2010–2019
Ko e Fiefia ‘a e Kau Māʻoniʻoní
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2019


Ko e Fiefia ‘a e Kau Māʻoniʻoní

ʻOku maʻu ʻa e fiefiá mei hono tauhi ʻo ʻEne ngaahi fekaú, mei hono ikunaʻi e mamahí mo e ngaahi vaivaí ʻiate Iá, pea mo e ngāue hangē ko ʻEne ngāué.

Naʻe tohi ʻe he palōfita ko ʻĪnosi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻa e mokopuna ʻo Līhaí, ha aʻusia ʻe taha ne hoko kimuʻa ʻi heʻene moʻuí. Naʻe kamata ke fakakaukau ʻa ʻĪnosi ki he ngaahi akonaki ʻa ʻene tamai ko Sēkopé, ʻi heʻene toko taha ʻi he vao ʻakaú. Naʻá ne pehē, “Ko e ngaahi lea ʻa ia kuó u fanongo tuʻo lahi ki hono lea ʻaki ʻe heʻeku tamaí ʻo kau ki he moʻui taʻengatá pea mo e fiefia ʻa e kau māʻoniʻoní, naʻe tō mamafa ia ki hoku lotó.”1 ʻI he fiekaia fakalaumālie hono laumālié, naʻe tūʻulutui ai ʻa ʻĪnosi ʻo lotu, ko ha lotu fakaofo naʻe ʻosi ʻa e ʻahó kakato pea aʻu ʻo poʻuli, ko ha lotu naʻá ne ʻomi ha ngaahi fakahā mahuʻinga, fakapapau, mo ha ngaahi talaʻofa mahuʻinga fau.

ʻOku lahi ha meʻa ke ako mei he aʻusia ʻa ʻĪnosí, ka ko e meʻa ʻoku mahuʻinga ki heʻeku fakakaukaú he ʻaho ní ko e manatu ʻa ʻĪnosi ki he faʻa lea ʻa ʻene tamaí kau ki he “fiefia ʻa e kau māʻoniʻoní.”

Naʻe lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi ha konifelenisi peheni he taʻu ʻe tolu kuo hilí kau ki he fiefiá.2 Naʻe kau he ngaahi meʻa ne lea ki aí, ʻene pehē:

“ʻOku siʻi ha kaunga e fiefia ʻoku tau maʻú, ki he tūkunga ʻetau moʻuí mo e meʻa ʻoku tukutaha ki ai ʻetau tokangá.

“ʻI hono tukutaha ʻetau tokangá he palani ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí, pea mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí, … te tau lava ʻo ongoʻi fiefia ʻo tatau ai pē ko e hā e meʻa ʻoku hoko—pe ʻikai ke hoko—ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku maʻu pea tupu ʻa e fiefiá koeʻuhí ko Ia. … Ki he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko Sīsū Kalaisi ʻa e fiefiá!”3

Ko e Kau Māʻoniʻoní ʻa kinautolu kuo nau hū ki he fuakava ʻo e ongoongoleleí ʻo fou ʻi he papitaisó pea mo feinga ke muimui kia Kalaisi ʻo hangē ko ʻEne kau ākongá.4 ʻI heʻene peheé, ko e “fiefia ʻa e kau māʻoniʻoní” ʻokú ne fakahoʻata ʻa e fiefia ʻo e hoko ʻo hangē ko Kalaisí.

ʻOku ou fie lea ki he fiefia ʻoku maʻu ʻi he tauhi ʻo ʻEne ngaahi fekaú, ʻa e fiefia ʻoku tupu mei hono ikunaʻi e mamahí mo e ngaahi vaivaí ʻiate Ia, pea mo e fiefia ʻoku tupu ʻi he ngāue hangē ko ʻEne ngāué.

Ko e Fiefia ʻo e Tauhi e Ngaahi Fekau ʻa Kalaisí

ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga fakahōhōloto ʻoku fehuʻia ai ʻe ha tokolahi hono mahuʻinga ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí pe mātuʻaki fakasītuʻaʻi pē kinautolu. ʻOku ʻikai hāhāmolofia, ka ko e kakai ʻoku nau manukiʻi e ngaahi tuʻutuʻuni fakalangi hangē ko e fono ʻo e angamaʻá, tuʻunga moʻui ʻo e faitotonú, pea mo e toputapu ʻo e Sāpaté, ʻoku hangē ʻoku nau faʻa tuʻumālie mo fiefia ange kinautolu ʻi he ngaahi meʻa lelei ʻo e mouí ʻiate kinautolu ʻoku faifeinga ke talangofuá. ʻOku kamata ai ke fifili ha niʻihi pe ʻoku toe ʻaonga e ngāué mo e ngaahi feilaulaú. Naʻe lāunga ʻa e kakai ʻIsileli he kuonga muʻá:

“ʻOku taʻeʻaonga ʻa e tauhi ki he ʻOtuá, pea ko e hā hono ʻaonga ʻo ʻetau tauhi ʻene ngaahi ouaú mo ʻetau mamahi koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahala ʻi he ʻao ʻo e ʻEiki ʻo e ngaahi kau taú?

“Pea ʻoku tau ui ʻeni ʻa e fielahí ko e monūʻia; ʻio ʻoku fakalanga hake ʻa kinautolu ʻoku faiangahalá; ʻio, naʻa mo ia ʻoku ʻahiʻahi kovi ki he ʻOtuá ʻoku hao pē ʻa kinautolu.”5

ʻOku folofola ʻe he ʻEikí, tatali pē kae ʻoua kuo hoko e “ʻaho ko ia te u ngaohi ʻakinautolu ko ʻeku koloa mahuʻinga fau. … Pea te mou … ʻiloʻi hono fai kehekehe [ʻo] e māʻoniʻoní mo e angahalá, mo hono faikehekehe ʻa ia ʻoku ngāue ki he ʻOtuá mo ia ʻoku ʻikai ke ngāue ki aí.”6 ʻE ala maʻu ʻe he kau angahalá “ʻa e fiefia ʻi heʻenau ngaahi ngāué ʻi ha taimi siʻi,” ka ʻoku fakataimi maʻu pē ia.7 ʻOku tuʻuloa e fiefia ʻa e Kau Māʻoniʻoní.

ʻOku ʻafio ʻa e ʻOtuá ki ha meʻa ʻi honau tuʻunga totonú, pea ʻokú Ne vahevahe ʻa e vakai ko iá mo kitautolu ʻo fou ʻi Heʻene ngaahi fekaú, ʻo tataki lelei kitautolu ke takai ʻi he ngaahi vanu mo e ngaahi tūkiaʻanga ʻo e moʻui fakamatelié ki he fiefia taʻengatá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē: “Ko e taimi ʻoku akoʻi ai kitautolu ʻe Heʻene ngaahi fekaú, ʻoku taumuʻa ia ki ʻitāniti; he ʻoku ʻafio ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu ʻo hangē ʻoku tau ʻi ʻitānití; ʻoku ʻafio ʻa e ʻOtuá ʻi ʻitāniti, pea ʻoku ʻikai ʻafio ki he ngaahi meʻá ʻo tatau mo kitautolu.”8

Kuo teʻeki ai ke u feʻiloaki mo ha taha naʻá ne maʻu ʻa e ongoongoleleí he konga kimui ʻo ʻene moʻuí, naʻe ‘ikai fakaʻamu pehē ange mai naʻe vave ange. Te nau pehē, “ʻOiauē, ʻa e ngaahi fili hala mo e ngaahi fehalaaki naʻá ku mei hao mei aí.” ʻOku hoko e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí ko hotau fakahinohino ki he ngaahi fili lelei ange mo ola fakafiefia angé. ʻIkai ʻoku tonu ke tau fiefia mo fakafetaʻi kiate Ia ʻi Heʻene fakahā mai ʻa e founga ʻoku lelei angé.

ʻĪmisi
Sisitā Kamuania

Naʻe ʻaukai mo lotu ʻa Sisitā Kalomo Loseti Kamuania ʻo e Lepāpulika Fakatemokalati ʻo Kongokoó ʻi heʻene taʻu hongofulu tupú, ka ʻoku ngāue he taimí ni ʻi he Misiona Kote tivoia ʻApitisani Hihifó, ʻi ha ʻaho ʻe tolu, ke ʻilo e hala naʻe finangalo e ʻEikí ke ne fouá. Naʻe fakahā kiate ia ʻi ha misi he pō ʻe taha, ha fale ʻe ua, ko ha falelotu mo e taha ʻokú ne ʻilo he taimí ni ko ha temipale. Naʻe kamata leva ke fekumi pea ʻikai fuoloa kuó ne ʻilo ʻa e falelotu naʻe mamata ki ai ʻi heʻene misí. Naʻe pehē ʻe he fakaʻilongá, “Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.” Naʻe papitaiso ʻa Sisitā Kamuania pea hoko atu ai ʻene fineʻeikí mo hono ngaahi tuongaʻane ʻe toko onó. Naʻe pehē ʻe Sisitā Kamuania, “Ko e taimi naʻá ku maʻu ai ʻa e ongoongoleleí, naʻá ku ongoʻi hangē ha foʻi manupuna naʻe puke pōpula pea kuo fakatauʻatāinaʻí. Naʻe fakafonu hoku lotó ʻaki e fiefia. … Naʻá ku ongoʻi fakapapau ʻoku ʻofa e ʻOtuá ʻiate au.”9

ʻOku hanga ʻe hono tauhi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí ʻo ʻai kitautolu ke faingofua mo kakato ange ʻetau ongoʻi ʻEne ʻofá. ʻOku tataki fakahangatonu atu e hala fāsiʻi mo lausiʻi ʻo e ngaahi fekaú ki he ʻakau ʻo e moʻuí, mo e ʻakaú mo hono fuá, ʻa ia ʻoku melie taha pea “lelei taha ia ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē,”10 pea ko ha fakataipe ia ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻokú ne fakafonu e laumālié ʻaki “ha fuʻu fiefia lahi.”11 Naʻe folofola e Fakamoʻuí:

“Kapau ʻoku mou fai ʻeku ngaahi fekaú, te mou nofo ʻi heʻeku ʻofá; ʻo hangē ko ʻeku fai ʻa e ngaahi fekau ʻa ʻeku Tamaí, peá u nofo ʻi heʻene ʻofá.

“Kuó u lea ʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolu, koeʻuhí ke maʻu maʻu ai pē ʻa e fiefiá ʻiate kimoutolu pea ke kakato ai hoʻomou fiefiá.” 12

Ko e Fiefia ʻi he Ikuna ʻia Kalaisí

Naʻa mo ʻetau tuitala ki he tauhi ʻo e ngaahi fekaú, ʻoku kei ʻi ai pē ha ngaahi faingataʻa mo ha ngaahi ʻahiʻahi te nau ala uesia ʻetau fiefiá. Ka ʻi heʻetau fāifeinga ke ikunaʻi e ngaahi faingataʻa ko ʻení fakataha mo e tokoni ʻa e Fakamoʻuí, ʻokú ne fakahaofi ai e fiefia ʻoku tau ongoʻi he taimi ní mo ia ʻoku tau ʻamanaki ki aí. Naʻe fakapapauʻi ʻe Kalaisi ki Heʻene kau ākongá, “Te mou maʻu ‘a e mamahí ‘i māmani: ka mou [fiefia]; kuó u ikuʻi ‘a māmani.”15 Ko e tafoki kiate Iá, talangofua kiate Iá, mo e nofomaʻu ʻiate Iá, ʻoku liliu ai ʻa e faingataʻá ko e fiefiá. Te u lave ki ha sīpinga ʻe taha.

ʻI he 1989, ne lolotonga hoko ai ʻa Siaki Lasitoni ko e palesiteni ʻo e Siteiki ʻAivini Kalefōniá ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Lolotonga ha mālōlō ʻeveʻeva ʻa e fāmilí ki he matāfanga ʻo Kalefōniá, ne fānifo ʻa Siaki feʻunga mo hano tafiʻi ia ʻe ha foʻi peau ki ha fuʻu maka māngalongalo, ʻo fasi ai hono kiá pea lavea lahi mo hono filo silivá. Naʻe pehē ʻe Siaki kimui ange, “Naʻá ku ʻilo ʻi he taimi pē naʻá ku faʻaki aí, kuó u mamatea.”14 Naʻe ʻikai ke ne toe lava ʻo lea pe mānava ʻiate ia pē.15

ʻĪmisi
Fāmili mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻoku nau tokoni ki he fāmili Lasitoní

Naʻe tokoni ʻa e fāmilí, ngaahi kaungāmeá, mo e kau mēmipa ʻo e siteikí kia Misa Siaki Lasitoni mo hono uaifi ko Soaná, pea ko e taha ʻo ʻenau ngaahi ngāué ko hano fakaleleiʻi ha konga ʻo honau ʻapí ke lava ʻo ngāue ʻaki ai e sea teketeke ʻo Siakí. Ne hoko ai ʻa Soana ko e tauhi pē ʻo Siaki ʻi he taʻu ʻe 23 hono hokó. ʻI haʻane lave fekauʻaki mo e talanoa ʻi he Tohi ʻa Molomoná kau ki he ʻaʻahi ʻa e ʻEikí ki Hono kakaí ʻi honau ngaahi mamahí pea fakamaʻamaʻa ʻenau ngaahi kavengá,16 naʻe pehē ai ʻe Sōana, “ʻOku fakaofo maʻu pē kiate au ʻeku ongoʻi ʻi hoku lotó ʻoku maʻamaʻa pē hono tokangaʻi hoku husepānití.”17

ʻĪmisi
Siaki mo Sōana Lasitoni

Naʻe fakafoki mai ʻe ha liliu ne fai ki he mīsini mānava ʻa Siakí ʻa ʻene malava ke leá, pea ʻi ha taʻu pē ʻe taha, kuo ui ʻa Siaki ko ha faiako ʻo e Tokāteline ʻo e Ongoongoleleí mo ha pēteliake fakasiteiki. ʻI he taimi naʻe ʻalu ai ke foaki ha tāpuaki fakapēteliaké, naʻe hili ʻe ha maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻe taha e nima ʻo Siakí ʻi he ʻulu ʻo e tokotaha ʻoku maʻu hono tāpuakí, mo pukepuke hake hono nimá mo hono umá he lolotonga ʻo e tāpuakí. Naʻe mālōlō ʻa Siaki ʻi he ʻAho Kilismasi ʻo e 2012, hili ia ha taʻu ʻe 22 ʻo ʻene ngāue mateakí.

ʻĪmisi
Siaki Lasitoni

Naʻe pehē ʻe Siaki ʻi ha ʻinitaviu: “ʻE hoko mai e ngaahi palopalemá ki heʻetau moʻuí kotoa; ko ha konga pē ia ʻo ʻetau ʻi māmaní. Pea ʻoku pehē ʻe ha kakai ʻe niʻihi ʻe hanga ʻe he tui fakalotú pe tui ki he ʻOtuá ʻo maluʻi koe mei he ngaahi meʻa ʻoku koví. ʻOku ʻikai ke u tui ko e meʻa ia ʻoku mahuʻingá. Te u pehē ko e meʻa ʻoku mahuʻingá kapau ʻoku mālohi pehē ʻetau tuí, ko e taimi ʻe hoko ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku koví, ʻa ia kuo pau ke nau hokó, te tau lava ʻo fehangahangai mo ia. … Naʻe ʻikai teitei holo ʻeku tuí, ka ne ʻikai ʻuhinga ia ke u taʻe-loto mafasia ai. Naʻá ku fakakaukau ko e fuofua taimi ʻeni ʻi heʻeku moʻuí kuo tekeʻi ai au ki he ngataʻanga ʻo ʻeku kātakí, ʻo ʻikai ha toe potu ke tafoki ki ai, ko ia ne u tafoki ki he ʻEikí, pea ko e ʻahó ni ʻoku ou ongoʻi ha fiefia tauʻatāina.”18

Ko ha kuonga ʻeni ʻo ha ngaahi ʻohofi taʻeʻofa mo fakahangatonu ʻi he mītia fakasōsialé kiate kinautolu ʻoku feinga ke tauhi e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e ʻEikí ʻi he teuteú, fakafiefiá, mo e haohaoa fakasekisualé. ʻOku meimei ko e toʻu tupú mo e kau taautaha ʻi he Kāingalotú, kae pehē ki he kakai fefiné mo siʻi ngaahi faʻeé, ʻoku nau fuesia e kolosi ko ʻeni ʻo e manukí mo e fakatangá. ʻOku ʻikai faingofua ke hao mei he faʻahinga ngaohikovia peheé, kae manatuʻi muʻa e lea ʻa Pitá: “Kapau ʻoku manukia [ʻa kimoutolu] koeʻuhí ko e huafa ʻo Kalaisí, ʻoku mou monūʻia ʻoku nofo kiate kimoutolu ʻa e Laumālie ʻo e ongoongoleleí mo e ʻOtuá: ʻa ia ʻoku lauʻikovi ia ʻe kinautolu, kae ongoongolelei ia ʻiate kimoutolu.”19

ʻI he Ngoue ko ʻĪtení, naʻe ʻi ha tuʻunga taʻehalaia ai ʻa ʻĀtama mo ʻIvi, “ʻo ʻikai ha fiefia, he naʻe ʻikai te na ʻiloʻi ha mamahi.”20 Ka ʻi heʻetau hoko ko ʻeni ko e kakai ʻoku haʻisiá, ʻoku tau maʻu e fiefiá ʻi hono ikunaʻi ʻo e mamahí ʻi ha faʻahinga tuʻunga pē, tatau ai pē pe ko e angahala, faingataʻa, vaivaiʻanga, pe ha toe meʻa fakatuta ki he fiefiá. Ko e fiefia ʻeni ʻo e ongoʻi e fakalakalaka ʻi he hala ʻo e tuʻunga fakaākongá; ko e fiefia ʻo e “maʻu ha fakamolemole ʻo e angahalá, mo e maʻu ha konisēnisi tauʻatāiná”21 ko e fiefia ia ʻo e ongoʻi ʻoku tupulaki ha laumālie ʻo ha taha mo tupulaki ʻi he ʻaloʻofa ʻa Kalaisí.22

Ko e Fiefia ʻo e Ngāue Hangē ko Kalaisí

ʻOku maʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fiefiá ʻi hono fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá.23 Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni fekauʻaki mo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí:

“Pea ʻi he meʻa kotoa pē, ko Sīsū Kalaisi ʻa hotau sīpinga lelei tahá, ʻʻa ia ne kātaki ʻa e pekia ʻi he ʻakaú ko e meʻa ʻi he fiefia naʻe tuku ʻi hono ʻaó’ [Hepelū 12:2]. Fakakaukau ki ai! Koeʻuhí ke Ne malava ʻo foua e meʻa fakamamahi taha kuo hoko he māmaní, naʻe nofotaha pē hotau Fakamoʻuí ʻi he fiefiá!

“Ko e hā leva e fiefia naʻe tuku ʻi Hono ʻaó? Ko e moʻoni naʻe kau ai e fiefia ʻo e fakahaohaoaʻí; mo e fakamālohia kitautolú; ʻa e fiefia ʻo e totongi huhuʻi ki he angahala ʻa kinautolu kotoa ʻe fakatomalá; ʻa e fiefia ʻo e ʻai ke ke lava mo u lava ʻo foki ki ʻapí—maʻa mo taau—ke nofo mo ʻetau Mātuʻá mo e fāmili fakalangí.”24

Ko e meʻa tatau pē, ko e fiefia “kuo tuku ʻi hotau ʻaó” ko e fiefia ia ʻo e tokoni ki he Fakamoʻuí ʻi Heʻene ngāue ʻo e huhuʻí. ʻI heʻetau hoko ko e hako mo e fānau ʻa ʻĒpalahamé,25 ʻoku tau kau ai ʻi hono tāpuakiʻi e ngaahi fāmili kotoa ʻo e māmaní “ʻaki e ngaahi tāpuaki ʻo e Ongoongoleleí, ʻa ia ko e ngaahi tāpuaki ia ʻo e fakamoʻuí, ʻio ko e moʻui taʻengatá.”26

ʻOku haʻu ki heʻeku fakakaukaú e ngaahi lea ʻa ʻAlamaá:

“Ko ʻeku fiefiá ʻeni, ke u lava ʻapē ʻo hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ke ʻomi ha taha ki he fakatomalá; pea ko ʻeku fiefiá ʻeni.

“Pea vakai, ʻi heʻeku sio ki he tokolahi ʻo hoku kāingá ʻoku loto-fakatomala moʻoni, pea nau haʻu ki he ʻEiki ko honau ʻOtuá, ʻoku toki fonu ai hoku laumālié ʻi he fiefia. …

“Ka ʻoku ʻikai te u fiefia koeʻuhí ko e tuʻumālie ʻeku ngāue pe ʻaʻakú, ka ʻoku kakato ange ʻa ʻeku fiefiá koeʻuhí ko e tuʻumālie ʻa e ngāue ʻa hoku kāingá, ʻa ia kuo nau ʻalu atu ki he fonua ko Nīfaí. …

“Ko ʻeni, ʻi heʻeku fakakaukau ki he lavameʻa ʻo e ngāue ʻa e faʻahingá ni ko hoku kāingá, ʻoku ʻāvea ʻa hoku laumālié, ʻo hangē nai kuo mavahe ia mei hoku sinó, koeʻuhí ko e fuʻu lahi ʻeku fiefiá.”27

Ko e fua ʻo ʻetau fetokoniʻaki ʻi he Siasí ko ha ngaahi konga ia ʻo e fiefia “kuo tuku ʻi hotau ʻaó.” Naʻa mo e taimi ʻo e lotofoʻí pe loto mafasiá, te tau lava ʻo tokoni ʻi he faʻa kātaki kapau ʻoku tau tokanga pē ki he fiefia ʻo e fakahoifua ki he ʻOtuá mo hono ʻomi ko ia ha maama, fakafiemālie, mo ha fiefia ki Heʻene fānaú, ko hotau kāingá.

ʻI he lolotonga ʻi Haiti ʻa ʻEletā Tēvita mo Sisitā Sūsana Petinā ʻi he māhina kuo ʻosí ke fakatapui ʻe Temipale Poata Pilinisí, naʻá na talanoa ai mo ha fefine kei talavou ne mālōlō siʻono husepānití ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi kimuʻa, ʻi ha fakatuʻutāmaki fakamamahi. Naʻa nau fetāngihi fakataha. Ka ʻi he Sāpaté, naʻe fakahoko ʻe he siʻi fefine ʻofeiná ni hono fatongia ko e taha fakanofonofo ʻi he ngaahi ouau fakatapuí, ʻo malimali ʻi hono talitali ʻo kinautolu kotoa ne hū ki he temipalé.

ʻOku ou tui ʻoku maʻu ʻa e fiefia ʻa e kaumāʻoniʻoní ʻi he ʻilo ʻe taukapoʻi kinautolu ʻe he Fakamoʻuí 28 “pea koloto ke faʻa ʻiloʻi ʻe ha taha ʻa e fiefia [ʻa ia te ne] fakafonu ʻaki hotau laumālié ʻi heʻetau [fanongo] ki hono hūfekina kitautolu ʻe [Sīsū] ki he Tamaí.”29 ʻOku ou fakamoʻoni fakataha mo Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ko e fiefiá ko ha meʻaʻofa ia ki he Kau Māʻoniʻoni faivelenga “kuo nau kātekina ʻa e ngaahi kolosi ʻo e māmaní pea ʻikai te nau mā ai”30 pea ʻoku nau feinga fakamātoato ke moʻui angatonu, hangē ko hono akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi.”31 ʻOfa ke kakato hoʻomou fiefiá, ʻoku ou fai ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.