ki ʻIngilani ke taʻefai e meʻa totonú, mo hono ʻomi kitautolu ʻe he Tamaí ki he māmaní ʻi he kuonga fakakosipeli fakaʻosi ko ʻení ke ʻoua te tau taʻemalava, ka ke tau fakalakalaka—pea mo maʻu ʻa e fiefiá ʻi hono fakahoko iá.

Naʻe hoko ʻa Palesiteni Ezra Taft Benson ko ha mēmipa ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha taʻu pē ʻe ua, pea ʻi he hili ko ia ʻa e Tau Lahi Hono 2 ʻa Māmaní mo hono ngaahi nunuʻá ʻi Tīsema 1945, naʻe ui ʻe Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻa ʻEletā Penisoni ʻo e taimi ko iá ke ne tokangaʻi ʻa e Misiona ʻIulopé. Naʻe faingataʻa lahi ʻa e tuʻunga ko iá. ʻI ha misiona māhina ʻe 10 ʻi he ʻofa ki he kau mēmipa ʻa ia naʻe uesia ʻenau moʻuí ʻe he taú, naʻe fononga holo ʻa ʻEletā Penisoni ʻi Siamane, Pōlani, Sesolovākia, pea mo Sikenitinēvia, ʻo tufa meʻakai, vala, mo ha sipi kafu ki he kāingalotu faingataʻaʻiá.4 Naʻá ne fehangahangai mo ha ngaahi meʻa ne ngali heʻikai ke toe lava ʻo fakaleleiʻi. Ka neongo iá naʻá ne kei fakahā pē ha “tui taʻeueʻia ʻi he mālohi ʻo e ʻEikí ke lavaʻi ʻa e ngaahi tūkiaʻangá.”55

Hili ha taʻu ʻe fāngofulu, ʻi Nōvema 1985, naʻe vaheʻi au ʻe Palesiteni Penisoni, hili ha taimi mei hono fakanofo ia ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ke u hoko ko e mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ke fakaava ʻa e ngaahi matapā ki he ngaahi fonua Fakahahake ʻo ʻIulopé ʻa ia naʻe ʻi he malumalu ʻo e faingataʻa e puleʻanga fakakomiunisí.

Naʻá ku ongoʻi taʻemateuteu ki ha faʻahinga ngāue faingataʻa pehé ni, ka naʻe kamataʻi ʻe Palesiteni Penisoni ʻa e ngāué ni kimuʻa ʻiate au. Ko e hā ka ʻikai ke u fai ai ʻa ia kuó ne ʻosi faí? Naʻe fakaʻaiʻai au ʻe heʻene sīpingá ke u lotu pea mo ngāue faivelenga ki he mālohi taha te u lavá kau toki mamata ki he mana ʻo e toʻukupu tokoni ʻa e Eikí.6

ʻI he taimi ʻe ongoʻi ai ʻe ha taha ʻoku fuʻu lahi ʻa e ngāué, te tau lava ʻo ako e meʻa lahi meia Palesiteni Penisoni. Naʻá ne ngāue ʻi ha taʻu ʻe valu taʻemālōlō ko e ʻAposetolo pea hoko foki ko e sekelitali ʻo e vaotātaá ʻi he Kapineti ʻo e palesiteni ʻo ʻAmelika ko Dwight D. Eisenhower.

Naʻá ne lavaʻi fēfē leva ʻa e ngāué ni? Ko ʻene ngaahi leá ʻeni: “ʻOku ou ngāue ʻi he mālohi taha te u ala lavá pea u fai e meʻa kotoa ʻi hoku mālohí. Pea u feinga ke tauhi e ngaahi fekaú. Pea u tuku leva ki he ʻEikí ke Ne fakahoko ʻa e toengá.”7 Ko ha ngaahi lea ia ke tau moʻuiʻaki.

Ko ha takimuʻa ivi lahi ʻa Palesiteni Kōtoni B Hingikeli ʻa ia naʻe makehe ʻa ʻene ako e tataki e Siasí. Kimuʻa pea ne hoko ko e Palesiteni hono 15 ʻo e SiasÍ, naʻá ne hoko ko ha tokoni ki he kau Palesiteni ʻe tolu kimuʻá. ʻI heʻene foki mai ko ha tangata taʻu siʻi mei he ngāue fakafaifekau ʻi ʻIngilaní, naʻá ne ngāue maʻá e Siasí ʻi ha ngaahi malaʻe kehekehe, naʻá ne ngāue maʻu pē ʻi he malumalu ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Na’e toutou kole kiate ia ke ne fakaleleiʻi ha ngaahi faingataʻa mahuʻinga. Hangē ko ʻení, naʻe vahe kia Palesiteni Tēvita O. Makei ʻa Brother Hingikeli ke ne fakapapauʻi ʻa e founga ki hono fakahoko ʻo e ouau ʻenitaumēnití ʻaki ha vitiō koeʻuhi kae lava ke fakatōliʻa ʻa e ngaahi fie maʻu fakaliliu lea ki he Siasi tupulakí ni.

Ko ha tokotaha fetuʻutaki lelei ʻaupito ʻa Palesiteni Hingikelī.. Naʻá ne lea ʻi he loto hangamālie fekauʻaki mo e ongoongoleleí mei he kotoa ʻo e kau faiongoongo fuoloá ki he kau taki ʻi māmaní. Naʻá ku fakamoʻoniʻi ʻa ʻene fakamolū ʻa e loto ʻo Mikhail Gorbachev, ʻa ia ko e palesiteni mālōlō ʻo e Soviet Union, ʻa ia naʻá ne fuofua fakaʻikaiʻi ha fakaafe ke fakataha mo Palesiteni Hingikelī ʻi hono ʻōfisí. Neongo iá, naʻe fie maʻu ʻe Mr Gorbachev ʻalu ange ʻa Palesiteni Hingikelī ki he loki hōtele ʻo Gorbachev. Ka ʻi heʻena fetaulakí, naʻe fakaʻaliʻali ange ʻe Palesiteni Hingikelī ʻa e ʻakau ʻi he loki alēlea ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa ia ʻoku lanu melomelo maama ʻoku tātaaitaha hono maʻú. ʻI he taimi naʻe talaange ai ʻe Palesiteni Hingikelī ʻa e feituʻu naʻe maʻu mei ai ʻa e ʻakaú, naʻe ofo ʻa Mr. Gorbachev! ʻOku maʻu e faʻahinga ʻakau ko iá mei he feituʻu tonu ʻa ia naʻe fānauʻi ai ia ʻi Lūsiá!8 Naʻá ne ongoʻi māfana he taimi ko iá.

Naʻe ʻamanaki lelei maʻu pē ʻa Palesiteni Hingikelī, ko ha ola ia ʻo ʻene tui kakato ki he ʻEikí. ʻI he ofiofi ki he taʻu ʻe 13 ʻo ʻene hoko ko e Palesitení, naʻá ne tataki ʻa e Siasí ʻi ha taimi ʻo ha fokotuʻu foʻou, ʻo kau ai hono palaniʻi ha ngaahi temipale iiki, ko hono langa ʻo e Senitā Faiʻanga Konifelenisí, fanongonongo ʻo ha ngaahi temipale foʻou ʻe 79, pea mo hono fakatāpui mo toe fakatāpui ha temipale ʻe 95 ʻi e ngaahi temipale ʻe 124 naʻe lolotonga fakaʻaongaʻí. Naʻe ʻikai ha fakangatangata ʻo e vīsone ʻa Palesiteni Hingikelií, pea mo e meʻa naʻe fie maʻu ke ne fakahoko koeʻuhi ko e vīsone ko iá.

Ko ha tokotaha mataotao ʻa Palesiteni Hingikeli ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí. Ko ha tokotaha kikite foki ia. ʻI heʻene peheé, naʻe ʻikai ha ilifia ʻi hono talaki ʻo e kahaʻú. Fanongo ki heʻene ngaahi leá: “ʻE hokohoko atu ʻae ngāue [ʻa Kalaisí] ʻi he molumalu pea mo e mālohi ke fakafonu ʻa e māmaní. ʻE aʻu atu hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ki he ngaahi feituʻu ʻoku teʻeki fakaʻatā ke akoʻí. ʻO ka fie maʻu, ʻe luluʻi ʻe he Māfimafí ʻa e ngaahi fonuá ke nau loto maʻulalo mo nau fakafanongo ki he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻOtua moʻuí. ʻE maʻu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻú.”9

ʻOku hoko he taimí ni ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ko e palōfita moʻui ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní. ʻOku tau ʻofa ʻiate ia, poupouʻi ia, pea mo lotua ia! Pea kuo tau ako meiate ia! Fakakaukau ki ai. Naʻe uiuiʻi ia ke hoko ko ha pīsope ʻi hono taʻu 22. Naʻe kau ʻi hono uootí ha kau uitou ʻe toko 80. Naʻe ui kei siʻi ia ʻi hono taʻu 36 ke hoko ko ha ʻAposetolo. Kuo moʻui ʻa Palesiteni Monisoni ʻo fakatatau ki he moto ko e “ʻOka fie maʻu ʻe he ʻEikí ha meʻa ke fakahoko, ʻokú ou fie maʻu ke Ne ʻafioʻi ʻe lava ke Ne falala kia Tomu Monisoni ke fakahoko ia.”10

Kuó Ne fakahā mai ʻa e founga ke tau ala atu ʻo fakahaofi ʻa e tahá. Kuó ne akoʻi kitautolu ʻaki ʻa e sīpinga, ʻoku mahuʻinga ange maʻu pē hono tokangaekina ʻo e kakaí ʻi he tokangaʻi ʻo e taimí, pe ngaahi fakatahá, pe ngaahi taimi tēpilé.

ʻI he kotoa ʻo ʻene moʻuí, ʻi he fakaʻosinga ʻo ha ʻaho lōloa ʻi he ngāué, ʻoku ʻalu maʻu pē ʻa Palesiteni Monisoni ʻi ha ngaahi hala kehekehe ki hono ʻapí. ʻI he taimi ʻe niʻihi te ne fou atu ʻi ha falemahaki ke fakanonga ʻa kinautolu ʻoku loto tāngiá. ʻI ha ngaahi ʻaho kehe te ne ʻaʻahi atu ki ha ngaahi ʻapi nofoʻanga. ʻOku faʻa fakafetaulaki mai ʻa ʻene ngaahi ʻaʻahi taʻeʻamanekiná ʻaki ha niʻihi loʻimataʻia mo lea mai ʻaki hangē ko e, “Naʻe anga fēfē hoʻo ʻiloʻi ko e fakamanatu fakataʻu ʻeni ʻa e mālōlō homa ʻōfefiné?” pe “Naʻe anga fēfē hoʻo ʻilo ko hoku ʻaho fāʻeleʻí ʻa e ʻahó ni?”

ʻI he kotoa ʻo ʻene moʻuí, kuo fakahā mai ʻe Palesiteni Monisoni ha ongo ʻulungaanga mahuʻinga ʻe ua ʻa ia ʻokú ne ngaohi ʻa e kau palōfita ʻa e ʻOtuá ko ha kau taki makehe: ʻUluakí, ʻokú ne fakafōtunga ʻa e ongo fekau māʻolunga ʻuluaki mo ua—ke ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki hotau laumālié kotoa pea mo ʻofa ki hotau ngaahi kaungāʻapí, fānau ʻa e ʻOtuá, ʻo hangē ko ʻetau ʻofa ʻiate kitautolú. Pea ko hono uá, ʻoku ʻiloʻi ʻe he palōfita takitaha ʻa e founga hono maʻu mo tali vave ʻo e fakahaá ʻi hono maʻú. ʻOku hāsino ʻia Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e māʻoniʻoni fakatakimuʻá.

ʻOku lahi ha ngaahi ʻulungaanga ʻoku faitatau ai ʻa e kau Palōfita ʻa e ʻOtuá. Ko e taha ʻoku mahino ki he palōfita takitaha ʻa e mahuʻinga ʻo e fono fakaʻotuá. ʻOku fengāueʻaki fakataha ʻa e ʻilo ki he fono fakaʻotuá pea mo e ʻaonga ʻo e māʻoniʻoni fakatakimuʻá. Ko e lahi ange ʻa hoʻo ʻilo ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá—kae mahuʻinga ange hoʻo moʻuiʻakí—ko e lelei ange ia ʻa hoʻo māʻoniʻoni fakatakimuʻá.

ʻI heʻeku hoko ko ha toko taha ako fakafaitoʻo kei siʻí, naʻe ueʻi ʻe heʻeku ako fakamātoato ʻa e sino ʻo e tangatá ke u ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻeku ʻiloʻi ko e sinó ko e fakatupu ia ʻa e ʻOtuá, naʻe fakautuutu ʻa ʻeku manako ʻi he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne puleʻi e ngaahi ngāue e sino ʻo e tangatá. ʻI ha ngaahi fekumi lalahi fakakemikale, ne u ako ai ʻa e lao ʻokú ne puleʻi ʻa e tā e mafú. Naʻá ku ʻiloʻi ʻoku lava ke taʻofi fakataimi ʻa e tā e mafú ke fakafaingamālieʻi ha tafa pelepelengesi. ʻOku lava ʻeni ʻaki hono fetongi ʻa e lesiō ʻo e sōtiume/potāsiumé ʻi he toto ʻoku ʻalu ki he mafú. Hili iá, ʻi he taimi ʻoku tokoni ai ʻa e toto angamaheni ʻi he lesiō sōtiume/potāsiumé ʻi he toto ʻoku ʻalu ki he mafú, ʻe kamata leva ke toe tā ʻa e mafú ʻi he angamahení. ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ngaahi ʻilo ko ʻení ʻoku malava, falalaʻanga, pea lava ke toutou fakahoko ʻa e ngāué ni.

Ne u maʻu ha faingamālie kimuí ni ke fakamatalaʻi ʻeni ki ha kalasi ʻi he akoʻanga fakafaitoʻó. Naʻe ʻi ai ha palōfesa poto naʻe ʻi ai peá ne fehuʻi mai, “Fēfē ʻo kapau he ʻikai ngāue?” Ne u tali ange, “ʻOku ngāue maʻu pē! ʻOku ngāue ia ʻo fakatatau ki he fono fakaʻotuá.”

ʻOku ʻikai ala fakakikihiʻi mo fakaʻikaiʻi ʻa e fono fakaʻotuá. ʻOku ʻikai fakamasiva pe taʻepau ʻa e fono fakaʻotuá. Pea ʻi he taimi ʻoku talangofua ai ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá, ʻoku iku maʻu pē ko ha ngaahi tāpuaki fungani! ʻOku tupunga ʻa e ngaahi tāpuakí ʻi he talangofua ki he fono ʻa ia ʻoku makatuʻunga ia ki aí.11

ʻE lava ke fakamatalaʻi ia ʻe he kau tui fakatautahá ; ka ʻe lava ke fakaʻuhingaʻi ia ʻe he kau kumi ʻuhingá ko e anga ʻo ʻenau vakai ki he moʻoní—ʻa ia ko e moʻoní ko ha aʻusia fakafoʻituitui pē—ka ko e fono ʻa e ʻOtuá ko e fono! Ko e moʻoni ʻa e ʻOtuá ʻoku moʻoni ʻaupito! Ko ia ko e meʻa ʻoku pehē ʻe he ʻOtuá ʻoku tonú ʻoku tonu! Ko ia ʻokú Ne pehē ʻoku halá ʻoku hala!

Ko hono ʻuhinga ia ʻoku mahuʻinga ai ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá. ʻOku nau puleʻi ʻa e ʻuniveesi ko ʻení mo ha ngaahi ʻuniveesi lahi makehe. ʻI he taimi ʻoku maumauʻi ai ʻa e fono fakaʻotuá, ʻoku muimui mai ʻa hono ngaahi tauteá. Neongo ʻa e mamahi hotau laumālié kiate kinautolu ʻoku nau maumauʻi ʻa e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke totongi ʻa e ngaahi tauteá ni. Kuo pau ke tau talangofua ki he fono fakaʻotuá.

Ne u ako ʻeni ʻi heʻeku hoko ko e toketā ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipoló. ʻI he taimi naʻe ʻikai ngāue ai ʻa e kiʻi meʻangāue naʻe fakahū ki hono mafú, naʻe haʻu kiate au ʻa Palesiteni Kimipolo ke u tokoni. Ka naʻá ne ʻuluaki kole mai ke u tuku kiate ia ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki. Hili ʻa e tāpuakí, ʻa ia naʻe palōmesi ki ai ha fakatonutonu ʻo e kiʻi meʻangāue ki hono mafú, naʻá ne pehē mai leva, “Fai leva e meʻa ʻoku fie maʻu ke ke fai ke hoko ʻo moʻoni ʻa e tāpuaki ko iá.”

Ne u hoko atu leva ki hono faitoʻó. ʻI he uaea ʻokú ne tufaki atu ʻa e ivi fakaʻuhilá mei he kiʻi meʻangāue ki hono mafú, ne mama e konga ʻi he kofu ʻuhilá. ʻI heʻeku fetongi ʻa e uaea maumaú ni, naʻe kamata ngāue leva ʻa e kiʻi meʻangāué ni, pea kamata ke tā e mafu ʻo Palesiteni Kimipoló ʻi he tā angamahení. Naʻa mo e palōfita ʻa e ʻOtuá, naʻe ʻikai lava ke tukunoaʻi ʻa e fono fekauʻaki mo hono tufaki ʻo e ivi ʻuhilá.

Ko e moʻoni, ko Palesiteni Kimipoló ko e palōfita ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻeku mamata ki heʻene ngaahi faingataʻa fakaesino mo ʻene ako lahi mo mālohi ʻi heʻene fekumi ki he fakahaá, naʻá ku ako mei ai. ʻOku ʻikai ha ngataʻanga ʻo ʻeku ʻofa ʻiate iá!

ʻI he fonu ʻa e māmaní ʻi he veiveiuá, ʻoku ʻikai fie maʻu ke ʻi ai ha veiveiua ʻi ho lotó mo e fakakaukaú fekauʻaki mo ia ʻoku moʻoni mo ʻikai moʻoní. ʻOku tupu ʻa e veiveiuá ʻi he taʻehaohaoa pe fakamatala taʻeʻiloa. ʻI heʻeku hoko ko e ʻAposetoló, ʻokú ou kole kiate kimoutolu ke mou ako ʻa e fono taʻeueʻia ʻa e ʻOtuá. Akoʻi ia ʻi he ako pea ʻi he tui. Ko hono ʻuhingá, makehe mei he ngaahi meʻa kehé, “[moʻui] ʻaki ʻa e folofola kotoa pē ʻoku ʻalu atu mei he fofonga ʻo e ʻOtuá.”1212

Lotu ke fakafaikehekeheʻi e fono ʻa e ʻOtuá mei he ngaahi fakakaukau ʻa e tangatá, kau ki ai ʻa e ngaahi fakapuli kākā ʻa e filí. ʻI he kotoa ʻo taimí, kuo fakalahiʻi ʻe Lusefā ʻa ʻene ngaahi olopotó. ʻOkú ne poto ʻi hono tohoakiʻi hoʻo tokangá, fakakeheʻí, kākaaʻí, mo e taki halaʻí. ʻOkú ou kole atu ke mou fakaʻehiʻehi mei heʻene ngaahi tauhele kākaá ʻo hangē pē ko hoʻo fakaʻehiʻehi mei ha mahaki fakaʻauha!

Ko e ngaahi tauhele kuo faʻu ʻe Sētané te ne lava ʻo ʻomi kiate koe ʻa e mamahí, pōpula fakalaumālié, pea mo e maté.13 ʻOku moʻoni ʻeni ʻi he taimi kotoa pē. Ko e ngaahi ola mamahi ʻo e moʻulaloa ki he ngaahi tauhele ʻa Sētané ʻoku malava ʻo hoko, pea tatau ai pē pe ko hai, pea malava ʻo toutou hoko.

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ʻokú ou palōmesi atu, ʻi hoʻo tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻi hoʻo moʻui ʻaki ʻa ʻEne ngaahi fonó, ʻe fakautuutu ʻa hoʻo tauʻatāiná. ʻE fakahā atu ʻe he tautāina ko ʻení kiate koe ho natula fakaʻotuá pea mo fakaʻatā koe ke ke tupulaki fakataautaha. Te ke tauʻatāina mei he haʻi ʻo e angahalá. Te ke tauʻatāina ke ke hoko—ko ha takimuʻa māʻoniʻoni mo lelei. Te ke mateuteu ke ke tataki ʻi he fakahinohino totonu mo e sīpinga ʻi he faʻahinga feituʻu pē ʻe fie maʻu ko e ki aí. Ko hono fakafiefiá, ko e ngaahi tāpuaki ʻo e tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻoku malava ʻo hoko, tatau ai pē pe ko hai, pea ʻe malava ke toutou hoko foki.

ʻI heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo ʻEne Siasi kuo toe fakafoki maí, ʻoku tau ʻilo ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau ʻEikí, ko hotau Faiako tuʻukimuʻa. Ko ha kakai totonu, naʻe fānauʻi kimoutolu ke mou hoko ko ha kau ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisi. Ko hono moʻoní, ko e founga ke hoko ai ko ha kakai totonu, ko ʻete hoko ko ha taha ʻo ʻEne kau ākonga moʻoní!

ʻE lava fēfē ke fakatupulaki ho ʻulungaanga fakaākongá? ʻOku ʻi ai ʻa ʻeku fakaafe kiate kimoutolu ʻa ia ʻe tokoni—ki ha ngāue, tautautefito—ʻo kapau te ke fili ke tali ia. Kamata ʻi he poó ni ʻa hoʻo fakatapui ha konga ʻo hoʻo taimí ʻi he uike takitaha ke ako kotoa ʻa e ngaahi meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsuú mo ia naʻá Ne fakahoko ʻa ia ʻoku lekooti ʻi he Fuakava Motuʻá, he ko e Sihova Ia ʻo e Fuakava Motuʻá. Ako ʻa ʻEne ngaahi fono ʻoku tohi ʻi he Fuakava Foʻoú, he ko Ia ʻa ʻene Kalaisí. Ako ʻa ʻEne tokāteline ʻoku hiki ʻi he Tohi ʻa Molomoná, he ʻoku ʻikai mo ha toe tohi folofola ʻoku fakahā mahino ai ʻa Hono misioná pea mo ʻEne ngāue fakafaifekaú. Pea ako ʻa ʻEne ngaahi folofolá ʻa ia ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e ngaahi Fuakavá, he ʻokú Ne hokohoko atu hono akoʻi ʻa Hono kakaí ʻi he kuongá ni.

ʻE ngali ko ha ngāue lahi ʻeni, ka ʻoku ou fakalotolahi kiate kimoutolu ke mou tali ia. Kapau te ke hokohoko atu ʻo ako ʻi he lahi taha te ke lava fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí, ʻoku ou palōmesi atu ʻe tupulaki ʻa hoʻo ʻofa ʻiate Iá, pea ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá, ʻo mahulu hake ʻi he meʻa ʻokú ke lolotonga fakakaukau atu ki aí. ʻOku ou palōmesi atu foki ʻe fakalakalaka ʻa hoʻo malava ke sītuʻa mei he faiangahalá. ʻE tupulaki ʻa hoʻo holi ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú. Te ke fakatokangaʻi ʻoku lelei ange ʻa hoʻo malava ke tafoki mei he ngaahi fakafiefia mo e ngaahi fihi ʻo kinautolu ʻoku nau manuki ki he kau muimui ʻa Sīsū Kalaisí. Ke tokoni kiate koe, vakai ki he Fakahinohino ki he Folofolá ki ha ngaahi tokoni ʻi he kaveinga ko e “Sīsū Kalaisi.”14

Ako ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí ʻi he lotu pea mo e fekumi fakamātoato ke mahino ʻa e ʻuhinga takitaha ʻo Hono ngaahi huafá kiate koe. Hangē ko ʻení, ko Ia tonu ʻa hotau Taukapo ki he Tamaí. Te Ne ʻi ho tafaʻakí. Te Ne tuʻu mo koe. Te Ne Folofola maʻá u ʻi he taimi kotoa pē, ʻokú ke fili ai ke hoko ʻo hangē ko Iá.15

Feinga ke ʻiloʻi Ia ʻaki haʻo ako ʻa e meʻa kotoa kuó Ne hokohoko akoʻi ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfita moʻuí mo e kau ʻaposetoló. Ako ʻa e “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani.” Ako ʻa e tohi “Ko e Kalaisi Moʻuí.” Naʻe maʻu fakatouʻosi ʻeni ʻi he fakahā. ʻOatu ia ʻi he ʻinitanetí pea mo ha feituʻu te ke lava ʻo mamata tonu ki ai.

Ko e ngaahi lea fakahā ko iá ʻoku tui ki ai ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimuí ni moʻoní. Lotu ki ha fakamoʻoni ʻa ia ʻoku fakafofongaʻi ai ʻe he ngaahi moʻoniʻi meʻá ʻa e fono fakaʻotuá. Ako ke vahevahe ʻa e ngaahi moʻoni ko iá ʻi he lea pē ʻoʻou. Ako! Pea toki lotu mo fekumi ki ha ngaahi faingamālie ke lea ʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke tui ki aí. ʻE tupulaki ʻa hoʻo malava ke tākiekina mo maʻu ʻa e ueʻi māʻoniʻoni.

ʻI ha ʻaho he kahaʻú, te ke tuʻu ʻi he ʻao ʻo e Fakamoʻuí. ʻE lōmekina koe ʻo aʻu ki haʻo loʻimataʻia ke ʻi Hono ʻaó. Te ke fiu feinga ke maʻu ha ngaahi lea ke fakamālō kiate Ia ʻi Heʻene lotua ʻa hoʻo ngaahi angahalá, ʻi hono fakamolemoleʻi koe ʻi ha ngaahi ʻulungaanga kovi ki he niʻihi kehé, ʻi hono fakamoʻui koe mei he ngaahi kafo mo e ngaahi ʻulungaanga taʻetaau ʻo e moʻuí ni.

Te ke fakamālōʻiaʻi Ia ʻi hono fakamālohia koe ke fakahoko e ngaahi meʻa taʻe malavá, ʻa hono liliu hoʻo ngaahi vaivaí ke hoko ko e mālohinga, pea mo hono ʻai ke ke malava ʻo nofo fakataha mo Ia pea mo hoʻo fāmilí ʻo taʻengata. Ko Hono ʻulungaangá, ʻEne Fakaleleí, pea mo Hono ngaahi mahuʻingá ʻe hoko ia ʻo moʻoni mo ongo tāutaha kiate koe.

Ka ʻoku ʻikai tonu ke ke tali pē ke toki aʻu ki ai. Fili ke hoko ko ha taha ʻo ʻEne kau muimuí he taimí ni. Hoko ko ha taha ʻoku ʻofa moʻoni ʻiate Ia, ʻoku fie maʻu moʻoni ke ke tokoni mo tataki ʻo hangē ko Iá.1616

Ko Hono kakaí ʻa kitautolu! ʻOku tau fuakava ke malanga ʻaki ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ki he puleʻanga kotoa pē, mo e faʻahinga, mo e lea, mo e kakai. ʻI he fakataumuʻa ʻetau ngāué ke hoko ko ha kau taki anga māʻoniʻoni, tuku ke tau hiva ʻi he laumālie taha, “Tuku ke tau faimālohi ʻi he ngāue ʻa e ʻOtua.”17

ʻI heʻeku hoko ko e taha ʻo ʻEne kau ʻAposetoló, ʻokú ou lotua ʻa e ngaahi mafai ko iá ke tuku ha tāpuaki ʻiate kimoutolu fakafoʻituitui. ʻOku ou tāpuekina kimoutolu ke mou ako ʻa e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá pea moʻui ʻaki ia. ʻOku ou tāpuekina kimoutolu ke mou hoko ko ha kau tā sīpinga lelei, ʻi he lea pea ʻi he ngāue, ko ha ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOkú ou tāpuekina kimoutolu ke mou tauʻatāina mei he angahalá, ke mou tuku atu ha lelei mo ha maama te ne tohoakiʻi e niʻihi kehé ke ʻilo mo ongoʻi ʻa e tupuʻanga ʻo hoʻomou māmá. ʻOkú ou tāpuekina kimoutolu ʻaki ʻa e fakalakalaka ʻi hoʻomou ngaahi feinga fakaakó mo fakangāué. ʻOkú ou tāpuekina kimoutolu ke mou fekumi mo tokangaekina homou ngaahi hoa māʻoniʻoní. Pea ʻokú ou tāpuekina taki taha ʻakimoutolu ke mou hoko ko ha kau taki māʻoniʻoni ʻi homou fāmilí, koló, fonuá, pea ʻi he Siasí.

ʻOkú ou tāpuekina kimoutolu, mo fakahā atu ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá! Ko Sīsū ʻa e Kalaisí! Ko Hono Siasí ʻeni! ʻOkú ou fakamoʻoni ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni

Notes

  1. Vakai Ngāue 17:11; ʻAlamā 32:6.

  2. Vakai LDS.org. The Gospel Library app also has a multitude of resources to help you in your study.

  3. Vakai Spencer J. Condie, Russell M. Nelson Father, Surgeon, Apostle (2003), 165

  4. Vakai Sheri L. Dew, Ezra Taft Benson: A Biography (1987), 197–227.

  5. Harold B. Lee letter to Ezra Taft Benson, in Dew, Ezra Taft Benson, 224

  6. Vakai 2 Nīfai 27:20–21.

  7. Ezra Taft Benson, in Dew, Ezra Taft Benson, viii.

  8. Vakai Condie, Russell M. Nelson 279

  9. Gordon B. Hinckley, “Look to the Future,” Ensign Nov. 1997, 68

  10. Personal conversation with President Thomas S. Monson.

  11. Vakai Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:20–21.

  12. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:44.

  13. Vakai 2 Nīfai 2:27.

  14. See the Topical Guide, “Jesus Christ.” In addition to the text under that major heading, there are 57 subtitles about Him. For non-English language editions of the scriptures, use the Guide to the Scriptures. Let this resource become your personal core curriculum.

  15. Vakai 3 Nīfai 27:27.

  16. Abinadi warned his unrighteous captors: “Kuo ʻikai te mou feinga fakamātoato ʻi homou lotó ke mou ʻiloʻi” (Mōsaia 12:27). You may observe that same trait among dissidents of your generation.

  17. “Tuku ke Tau Faimālohi,” Ngaahi HImí, no. 149