2010–2019
Ko e Fekau Lahi Hono Uá
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2019


Ko e Fekau Lahi Hono Uá

ʻOku maʻu ʻetau fiefia lahi tahá ʻi heʻetau tokoniʻi hotau kāingá.

Siʻoku kāinga ʻofeina, fakamālō atu he meʻa kotoa pē ʻoku mou fai ke tokoni ʻi hono tānaki ʻo ʻIsileli ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí, fakamālohia homou fāmilí, mo faitāpuekina e moʻui ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Fakamālō atu hoʻomou hoko ko e kau muimui moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí.1 ʻOku mou ʻilo pea saiʻia ke talangofua ki Heʻene ongo fekau lahí, ke ʻofa ki he ʻOtuá pea ke ʻofa ki homou kaungāʻapí.2

Lolotonga e māhina ʻe ono kuo ʻosí, ne u feʻiloaki ai mo Sisitā Nalesoni mo ha Kāingalotu ʻe lau afe ʻi heʻema ʻaʻahi ki ʻAmelika Lotoloto mo ʻAmelika Tongá, ʻotu motu ʻo e Pasifikí, mo e ngaahi kolo kehekehe ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Ko ʻema fakaʻamu ʻi heʻema ʻaʻahí, ke langaki hoʻomou tuí. Ka ʻi heʻema foki mai maʻu pē, kuo fakamālohia ʻema tuí ʻe he kāingalotu mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻoku mau feʻiloakí. Tuku muʻa ke u vahevahe atu ʻa e ngaahi momeniti mahuʻingamālie ʻe tolu mei heʻema ngaahi aʻusia kimui ní?

ʻĪmisi
Ko Palesiteni Nalesoni ʻi Nuʻu Sila
ʻĪmisi
Ko Palesiteni Nalesoni ʻi Nuʻu Sila

Ne u ʻaʻahi mo Sisitā Nalesoni ʻi Mē fakataha mo ʻEletā Keliti W. mo Sisitā Sūsana Kongo ki he Pasifiki Sauté. Lolotonga ʻemau ʻi ʻAokalani, Nuʻu Silá, ne mau lāngilangiʻia ke feʻiloaki mo e kau taki lotu mei he ongo falelotu faka-Mosilemi ʻi Christchurch, Nuʻu Silá, ʻa ia naʻe fanaʻi ai ha kau lotu taʻehalaia ʻi ha māhina ʻe ua kimuʻa angé, ʻi ha meʻa fakalilifu naʻe hoko.

Ne mau fakahoko ange ʻa ʻemau fie kaungā mamahi ki he ngaahi tokoua ko ʻeni mei ha tui fakalotu kehe mo toe fakapapauʻi ʻemau tukupā tatau ki he tauʻatāina fakalotú.

Naʻa mau angaʻofa ange foki ha tokoni fakangāue mo fakapaʻanga ke toe langa honau falelotu faka-Mosilemí. Naʻe fonu ʻemau fakataha mo e kau taki faka-Mosilemi ko ʻení ʻi he ngaahi ongo ʻo e ʻofa fakatokouá.

ʻĪmisi
kau maʻu saliote teketeke ʻi ʻĀsenitiná
ʻĪmisi
kau maʻu saliote teketeke ʻi ʻĀsenitiná

Ne u feʻiloaki fakataha mo ʻEletā Kuenitini L. mo Sisitā Mele Kuki, mo Sisitā Nalesoni mo ha niʻihi fakafoʻituitui ʻi Puēnosi ‘Aealesi, ‘Āsenitina—ko e tokolahi taha ʻo kinautolú naʻe ʻikai ke nau kau ki heʻetau tui fakalotú—ka kuo liliu ʻenau moʻuí ʻi hono foaki ange ha ʻū saliote teketeke ʻo fakafou ʻi heʻetau Latter-day Saint Charities. Naʻe ueʻi kimautolu ʻi heʻenau fakahaaʻi ʻenau fiefia mo e loto houngaʻia ʻi heʻenau founga fefonongaʻaki foʻoú.

Naʻe hoko ha momeniti mahuʻinga hono tolu ʻi he ngaahi uike siʻi pē kuohilí ʻi heni ʻi Sōleki Siti. Naʻe hoko ia ʻi ha tohi makehe ne u maʻu ʻi hoku ʻaho fāʻeleʻí mei ha finemui te u ui ko Mele—taʻu 14.

Naʻe tohi ʻe Mele fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ne ma faitatau aí: “ʻOku ʻi ai haʻo fānau ʻe toko 10. ʻOku toko 10 ʻemau fānaú. ʻOkú ke lea faka-Manitalini. Ko e toko fitu ʻi he fānau homau fāmilí, kau ai au, naʻe ohi mei Siaina, pea ko ʻemau ʻuluaki leá ʻa e lea faka-Manitaliní. Ko ha toketā tafa mafu koe. Kuo tuʻo ua hono [tafa] e mafu hoku tokouá. ʻOkú ke saiʻia ʻi he lotu houa ʻe uá. ʻOku mau saiʻia ʻi he lotu houa ʻe uá. ʻOkú ke leʻo lelei. ʻOku leʻo lelei foki mo hoku tuongaʻané. ʻOkú ne kui hangē ko aú.”

Naʻe ongo moʻoni kiate au ʻa e ngaahi lea ʻa Melé, ʻo ʻikai ngata pē ʻi hono fakahaaʻi ai e maʻongoʻonga ʻa hono laumālié ka ko e fakatapui foki ʻa ʻene faʻeé mo ʻene tamaí.

ʻOku kumi maʻu pē ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he ngaahi ʻaho Kimui ní, hangē ko e kau muimui kehe ʻo Sīsū Kalaisí, ha ngaahi founga ke tokoni ai, hiki hake, pea mo ʻofa ki he niʻihi kehé. Ko kinautolu ʻoku loto ke ui ko e kakai ʻa e ʻEikí ʻoku “[nau] loto ke fefuaʻaki [ʻenau] ngaahi kavengá, … ke tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí; … pea [ke] fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié.”3

ʻOku nau fekumi moʻoni ke moʻui ʻaki ʻa e fekau lahi ʻuluakí mo hono uá. ʻI he taimi ʻoku tau ʻofa ai ki he ʻOtuá ʻaki e kotoa hotau lotó, ʻokú Ne fakatafoki hotau lotó ki he lelei ʻa e niʻihi kehé ʻi ha founga fakaʻofoʻofa mo maʻa.

He ʻikai malava ke fikaʻi ʻa e lahi ʻo e tokoni ʻoku fai ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he ngaahi ʻaho Kimui ní ki he māmaní ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he taʻu kotoa, ka, ʻoku malava ke fikaʻi ʻa e lelei ʻoku fai ʻe he Siasí ko ha kautaha lotu ke faitāpuekina ai e kau tangata mo e kau fafine—fānau tangata mo e fānau fefine—ʻoku nau fie maʻu ha nima tokoní.

Naʻe kamata ʻa e polokalama tokoni ʻofa fakaetangata ʻa e Siasí ʻi he 1984. Naʻe fakahoko leva ha ʻaukai fakakātoa ʻa e Siasí ke tānaki ha paʻanga ke tokoniʻi ʻa kinautolu naʻe uesia ʻi ha honge fakamanavahē ʻi ʻAfilika hahake. Naʻe foaki ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ha $6.4 miliona ʻi he ʻaho ʻaukai ʻe taha ko iá.

ʻĪmisi
Ko ʻEletā Pālati he taimi ko iá ʻi ʻItiopea

Naʻe fekauʻi atu ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati he taimi ko iá mo Brother Keleni L. Peisi ki ʻItiopea ke vakaiʻi ʻa e founga naʻe malava ke fakaʻaongaʻi lelei taha ai ʻa e paʻanga ko ia kuo fakatapuí. Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he ngāue ko ʻení ko e kamataʻanga ia ʻo e meʻa naʻe toki ʻiloa kimui ange ko e Latter-day Saint Charities.

Talu mei he taimi ko iá, kuo foaki ʻe he Latter-day Saint Charities ha paʻanga ʻe ua piliona tupu ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻia ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku foaki ʻa e tokoni ko ʻení ki he kakai ʻoku nau fie maʻú neongo pe ko e hā e siasi ʻoku nau kau ki aí, fonua, matakali, tuʻunga fakasekisuale, tuʻunga tangata pe fefine, pe tuʻunga fakapolitikalé.

ʻOku ʻikai ko ia pē. Ke tokoniʻi ʻa e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí ʻoku faingataʻaʻiá, ʻoku tau ʻofa mo moʻui ʻaki ai ʻa e fono fakakuongamuʻa ʻo e ʻaukaí.4 ʻOku tau fiekaia ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehe ʻoku fiekaiá. ʻOku ʻikai ke tau kai ʻi he ʻaho ʻe taha he māhina takitaha pea foaki ʻa e mahuʻinga ʻo e meʻakai ko iá (pea lahi ange) ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

He ʻikai teitei ngalo ʻiate au ʻeku fuofua ʻaʻahi ki ʻAfilika Hihifo ʻi he 1986. Naʻe omi tokolahi ʻa e Kāingalotú ki heʻemau ngaahi fakatahá. Neongo ne nau masivesiva ʻi he koloa fakamatelié, ka naʻa nau vala hina ekiaki.

Ne u fehuʻi ki he palesiteni fakasiteikí pe ʻokú ne tokangaʻi fēfē ʻa e kāingalotu ʻoku fuʻu masivá. Naʻá ne tali mai naʻe ʻiloʻi lelei ʻe heʻenau kau pīsopé honau kakaí. Kapau naʻe lava ʻe he kāingalotú ʻo maʻu ha houa kai ʻe ua ʻi he ʻaho, naʻe ʻikai ke fie maʻu ha tokoni. Ka ʻo kapau naʻa nau lava pē ʻo maʻu ha houa kai ʻe taha pe siʻi ange—neongo e tokoni ʻa e fāmilí—naʻe ʻave leva ʻe he kau pīsopé ha meʻakai, ʻa ia naʻe fakapaʻanga mei he ngaahi foaki ʻaukaí. Peá ne toki tānaki mai ʻe foʻi moʻoni fakaofo ko ʻení: ko e angamahení naʻe lahi ange ʻenau ngaahi foaki ʻaukaí ʻi heʻenau ngaahi fakamolé. Naʻe ʻave leva ʻa e hulu mei he foaki ʻaukaí ki he kakai ʻi he ngaahi feituʻu kehé ʻa ia naʻe lahi ange ʻenau fiemaʻú. Ne akoʻi mai ʻe he Kāingalotu ʻAfilika taʻeueʻia ko iá ha lēsoni maʻongoʻonga fekauʻaki mo e mālohi ʻo e fono pea mo e laumālie ʻo e ʻaukaí.

ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku tau ongoʻi ha fehokotaki fakakāinga mo kinautolu ʻoku faingataʻaʻia ʻi ha faʻahinga founga pē.5 ʻI heʻetau hoko ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá, ko e kāinga kotoa pē kitautolu. ʻOku tau tokanga ki ha fakatokanga ʻi he Fuakava Motuʻá: “Ke ke mafola ho nimá ʻo lahi ki ho tokouá, ki he masivá, mo ia ʻoku tuʻutāmakí.”6

ʻOku tau fāifeinga foki ke moʻui ʻaki e ngaahi akonaki ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻo hangē ko ia kuo lekooti ʻi he Mātiu 25:

“He naʻá ku fiekaia, pea naʻa mou foaki ʻa e meʻakai kiate au: naʻá ku fieinua, pea naʻa mou foaki ʻa e inu kiate au: ko e muli au, pea naʻa mou fakaafeʻi au:

“Telefua pea naʻa mou fakakofuʻi au: naʻá ku mahaki pea naʻa mou ʻaʻahi kiate au. …

“… Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻomou fai ia kiate aú.”7

Tuku muʻa ke u vahevahe ha ngaahi sīpinga ʻe niʻihi ʻo e founga ʻoku muimui ai ʻa e Siasí ki he ngaahi akonaki ko ʻeni ʻa e Fakamoʻuí.

ʻĪmisi
Fale tukuʻanga koloa ʻa e kau pīsopé

Ke tokoni ke fakafiemālieʻi e fiekaiá, ʻoku ʻi ai ha fale tukuʻanga koloa ʻa e kau pīsopé ʻe 124 ʻi he funga māmaní. Pea ʻi he ngaahi fale ko iá, ʻoku fakafuofua ki he ngaahi kole meʻakai ʻe 400,000 ʻoku foaki ʻi he taʻu takitaha kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻI he ngaahi feituʻu ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha fale tukuʻanga koloá, ʻoku toʻo ʻe he kau pīsopé mo e kau palesiteni fakakoló ha paʻanga mei he paʻanga foaki ʻaukai ʻa e Siasí ke fakatau mai ʻaki ha meʻakai mo e ngaahi naunau maʻa honau kāingalotu ʻoku faingataʻaʻiá.

Ka, ʻoku ope atu ʻi he Siasí ʻa e faingataʻa ʻo e fiekaiá. ʻOku fakautuutu ia ʻi he funga ʻo e māmaní. Naʻe fakahaaʻi ʻe ha lipooti kimuí ni ʻa e Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá kuo laka hake he kakai fasimanava ʻe toko 820 miliona ʻi he māmaní he taimí ni—pe meimei ko e toko taha ʻi he toko hiva ʻo e kakai ʻi he māmaní.8

He toki fakamatala fakaʻofa moʻoni ia! ʻOku mau houngaʻia moʻoni ʻi hoʻomou ngaahi foakí. Fakamālō atu koeʻuhí ko hoʻomou foaki loto ʻofá, ʻe maʻu ai ʻe he lau miliona ʻi he māmaní ha meʻakai, vala, palepale fakataimi, saliote teketeke, faitoʻo, vai maʻa, mo e ngaahi meʻa lahi ange ʻoku fiemaʻu vivili.

ʻOku fakatupu e mahamahaki lahi ʻi he funga māmaní ʻe he vai ʻulí. ʻI heʻene aʻu mai ki he ʻaho ní, kuo tokoni ʻa e polokalama tokoni ʻofa fakaetangata ʻa e Siasí ke foaki ha vai maʻa ki he ngaahi komiunitī ʻe lau ngeau ʻi he ngaahi fonua ʻe 76.

Ko ha sīpinga maʻongoʻonga ha ngāue ʻi Luputa, ʻi he Lepapulika Fakatemokalati ʻo Kongokoú. ʻI ha kolo ne ʻi ai ha kakai ʻe toko 100,000 tupu, naʻe ʻikai lele ha vai ʻi he koló. Naʻe pau ke fononga lalo mamaʻo e kau tangataʻi fonuá ki he ngaahi maʻuʻanga vai naʻe maʻá. Naʻe ʻilo ha vai he moʻungá naʻe maile ʻe 18 (km ʻe 29) hono mamaʻó, ka naʻe ʻikai lava ke maʻu maʻu pē ʻe he kakai ʻo e koló ʻa e vai ko iá.

ʻĪmisi
Ko hono keli ha fakatafenga vai

ʻI he taimi naʻe ʻilo ai ʻe he kau faifekau tokoni ʻofa fakaetangatá ʻa e faingataʻa ko ʻení, naʻa nau ngāue mo e kau taki ʻo Luputá ʻaki hono ʻoange e ngaahi naunau mo akoʻi kinautolu ke taki e vaí ki he koló. Naʻe ngāue ʻa e kakai ʻo Luputá ʻi ha taʻu ʻe tolu ki hono keli ha fakatafeʻanga vai mita ʻe taha hono lolotó ʻi he maká mo e vaotaá. ʻI heʻenau ngāue fakatahá, naʻe faifai pea hokosia e ʻaho fakafiefia ko ia naʻe lava ke maʻu ai ʻe he taha kotoa ʻi he kolo ko iá ha vai foʻou mo maʻa.

ʻĪmisi
ʻUtu vai

ʻOku tokoni foki e Siasí ki he kau kumi hūfangá, ʻo tatau ai pē mei he tau fakalotofonuá, ngaahi maumau fakanatulá, pe fakatanga fakalotú. ʻOku ʻi ai ha kakai ʻe toko 70 miliona tupu ʻoku ʻikai lava ke nau nofo ʻi honau ngaahi ʻapí.9

ʻĪmisi
Ngāue fakaetauhi ki he kau kumi hūfangá

ʻI he taʻu 2018 ʻataʻatā pē, naʻe foaki ai ʻe he Siasí ha ngaahi naunau tokoni fakavavevave ki ha kau kumi hūfanga ʻi ha ngaahi fonua ʻe 56. ʻIkai ngata aí, ka naʻe ngāue ʻofa ʻaki ʻe he kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí honau taimí ke tokoniʻi e kau kumi hūfangá ke nau maheni mo e ngaahi komiunitī foʻoú. ʻOku mau fakamālō atu kiate kimoutolu kotoa pē ʻoku tokoni kiate kinautolu ʻoku nau feinga ke langa ha ngaahi ʻapi foʻoú.

ʻĪmisi
Fale tufakiʻanga valá

Makatuʻunga ʻi he ngaahi foaki ʻofa ki he ngaahi falekoloa ʻa e Deseret Industries ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ʻoku tānaki mo fakafaʻahinga ʻi he taʻu takitaha ha vala pāuni ʻe lau miliona. Neongo ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he kau pīsope fakalotofonuá ʻa e koloa lahi ko ʻení ke tokoniʻi e kāingalotu ʻoku faingataʻaʻiá, ka ʻoku foaki ʻa e konga lahi tahá ki he ngaahi kautaha tokoni ʻofa kehe ʻa ia ʻoku nau tufaki fakamāmanilahi ʻa e koloá.

Pea ʻi he taʻu kuo ʻosí pē, naʻe tokoniʻi ʻe he Siasí ha kakai ʻe toko 300,000 tupu ke nau sio lelei ange ʻi he ngaahi fonua ʻe 35, tokoni ki he pēpē toki fāʻeleʻí mo e ngaahi faʻē ʻe lau afe ʻi he ngaahi fonua ʻe 39, pea mo e ngaahi saliote teketeke ki he kakai ʻe toko 50,000 tupu ʻi he ngaahi fonua lahi.

ʻOku ʻiloa ʻa e Siasí ʻi he faʻahinga ʻoku nau fuofua fai ʻa e tokoní ʻi he taimi ʻoku hoko ai ha faingataʻa. Naʻa mo e kimuʻa ʻi he tō ha afaá, ʻoku faʻu ʻe he kau taki mo e kau ngāue ʻa e Siasí ʻi he feituʻu ʻoku uesiá, ha ngaahi palani ki he founga te nau tufaki ai ʻa e ngaahi naunau tokoní mo ha kau ngāue tokoni kiate kinautolu ʻe uesiá.

ʻĪmisi
Tokoni ʻi he Nima Fietokoní

ʻI he taʻu kuo ʻosí ʻataʻatā pē, naʻe fakahoko ʻe he Siasí ha ngaahi ngāue tokoni ki he fakatamaki fakanatula ʻe 100 tupu ʻi he māmaní, ʻi hono tokoniʻi e kau faingataʻaʻia ʻi he afaá, velá, tāfeá, mofuiké, mo e ngaahi fakatamaki fakanatula kehé. ʻI he taimi ʻoku malava aí, ʻoku ngāue hotau kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí ʻo tui vesi lanu engeenga ʻo e Nima Fie Tokoní ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku uesia ʻi he fakatamakí. Ko e faʻahinga ngāue tokoni ko ʻeni, ʻoku mou fakahokó, ko e uho moʻoni ia ʻo e ngāue fakaetauhí.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ko e ngaahi ʻekitivitī kuó u fakamatalaʻi atú ko ha konga siʻi pē ia ʻo e tupulaki fakauelofeá mo e polokalama tokoni ʻofa fakaetangata ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.10 Pea ko kimoutolu ʻoku mou fakahoko kotoa ʻeni ke malavá. Koeʻuhí ko hoʻomou moʻui tā sīpingá, loto ʻofá, mo e nima fie tokoní, ʻoku ʻikai ha ofo ʻi hono fakamālōʻiaʻi hoʻomou ngaahi ngāué ʻe he kau taki ʻo e ngaahi komiunitií mo e puleʻangá.11

Talu ʻeku hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí, kuó u ofo ʻi he tokolahi e kau palesiteni, kau palēmia, mo e kau ʻamipasitoa kuo nau fakamālō moʻoni mai ʻi hoʻomou tokoni ʻofa fakaetangata ki honau kakaí. Pea kuo nau fakahaaʻi mai foki ha loto houngaʻia ʻi he mālohi kuo ʻomi ʻe hotau kāingalotu faivelengá ki honau fonuá, ʻi heʻenau hoko ko e kau tangataʻi fonua faʻa tokoni mo mateakí.

Kuó u ofo foki ʻi he ʻaʻahi mai ʻa e kau taki ʻi he māmaní ki he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo fakahaaʻi ʻenau ʻamanaki lelei ke fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi honau ngaahi fonuá. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku nau ʻilo ʻe tokoni ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke langaki ha ngaahi fāmili mo ha ngaahi komiunitī mālohi, ʻo ʻai ke lelei ange ʻa e moʻuí maʻá e niʻihi kehé ʻi ha feituʻu pē ʻoku nau nofo ai.

Neongo pe ko e fē feituʻu ʻoku tau nofo aí, ʻoku ongoʻi moʻoni ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí a e tuʻunga Fakaetamai ʻo e ʻOtuá mo e tuʻunga fakaetokoua ʻo e tangatá. Ko ia ai, ʻoku maʻu ʻetau fiefia lahi tahá ʻi heʻetau tokoniʻi hotau kāingá, ʻo tatau ai pē pe ko e fē feituʻu ʻoku tau nofo ai ʻi he māmani fakaofó ni.

ʻI hono tokoniʻi e niʻihi kehé—ʻo fai ha ngāue tokanga ke tokangaʻi e niʻihi kehé ʻo tatau pe lahi ange ʻi heʻetau tokangaʻi kitautolú—ʻoku tau fiefia ai. Te u tānaki atu, tautautefito, ki he taimi ʻoku ʻikai ke faingamālie aí pea mo e taimi ʻoku tau mavahe ai mei heʻetau tuʻunga fiemālié. Ko hono Moʻui ʻaki ʻa e fekau lahi ko ia hono uá ko e ia ke hoko ai ko e ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ko e ngaahi sīpinga moʻui kimoutolu ʻo e fua ʻoku maʻu mei he muimui ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku ou fakamālō atu! ʻOku ou ʻofa atu!

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. Ko Sīsū ʻa e Kalaisí. Kuo fakafoki mai Hono Siasí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ke fakakakato hono ngaahi taumuʻa fakalangí. ʻOku ou fakamoʻoni ki ai ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.