Ngaahi Fakataha Lotu 2017
Ko ha Fehokotakiʻanga Mālohi


Ko ha Fehokotakiʻanga Mālohi

Ko ha Efiafi mo ʻEletā David A. Bednar

Fakataha Lotu Fakaemāmani Lahi maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • 10 ʻo Sepitema, 2017 • Siteiki Senitā Apex North Carolina

Ko e Fehokotakiʻanga ʻo e Ngaahi Toʻu Tangatá

ʻOku makatuʻunga ʻeku pōpoakí ʻi ha aʻusia ne ma maʻu ʻi Sepitema ʻo e 1999. Ne ʻaʻahi ange ʻa Palesiteni Hinckley ki BYU-Idaho ke fakatapui e fale ne toki ʻosi pē hono langá, ʻa e Spencer W. Kimball Building. Ne ma houngaʻia mo Sūsana ke ma talitali ʻa Palesiteni mo Sisitā Hinckley ʻi ha ʻaho fakalaumālie moʻoni mo fakangalongataʻa.

Naʻe lea ʻa Palesiteni Hinckley ʻi ha fakataha lotu ki he kau akó, kau faiakó, mo e kau ngāué. Ne u tangutu ofi ki he Palesiteni ʻo e Siasi e ʻEikí kuo toe fakafoki maí, ʻi heʻene fakahoko ʻene pōpoakí. ʻI heʻeku vakai ki homou fofongá he momeniti ko ʻení, ʻoku ou manatuʻi lelei e tuʻu ʻa Palesiteni Hinckley ʻi he tuʻunga malanga he Hart Auditorium. ʻOku ou manatuʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻá ne akoʻí, ʻa hono leʻó mo hono fōtungá, mo e ngaahi meʻa ne u ako mei he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻeku fanongo kiate iá.

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou kau ʻi ha konga ʻo e fakataha lotu ko iá.

“Ne mau ʻi Columbus, ʻOhaiō he uike kuoʻosí, ʻo fakatapui ha temipale foʻou mo fakaʻofoʻofa. Ne fonu e temipalé mo e ngaahi falelotu ofi maí ʻi he ngaahi fakatahaʻangá kotoa. Ne ʻafio ai e Laumālie ʻo e ʻEikí, pea ko ha taimi fakaʻofoʻofa ia ke fakatapui ʻa e temipale hono ua ʻo e Siasí ʻi he vahefonua fakaʻofoʻofa ʻo ʻOhaioó.

“Ne u ʻi ai mo hoku uaifí, pea ʻi ai foki mo hoku ʻofefiné ke tokoni ki heʻene faʻeé. Ne fakafiefia e aʻu ange hoku mokopuna fefine mo e toko ua ʻo hoku makapuna uá mei St. Louis.  …

“ʻI heʻeku tangutu he temipalé ʻo vakai ki hoku makapuna uá, ne hoko ha meʻa makehe kiate au. Ne u fakatokangaʻi ne u ʻi he lotolotonga ʻo ha toʻu tangata ʻe tolu ne fāʻeleʻi kimuʻa pea mo ha toʻu tangata ʻe tolu ne fāʻeleʻi kimui ʻiate au. Ne liliu moʻoni hoku lotó ki heʻeku mātuʻá. Ne toe liliu foki hoku lotó ki hoku hakó. Ne u fakakaukau ki ha fehokotakiʻanga ʻo e toʻu tangatá; ko ha fehokotakiʻanga ki he kuohilí, ʻa ia ʻoku siʻi ʻetau ʻilo ki aí. ʻOku aʻu ʻeni ki he toʻu tangata ʻe tolu meiate au. Ne u fakakaukau ki he fehokotakiʻanga ko iá he ʻahó ni, ʻoku ngingila mo mālohi pea ʻikai motuhi. …

“Ne u fakakaukau leva heʻeku tangutu he temipalé, ko ha fehokotakiʻanga au, ʻoku ou fehokotaki e toʻu tangata kimuʻá ki he toʻu tangata he kahaʻú. Ko e kotoa ʻoku ou maʻú ʻi he fakakaukau mo e sino, kakanó mo e ʻatamaí, ne tukuʻau mai ia meiate kinautolu kimuʻa ʻiate aú. Pea kuo maʻu ia ʻe hoku hakó ʻo fakafou ʻiate au. He ʻikai lava ke u motuhi e fehokotaki ko iá. He ʻikai lava ke motuhi ʻe hoku hakó e fehokotaki ko iá. …

“ʻOku ou fakaʻamu ne u lava ʻo lea mahino feʻunga ke ʻoatu kiate kimoutolu he ʻahó ni e ongo ne u maʻu he temipalé, ʻa e holi lahi ʻa ia he ʻikai te u lava pe ko hoku hakó ʻo motuhi ʻa e fehokotakiʻanga ʻo e ngaahi toʻu tangata hoku fāmilí.

“ʻOku ou lea kiate kimoutolu ʻi he ivi kotoa ʻo e lotó, ke ʻoua te mou hoko ko ha fehokotakiʻanga vaivai ki ho ngaahi toʻu tangatá. ʻOku mou haʻu ki he māmaní mo ha tukufakaholo fakaofo. ʻOku mou haʻu mei ha kakai lelei, kakai tangata mālohi mo loto-toʻa, mo ha kakai fefine lavameʻa mo ha tui lahi. ʻOua naʻa mou tukuhifoʻi kinautolu. ʻOua naʻa mou fai ha meʻa te ne fakavaivaiʻi ʻa e fehokotakiʻanga ko iá.”1

Ne mahino ʻi hoku ʻatamaí e heliaki ʻo e fehokotakiʻanga ʻo e ngaahi toʻu tangatá. Ne mālohi ʻi hoku lotó e fakatokanga ko ia ke ʻoua naʻá ke hoko ko ha fehokotakiʻanga vaivai ʻi he ngaahi toʻu tangatá. Ne ongo ki hoku lotó e lea ke ʻoua naʻa fai ha meʻa te ne fakavaivaiʻi e fehokotakiʻanga ʻo e ngaahi toʻu tangatá. Ne tākiekina lelei ʻema nofomalí, fāmilí, mo e tafaʻaki kehekehe ʻo ʻema moʻuí, ʻe he meʻa faingofua mo mālohi ne ma ako he ʻaho ko iá.

Ko e Fāmili Koló

Ne ʻiloʻi pea manumanumelieʻia ʻa Sūsana ʻi ha fāmili ʻi hono uōtí ʻi heʻene kei tupu hake ʻi Afton Wyoming, ʻa ia ko ha sīpinga lelei ʻo e fehokotakiʻanga ʻo e ngaahi toʻu tangatá.

Lea ʻa Sisitā Susan K. Bednar

Ne ʻi he uooti ne u tupu hake aí, ha fāmili lelei ne ʻi ai ha fānau ʻe toko  14. Ne mali e ongomātuʻá, Pesi mo ʻĒveni Kolo ʻi he temipalé, pea na tauhi totonu mo moʻoni ʻena ngaahi fuakavá. Ne na akoʻi ʻena fānaú ʻi he tokāteline ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí, pea na ohi ha fāmili angatonu.

Ne u feʻiloaki mo ha finemui fakaʻofoʻofa ʻi ha houalotu sākalamēniti ne u kau atu ki ai ʻi ha ngaahi taʻu he kuohilí. ʻI heʻene fakafeʻiloaki mai iá, naʻá ne pehē ʻoku ou ʻiloʻi ʻene fineʻeikí. Ko ʻene fineʻeikí ko ha ʻofefine ʻo e ongomātuʻa Koló, pea ko hoku  kaungāmeʻa mamae ʻi heʻeku kei siʻí. Ko e finemui ko ʻení, ko e mokopuna fefine ia ʻo e ongomātuʻa Koló. Ne u ʻilo ai ko e fika 44 ia ʻo ha makapuna ʻe 96, pea ko ʻene pēpeé, ko e fika 230 ia ʻo e makapuna ua ʻo Pesi mo ʻĒveni Koló. Ne u ofo he ngaahi fika ko ʻení. Ko ha hako tokolahi moʻoni!

Ne u fakakaukau he taimi lahi talu mei ai: Ko e hā ne mei hoko kapau ne ʻikai mali temipale mo tauhi ʻe he ongomātuʻá Koló ʻena ngaahi fuakavá? Fēfē kapau ne ʻikai ke nau tauhi totonu ki he “tui lahi” ʻo e ngaahi toʻu tangata kimuʻá? Fēfē kapau ne ʻikai ke na akoʻi e ongoongoleleí ki heʻena fānaú ʻi he sīpingá mo e fakahinohino? Fēfē kapau ne na hoko ko ha fehokotakiʻanga vaivai ki hona toʻu tangatá? Ko e toko fiha nai ne mei uesia aí? ʻOku mahino e talí. Ko e fili ne fai ʻe he ongomātuʻá ni kuo lave monū ai ha kau mēmipa hono fāmilí  ʻo laka hake he toko 300—pea ʻoku fakautuutu ʻene tupulakí ʻi hono talitali ha makapuna 2 mo makapuna 3 ki he fāmilí.

Ko ha aʻusia kehe eni ia mei  haʻaku kaungāmeʻa lelei taʻesiasi kuó ma maheni ʻi ha taʻu lahi. Ne u ʻohovale ʻi heʻene talamai ha ʻaho ʻe taha naʻe Siasi ʻene kuifefiné. Naʻá ku ofo koeʻuhí ne ʻikai haʻane ʻilo ki he tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea ʻikai haʻane fie ʻilo ki ai. Neongo ʻoku ʻikai ke u ʻilo e talí, ka ne u faʻa fakakaukau, “Naʻe hoko nai e motu ʻi he fehokotakiʻanga ʻo ʻene ngaahi toʻu tangatá ʻi fē?” Ko e ola mahinó, naʻe ʻikai maʻu ʻe hoku kaungāmeʻá ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻene moʻuí, koeʻuhi ko ha fili ne fai ʻe kinautolu kimuʻa ʻiate iá.

ʻI hoʻo hoko ko ha fehokotakiʻanga ʻi hoʻo ngaahi toʻu tangatá, ʻoku totonu ke ke ʻiloʻi ko e fili ʻokú ke faí, ʻoku ʻikai maʻau tokotaha pē. ʻOku fekaungaʻaki hoʻo ngaahi filí kiate kinautolu ne moʻui kimuʻa mo kimui ʻiate koé. ʻOku kaunga ki ho ngaahi toʻu tangatá ʻa ho talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, mālohi ho angatonu fakatāutahá, pea mo e ola ʻo e ngaahi fili ʻokú ke faí, pe ʻe lelei pe kovi. Mou hoko muʻa ko ha ngaahi fehokotakiʻanga mālohi ʻo homou ngaahi toʻu tangatá.

ʻOku ou fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi ne toe fakafoki maí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku fakanofo ʻe he ʻOtuá e mali he vahaʻa ʻo e tangatá mo e fefiné, pea ko e fāmilí ko e uho ia ki he ikuʻanga taʻengata ʻo e fānau e ʻOtuá.

ʻOku ou fakamoʻoni, koeʻuhi ko ʻEne fakaleleí, ʻe huhuʻi kitautolu ʻe Sīsū Kalaisi mei heʻetau ngaahi angahalá, pea ʻomi ha mālohi lahi ke tau tuʻu maʻu ai ʻi he ongoongoleleí mo e fuakava ʻoku tau fakahokó, tautautefito ki he taimi ʻoku faingataʻa ai e ngaahi aʻusia he moʻuí.

ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻomi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha ngaahi fakakaukau fakalaumālie ki hotau lotó mo e ʻatamaí pea tokoni ke tau ʻiloʻi mo ngāueʻaki e ngaahi founga ke tau hoko ai ko ha ngaahi fehokotakiʻanga faivelenga ki hotau ngaahi toʻu tangatá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

[ʻOsi e lea ʻa Sisitā Susan K. Bednar]

Ko ha Fehokotakiʻanga Mālohi

ʻOku ou fakaʻamu ke fakatefito ʻeku leá ʻi he akonaki ʻa Palesiteni Hinckely fekauʻaki mo ʻetau ngaahi “fehokotakiʻanga ʻo e ngaahi toʻu tangatá.” Naʻá ne fakamatalaʻi mahino mai e meʻa ke ʻoua te tau faí, ʻa ia ke ʻoua naʻa tau hoko ko ha fehokotakiʻanga vaivai ki hotau ngaahi toʻu tangatá. ʻOku ou fie tukutaha ʻetau tokangá ki he ngaahi meʻa ke tau faí, ʻa ia ke tau hoko ko ha fehokotakiʻanga mālohi ki hotau ngaahi toʻu tangatá.

ʻI he  Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 128:18, ʻoku tau ako ai “ʻe taaʻi ʻa māmani ʻaki ha malaʻia tuku kehe ʻo kapau ʻe ʻi ai ha fehokotakiʻanga mālohi ʻe taha ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi tamaí mo e fānaú, ʻi ha tefito ʻe niʻihi pe ha tefito kehe—pea vakai ko e hā ʻa e tefito ko iá? Ko e  papitaiso  ia maʻá e kakai kuo pekiá. He ʻoku ʻikai lava ke fakahaohaoaʻi ʻa kitautolu taʻekau ai ʻa kinautolu pe fakahaohaoaʻi ʻa kinautolu taʻekau ai ʻa kitautolu. Pea ʻoku ʻikai lava ʻo fakahaohaoaʻi ʻa kinautolu pe ko kitautolu taʻekau ai ʻa kinautolu kuo pekia ʻi he ongoongoleleí foki; he ʻoku mahuʻinga ia ʻi hono kamata ʻo e kuonga ʻo e  kakato  ʻo e ngaahi kuongá, ʻa ia ko e kuonga ʻoku kamata ʻeni ke fokotuʻú, ke hoko hano fakatahaʻi kakato mo fakakātoa mo haohaoa, pea mo hano fakamaʻu fakataha ʻo e ngaahi kuonga fakakōsipelí, mo e ngaahi kī, mo e ngaahi mālohi, mo e ngaahi nāunau, pea ke fakahā mai ia ʻo fai mai talu mei he ngaahi ʻaho ʻo ʻĀtamá ʻo aʻu mai ki he taimi lolotonga ní.”2

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakakaukau ki he ongo fehuʻi ʻe ua ʻoku maʻu mei he potufolofola ko ʻení.

Fehuʻi ʻuluakí: Ko e hā ʻa e fehokotakiʻanga mālohi? Naʻe akonaki ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita, “Kuo pau ke fai hano fakahoko mo hano fakamaʻu fakataha ʻo e mātuʻá kae ʻoua kuo hokohoko fakataha ʻa e seini kakato ʻo e fāmili ʻo e ʻOtuá ke hoko ko ha seini pē ʻe taha, pea te nau hoko kotoa pē ko ha fāmili ʻo e ʻOtuá pea mo Hono Kalaisí.”3

ʻOku fakangofua ʻe hono toe fakafoki mai e mālohi mo e kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he kuonga ko ʻení, ke tau malava ʻo maʻu, manatua mo fakaʻapaʻapaʻi e ongo ouau fakatouʻosi ʻo e fakamoʻui fakafoʻituituí mo e hākeakiʻi fakafāmilí. Ne haʻu ʻa ʻIlaisiā ʻo hangē ko e talaʻofá, ke foaki ʻa e kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e mafai faisilá ke liliu e ngaahi lotó mo fakamālohia e ngaahi fehokotakiʻangá ki he ngaahi toʻu tangatá. ʻOku toe ʻi he māmani he ngaahi ʻaho kimui ní ha kau tamaioʻeiki maʻumafai te nau lava ʻo ʻoatu ʻa e ngaahi tāpuaki toputapu ne ʻomi ʻe he Fakamoʻuí, “ʻilonga ha meʻa te ke fakamaʻu  ʻi he māmaní, ʻe fakamaʻu ia ʻi he langí; pea ʻilonga ha meʻa te ke  nonoʻo  ʻi he māmaní, ʻi hoku hingoá pea ʻi heʻeku leá, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí, ʻe nonoʻo ia ʻo taʻengata ʻi he langí.”4

Ko ia, “ʻoku fokotuʻu ʻe he ngaahi ouau ʻoku tau fakahoko ʻi he temipalé, ʻo kamata mei he papitaisó, ha fehokotakiʻanga mālohi ʻoku taʻengatá ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi toʻu tangata ʻoku nau fakahoko ʻa e taumuʻa hono faʻu e māmaní.”5

Fehuʻi hokó: ʻOku maluʻi fēfē ʻa e māmaní ʻe he fehokotakiʻanga mālohí mei hono fakamalaʻiaʻí? Naʻe ʻakonaki ʻa Palesiteni Siosefa Filitinga Sāmita ʻo pehē, “ʻOku ʻikai fekauʻaki ia mo e papitaiso pē maʻá e pekiá, ka ʻoku toe fekauʻaki foki mo e silaʻi ʻo e ngaahi mātuʻá pea mo e fānaú ki he mātuʻá, koeʻuhí ke lava ʻo ʻfakatahaʻi kakato mo fakakātoa mo haohaoa, pea mo hano fakamaʻu fakataha ʻo e ngaahi kuonga fakakosipelí, fakataha mo e ngaahi kī mo e ngaahi mālohí mo e ngaahi nāunaú’, talu mei he kamataʻanga ki he ngataʻanga ʻo taimí. Kapau naʻe ʻikai ke ʻi māmani ʻa e mālohi faisilá [ʻa ia ne fakafoki mai ʻe ʻIlaisiaá], ʻe mālohi ʻa e puputuʻú pea fetongi ʻe he moveuveú ʻa e māú ʻi he ʻaho ko ia ʻe hāʻele mai ai ʻa e ʻEikí, ka, he ʻikai foki ke lava ʻeni ʻo hoko, he ko e meʻa kotoa pē ʻoku puleʻi mo tuʻutuʻuni ʻe he fono haohaoa ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”6

Ko e hā ka malaʻia ai e māmaní? “ʻOku ʻuhinga pē he kapau ʻe ʻikai ke ʻi ai ha fehokotakiʻanga ʻi he ngaahi tamaí mo e fānaú—ʻa ia ko e ngāue maʻá e kau pekiá—ta te tau tuʻu kotoa ʻoku ʻikai tali; ʻe taʻelava kotoa ʻa e ngāue kotoa ʻa e ʻOtuá mo fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie. … ʻOku hoko hono fakafoki mai ʻo e mafaí [silá] ni ko e tāpuaki [pe tākiekina māʻoniʻoni] ʻokú ne fakahaofi ʻa e māmaní mei he fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie ʻi he hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisí.”7

ʻOku tokoni e ngaahi moʻoni ko ʻeni mei he ongoongoleleí, ke mahino kiate kitautolu e ʻuhinga ʻo e, “ko e malí ʻi ha vā ʻo ha tangata mo ha fefine naʻe tuʻutuʻuni ia ʻe he ʻOtuá pea ko e fāmilí, ko e uho ia ʻo e palani ʻa e Fakamoʻuí ki he ikuʻanga taʻengata ʻo ʻEne fānaú.”8

Kuo aʻusia ʻe hamou niʻihi ha mamahi lahi ʻi ha ngaahi vā fakafāmili kuo ngaohi kovia mo fakamamahi. Ko ia ai, mahalo he ʻikai ke ke toe maʻu ha holi ke toe fetuʻutaki mo kinautolu ne tupunga ai ho loto-mamahi mo faingataʻaʻiá.

Kātaki ʻo fakafanongo mai: ʻoku toki fakamaʻu fakataha pē ʻa e ngaahi fehokotakiʻanga taʻengata fakafāmilí, ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e angatonu fakatāutahá. ʻOku ou fakamoʻoni mo palōmesi kiate kimoutolu, neongo e ngaahi kovi ʻe hoko ʻi homou fāmilí, ʻoku maʻu ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻa e faifakamoʻuí, fakafoʻoú, mo toe fakafoki mai ʻa ia ʻokú ke fie maʻú.

Neongo e tangí ʻi he pō ʻo hoʻo faingataʻá, ka ʻe hoko ʻa e fiefiá ʻi he pongipongi foʻou hoʻo moʻuí ʻo fakafou ʻi hotau Huhuʻí mo e Fakamoʻuí.9

Pea hā Leva?

Lolotonga ha ngaahi alēlea mahuʻinga ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku ʻeke maʻu pē ʻe Palesiteni Packer, “Pea hā leva?” Ne mahino ko ʻene fehuʻí, “Ko e hā leva e tokoni fakalaumālie mahuʻinga ʻa e fakakaukau, fokotuʻu, pe ngāue ko ʻení ʻi he moʻui ʻo e kāingalotu e Siasí? ʻE tāpuekina moʻoni ai ʻa kinautolu ʻoku tau tokoniʻí?” Ko hono moʻoní, naʻá ne fakaafeʻi kitautolu ke tau fakakaukau ki he mahuʻinga mo hono fakahoko e ngaahi meʻa ne mau akoʻí. Kuo hoko e fehuʻi “Pea hā levá?” ko ha tokoni lahi ke tukutaha ʻeku tokangá ki hono ʻiloʻi e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá.

Mahalo te mou pehē, “Brother Bednar, ko e hā e mahuʻinga hoʻo pōpoakí kiate kimautolú?” ʻOku ou tui ko e tali ki he fehuʻi ko iá ʻe maʻu ia ʻi ha ngaahi fehuʻi ʻe tolu, ʻoku fakafehuʻia ʻe he niʻihi ʻo kimoutolu he taimí ni.

ʻOku kau mai ki he fakataha lotu ko ʻení ha kau finemui mo e kau talavou ko ha fuofua toʻu tangata kinautolu ʻoku kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Kuo mou fanongoa mo tali e pōpoaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí, papitaiso mo hilifakinima ʻe ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki totonu, mo vilitaki atu ʻi he tui kia Kalaisi. Neongo pe ko ha toki papi ului koe pe ne fuoloa hoʻo uluí, ko e totomoʻui kimoutolu ʻo e Siasí mo hono fakamoʻui ho ngaahi fāmili he lolotongá pe kahaʻú. Ko e fuofua fehokotakiʻanga koe ʻo homou ngaahi toʻu tangatá.

Kae mahalo ʻokú ke fehuʻia, “ʻE anga fēfē haʻaku hoko ko ha fehokotakiʻanga mālohi ʻi heʻeku hoko ko e mēmipa tokotaha pē ʻi hoku fāmilí, pea feʻao mo ha fakafepaki lahi mei heʻeku ongomātuʻá mo e ngaahi tokouá pe tuofāfiné, mo e ngaahi mēmipa kehe ʻo e fāmilí?”

ʻI homou lau mo fanongo ki he ngaahi talanoa ʻo e kau fuofua paioniá ʻi heʻenau fepaki mo e fakatangá, kātakiʻi e faingataʻa fakatuʻasinó, mo lue ʻi he ngaahi potu tokaleleí ki he Teleʻa Sōlekí, mahalo te ke fakakaukauloto pe te ke fai e meʻa tatau ne nau faí. Ka ko e niʻihi ʻo kimoutolu ʻoku mou fai ʻa ia ne nau faí! Mahalo ko e natula totonu mo e faingataʻa ʻoku mou fehangahangai mo ia he ʻaho ní, ʻoku kehe ia mei he kau paionia kimuʻá, ka ko e fakafepaki ki he moʻoni kuo toe fakafoki maí ʻoku tatau pē mo e ʻahó ni pea ʻoku fakautuutu foki.

Ne mālōlō e taki ʻo ha matakali ʻi he lotolotonga ʻo Kaná ʻi ʻEpeleli ʻo e 1986. Ne kau he tokoni ki he teuteu ko ia ʻo e meʻafakaʻeikí ʻa Feleti Antwi, ko e tehina ʻo e taki e matakalí, ʻa ia ne papitaiso pea hilifakinima ko e mēmipa ʻo e Siasí ʻi ha taʻu ʻe taha kimuʻa. Ne faʻu ʻe he tuofefine siʻisiʻi e taki ʻo e matakalí, ha palani ʻa ia ne ʻikai ʻilo ki ai ʻa Feleti, ke hoko ʻa Feleti ko e taki foʻou ʻo e matakalí.

ʻI he efiafi kimuʻa hono telió, ne talanoa ha mēmipa ʻo e fāmilí mo Feleti peá ne ʻeke ange, “ʻOkú ke ʻilo ko e hā e palani e fāmilí kiate koé?” Ne taliange ʻe Feleti, “Teʻeki ai.” Ne talaange leva ʻe he tokotahá ni, “Te ke hoko ko e taki foʻou.” Ne ʻohovale ʻa Feleti mo ne pehē, “ʻIkai! He ʻikai fakangofua ʻe heʻeku tui fakalotú ke u fai ʻeni.”

Ko ha lāngilangi ke hoko ko ha taki. Ko e takí ʻa e pule ʻi hono ngaahi koló, pea ʻe fai ʻe he kakaí e meʻa te ne fekaú. ʻOku maʻu ʻe he takí ha tokoni fakapaʻanga, pea ʻoku ʻoange kiate ia e meʻa ʻokú ne fie maʻú. Naʻe lolotonga hoko ʻa Feleti ko ha palesiteni fakakolo ʻi heʻene ʻiloʻi ʻe malava ke ne hoko ko e taki he matakalí. Pea naʻe ʻikai ke ne fie kau ki he ngaahi ouau fakamatakali ʻa ia ne fepaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

Te u lau atu e tali ʻa Feleti ki he fekau ʻa hono tuofefiné. “ʻI he efiafi tatau, ne u ʻaʻahi ki he kolo hokó ki ha taha ʻo e kau matuʻotuʻa ʻi homau matakalí. Ne u fie talanoa mo ia fekauʻaki mo e ongoongo ne u maʻú. Naʻá ne pehē, ʻʻOku ou ʻiloʻi ʻa e palaní, pea ʻoku ʻikai te u lava fai ha meʻa ke taʻofi hoʻo hoko ko e taki ʻi he matakalí.ʻ”

Naʻe pehē leva ʻe Feleti, “ʻOkú ke ʻilo ko e Kalisitiane au, pea he ʻikai tali ʻe heʻeku tui fakalotú ke u hoko ko ha taki koeʻuhi ʻoku lahi e ngaahi meʻa kuo pau ke fai ʻe ha taki ʻa ia he ʻikai te u fai.” Ne tali ange leva , “Foki ki hoʻo kau taki ʻi he matakalí ʻo talaange ko e Kalisitiane koe pea he ʻikai te ke hoko ko e taki ʻi he matakalí.” Naʻe pehē ʻe Feleti, “Ne u foki ʻo tala ki he kau taki ʻi homau matakalí ka naʻe ʻikai ke nau tali.”

“Naʻe teu ke tanu hoku taʻoketé ʻi he tuʻuapoó, pea ne u muimui atu ʻi he ngaahi meʻalele e ngaahi mēmipa kehe hoku fāmilí ki he telió. ʻI heʻemau aʻu atu ki ha foʻi afe ʻi he halá, ne afe hema e ngaahi meʻalele hoku fāmilí, ka ne u afe mataʻu ʻo u fakavave atu he hala ne ʻalu ki Cape Coast.”

ʻI he ngaahi māhina ʻe ono hono hokó, ne ʻikai fetuʻutaki ʻa Feleti mo hono kāingá. Naʻá ne toki ʻilo kimui, kapau naʻe ʻalu ki he tanú, naʻe hoko ai pē ko e taki foʻou ʻo e matakalí pea te ne faingataʻaʻia. Naʻá ne ʻilo kimui ai ne hoko e foha hono tuofefiné, ko e taki foʻou ʻo e matakalí.

ʻI he afe mataʻu ʻa Feleti ʻo ʻalu ki Cape Coast, naʻá ne fakamālohia e fuofua fehokotakiʻanga ki hono ngaahi toʻu tangatá. Ne liliu e moʻui ʻo Feleti ʻi ha ngaahi founga fakaofo, ʻaki ʻene tuʻu maʻu ʻi heʻene fakamoʻoni ki he tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Naʻá ne hoko mo Sisitā Antwi ko e fuofua faifekau taimi kakato mei ʻAfilika Hihifo, kuo vahe ke ngāue ʻi he Temipale Kaná. ʻOku hoko ʻa Feleti he taimí ni ko e tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻi he Temipale Accra Ghana, mo hono hoá ko ha ʻasisiteni ki he metuloní.

ʻI heʻene hoko ko ha papi ului foʻou ki he Siasí, ne tāpuekina mo fakamālohia ʻa Feleti ke ne ikunaʻi e fakafepaki mālohi mei hono fāmilí, ngaahi kaungāmeʻá, mo e kaungā ngāué. Pea ʻoku akonekina ʻe Brother mo Sisitā Antwi ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki heʻena fānaú mo fokotuʻu ha sīpinga ʻo e angatonú ʻi hona fāmilí mo e ngaahi toʻu tangata ʻamuí. Hangē ko ia ne kamataʻi e Feleti mo hono uaifí, ʻoku pehē foki mo kimoutolu!

Kiate kimoutolu ko e fuofua toʻu tangata ke kau ki he Siasí: kamata ʻiate koe! Ko e paionia koe maʻa ho ngaahi kuí pea mo ho hakó. ʻOku lotua ʻe he ngaahi mēmipa ho fāmilí kuo pekiá ʻa ho tokoní, pea ʻoku falala mai ʻa kinautolu ʻe muimui mai ʻiate koé, ki hoʻo faivelengá. ʻOku mou maʻu e mālohi ke hoko ko e fehokotakiʻanga mālohi. Manatu, ʻoku kamata ʻiate koe. Pea ʻe tokoniʻi koe ʻe he ʻEikí ke ke lavaʻi ia.

Mahalo ʻe fehuʻia ʻe hamou niʻihi, “Te u ʻamanaki fēfē ke faʻu ha fāmili taʻengata kapau ne ʻikai ke u ʻi ha fāmili mālohi ʻi he Siasí?” Mahalo ʻe tokoni kiate kimoutolu ha niʻihi ʻo ʻeku ngaahi aʻusiá.

ʻOku kehekehe ʻa e “fehokotakiʻanga ʻo e ngaahi toʻu tangatá” ʻi he tafaʻaki fakatouʻosi ʻo ʻeku ongomātuʻá. ʻI he tafaʻaki ʻo ʻeku faʻeé, ko e toʻu tangata hono nima au kuo hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí. Ne kau ʻene ngaahi kuí ki he Siasí ʻi ʻIngilani mo Suitisaleni ʻi he konga kimuʻa hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Ko ia ai, ʻi he tafaʻaki ʻo ʻeku faʻeé, ko e taha au ʻi ha fehokotakiʻanga lōloa ʻo ha ngaahi toʻu tangata faivelenga.

ʻI he tafaʻaki ʻo ʻeku tamaí, ko e toʻu tangata hono ʻuluaki au kuo hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí. Koeʻuhi ne toki kau mai ʻeku tangataʻeikí ki he Siasí ʻi he konga kimui ʻo ʻene moʻuí, ne u hoko mo hoku tokouá ko e fuofua mēmipa ʻo e fāmili Bednar ke maʻu e lakanga fakataulaʻeikí. Ko e fuofua tokotaha au ʻi homau fāmilí ke hoko ko ha faifekau taimi kakato. Hangē ko e tokolahi ʻo kimoutolu, ko e fuofua fehokotakiʻanga au ʻi he ongoongoleleí ki he ngaahi toʻu tangata ʻo e fāmili Bednar.

Ko ha tangata lelei, mateaki mo ngāue mālohi ʻa ʻeku tangataʻeikí. ʻOku ou ʻofeina ia pea ne u ako ha meʻa lahi ne tokoni kiate au ʻi heʻeku ngāue mo iá, ke u hoko ko e tokotaha ko ʻeni he ʻahó ni. Naʻe akoʻi au heʻeku fineʻeikí ke u lotu mo mahuʻingaʻia ʻi he folofolá. ʻOku ou ʻofeina ia mo houngaʻia ʻi he tui naʻá ne tafunaki ʻiate aú. Kaekehe, ʻoku mālie he ʻoku ʻikai ke u manatu ki haʻamau lotu, ako folofola, pe fakahoko fakataha ʻa e efiafi fakafāmilí ʻi homau fāmilí. Ne u lau e Tohi ʻa Molomoná mo ʻeku fineʻeikí, ka naʻe ʻikai ke mau fakahoko fakataha ʻa e ngaahi meʻá ni ko e tamai, faʻē, mo e fānau.

ʻI he tokoni ʻa e ʻEiki, te ke lava ʻo faʻu ha fāmili taʻengata neongo ne ʻikai ke ke haʻu mei ha fāmili Siasi ʻo hangē ko ia ʻoku faʻa ʻasi mai he taimi ʻe niʻihi ʻi he takafi ʻo e ngaahi makasini Liahona pe Ensign . Kātaki ʻo manatu maʻu pē: ʻoku kamata ʻiate koe!

ʻOku hoko ʻa e ʻikai ko ia ke u aʻusia ha ngaahi sīpinga ʻo ha fāmili māʻoniʻoni ʻi heʻeku kei tamasiʻí, ke ne fakatupu ha holi lahi ʻiate au ke ma ngāue faivelenga mo Sūsana ke fakapapauʻi ʻoku hoko maʻu pē ʻa e ngaahi sīpinga ko iá ko ha konga ʻo e fāmili kuo ma faʻu fakatahá. ʻI he taimi naʻá ma fetokoniʻaki ai mo kolea ha tokoni ʻi heʻema lotú, ne ueʻi mo tāpuekina kimaua ke tokoniʻi ʻa ʻema fānaú ke nau ako e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Naʻe ʻikai ko ha ongomātuʻa haohaoa kimaua, ka ne ma maʻu e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie ne ma fie maʻú pea maʻu e “[tokoni … mahulu hake ʻiate kimaua].”10

ʻOku ʻikai ke tau fihia ʻi heʻetau ngaahi aʻusia he kuohilí. ʻOku ʻikai uesia fakaʻaufuli kitautolu ʻe he ngaahi tūkunga lolotongá pe te tau haʻisia ki hotau ʻātakaí. ʻE akoʻi kiate kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻoku totonu ke tau faí, kau ai e ngaahi sīpinga ʻo e angatonu fakafāmilí ʻa ia ne ʻikai ke tau aʻusia kimuʻá. ʻOku kamata ʻiate koe! Pea ʻe tokoniʻi koe ʻe he ʻEikí ke ke lavaʻi ia.

Ko e niʻihi ʻo kimoutolu ne fakalaveaʻi homou lotó ʻe ha mēmipa ʻo e fāmilí pe ko ha taʻetauhi ʻe ha kau taki ne fakaʻapaʻapaʻi, ʻa ʻenau ngaahi fuakava toputapu ʻi he nofomalí. Mahalo te ke fehuʻia, “Kapau naʻe ʻikai fakalakalaka e nofomali ʻeku ongomātuʻá pe ko ha ongomeʻa mali ne silaʻi ʻi he temipalé, ko e hā ka taʻengata ai ʻa ʻeku nofomalí?”

Ko kimoutolu kuo aʻusia e lotomamahi ʻo ha vete mali ʻi ho fāmilí, pe ongoʻi e mamahi hono maumauʻi ʻo e falalá, kātaki ʻo manatuʻi, ʻoku kamata ʻiate koe! Neongo kuo motuhi e fehokotakiʻanga ʻe taha ʻo hoʻo ngaahi toʻu tangatá, ka ʻoku kei mahuʻinga ʻo taʻengata ʻa e ngaahi fehokotakiʻanga angatonu ʻoku toé. Te ke lava ʻo fakamālohia ho fehokotakiʻangá pea mahalo te ke lava foki ʻo tokoni ke fakafoki ʻa e ngaahi fehokotakiʻanga ne motuhí. ʻE fakakakato takitaha e ngāue ko iá.

Ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo e ʻOtuá. Fakatatau mo e palani taʻengata ʻo e fiefiá, ʻoku fakakoloaʻaki kitautolu e meʻafoaki ʻo e tauʻatāina ke filí pea ʻoku tau maʻu ha malava ke ngāue. ʻOku ʻikai ko kitautolú ke ngāueʻi. ʻOku tau hoko ko e niʻihi ke fili maʻatautolu pea ʻoku totonu ke femoʻuekina ʻi hono fakahoko ʻa e māʻoniʻoni lahi.11

ʻOku ʻikai ʻiloʻi ha nofomali matuʻaki fakafiefia; ka ʻoku faʻu ia ʻe ha tangata mo ha fefine ʻoku tauhi ʻenau ngaahi fuakavá. ʻOku ou manavasiʻi naʻa kau ha niʻihi ʻo kimoutolu ʻi ha fekumi taʻetūkua ki ha meʻa ʻoku ʻikai ʻi ai. ʻOku ʻikai ha taha haohaoa ʻe ala hoko ko ho hoa, te ne lava ʻo maluʻi koe mei he mamahi fakaeloto mo e fakalaumālié. Ka ʻi he mālohi ʻo e ʻEikí, ʻe lava ke hoko ha tokotaha faivelenga ke ne faʻu ha nofomali matuʻaki fakafiefia mo e fāmili taʻengata ʻoku nau ʻamanaki mo fakaʻānaua ki aí.

ʻOku fie maʻu ki he ngāue taʻesiokita ʻi ha vā fetuʻutaki ʻo e nofomalí, ʻa e faʻa kātakí mo e loto vilitaki ʻi ha māmani ʻokú ne poupouʻi ʻa e filifilimānakó mo e siokitá. Ka ʻoku kamata ia ʻiate koe ʻaki ho ngāue mo vilitaki atu ʻi he tui ki he Fakamoʻuí, fekumi maʻu pē ki he tokoni fakalangí, mo hono fakaʻaongaʻi ʻi he angatonu ho tauʻatāina ki he filí . ʻE tokoniʻi koe ʻe he ʻEikí ke ke lavaʻi ia.

Ngaahi Talaʻofá, Tāpuakí, mo e Fakamoʻoní

ʻE hoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou kōlenga atu ʻaki e ivi kotoa hoku lotó, ke mou hoko ko ha fehokotakiʻanga mālohi ki homou ngaahi toʻu tangatá.

ʻOku kamata ʻiate koe ʻa hoʻo hoko ko ha fehokotakiʻanga mālohí, ʻaki ʻa hoʻo fakahoko e ngaahi meʻa faingofua ne fakahoko ʻe he ongomātuʻa Koló, ke tauhi ʻena ngaahi fuakava toputapú, mo akoʻi ʻena fānaú ke nau moʻui ʻaki mo ʻofa ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.

ʻOku kamata meiate koe ʻa hoʻo hoko ko ha fehokotakiʻanga mālohí, ʻaki ʻa hoʻo maʻu e loto-toʻa mo e tui ki he Fakamoʻuí ʻo hangē ko Feleti Antwi.

ʻOku kamata meiate koe ʻa hoʻo hoko ko ha fehokotakiʻanga mālohí, ʻaki ʻa hoʻo falala ki he Laumālie Māʻoniʻoní ke akoʻi kiate koe e meʻa kotoa mo hulungia ho halá, neongo e ʻikai ke ke ʻilo kimuʻa e feituʻu ʻoku totonu ke ke ʻalu ki aí mo ia ʻoku totonu ke faí.

ʻOku kamata meiate koe ʻa hoʻo hoko ko ha fehokotakiaʻanga mālohí, ʻaki ʻa hoʻo kapusi ʻa e fakapoʻulí meiate kimoutolu ʻi he faivelenga12 mo e loto-toʻa, pea tuʻu maʻu ʻi hono fakafepakiʻi ʻo e ngaahi fakatauele kovi ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

ʻOku ou tuku ha tāpuaki fakaeʻaposetolo, ʻio ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe mahino lelei ange kiate kimoutolu e mahuʻinga homou tuʻunga ʻi he fehokotakiʻanga ʻo e ngaahi toʻu tangatá. ʻOku ou ʻilo ʻe tāpuekina mo fakamālohia kimoutolu ʻi homou feinga ke hoko ko ha fehokotakiʻanga mālohí. Pea ʻoku ou palōmesi ʻe tokoniʻi kimoutolu ʻe he ʻEikí ke mou lavaʻi ia.

ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo Moʻui ia ʻo e ʻOtua Moʻuí. ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne moʻui pea kuó Ne toe tuʻu, pea ʻokú Ne ʻafioʻi mo ʻofeina fakafoʻituitui kitautolu. ʻOku ou fakamoʻoni ko e mafai mo e kī ʻokú ne nonoʻo ʻi māmani mo langí, kuo fakafoki mai ki māmani he ngaahi ʻaho kimui ní. Pea ʻoku ou ʻilo ʻi heʻetau muimui ki he palani taʻengata e Tamaí, ʻoku tau fiefia he moʻuí ni pea ʻe lava ke fakataha taʻengata hotau ngaahi fāmilí. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa toputapu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Gordon B. Hinckley, “Chains” (Ricks College devotional, Sep. 7, 1999), video.byui.edu; vakai foki “Ricks College Devotional, September 7, 1999,” Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 1: 1995–1999 [2005], 471–77.

  2. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:18; tānaki atu hono fakamamafaʻí.

  3. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita (2011), 475.

  4. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:46.

  5. D. Todd Christofferson, “The Redemption of the Dead and the Testimony of Jesus,” Ensign, November 2000, 11.

  6. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Filitingi Sāmita (2013), 219.

  7. Ngaahi Akonaki: Siosefa Filitingi Sāmita 219.

  8. “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 129.

  9. Vakai, Saame 30:5.

  10. “ʻEiki, te U Muimui Atu,” Ngaahi Himí, fika 127.

  11. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:27–28.

  12. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:23–25.