2010–2019
Lea Tukú
Konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2019


Lea Tukú

Ko e moʻui taau fakafoʻituituí ʻoku fie maʻu ai e ului kakato ʻo e ʻatamaí mo e lotó ke toe hangē ai ko e ʻEikí.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻi heʻetau aʻusia e fakaʻosinga ʻo e konifelenisi fakahisitōliá ni, ʻoku tau fakafetaʻi ki he ʻEikí ʻi he ngaahi pōpoaki fakalaumālie mo e ngaahi fasi kuo nau fakamāmaʻi kitautolú. Kuo tau aʻusia fiefia moʻoni ha keinangaʻanga fakalaumālie.

ʻOku tau ʻilo ʻe ʻomi ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ha ʻamanaki lelei mo ha fiefia ki he kakai ʻe fanongo mo tokanga ki Heʻene tokāteliné. ʻOku tau toe ʻilo foki ʻe lava ʻa e ʻapi kotoa ke hoko ko ha hūfangaʻanga moʻoni ʻo e tuí, ʻa ia ʻe lava ke nofoʻia ʻe he nongá, ʻofá, pea mo e Laumālie ʻo e ʻEikí.

ʻIo, ko e fungani siueli ʻo e Fakafoki mai e Ongoongoleleí ko e temipale māʻoniʻoní. Ko hono ngaahi ouau mo e fuakava toputapú ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ia ki hono teuteu ha kakai ʻoku mateuteu ke talitali lelei ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne Hāʻele ʻAngaua Maí. Ko e lolotonga ní ʻoku ʻi ai hatau temipale ʻe 166 kuo ʻosi fakatapui, pea ʻe toe langa mo ha niʻihi lahi ange.

ʻE fakahoko ha ʻoupeni-hausi kimuʻa ʻi he fakatapui ʻo e temipale foʻou mo toe fakaleleiʻi kotoa pē. ʻE ʻaʻahi ha ngaahi kaumeʻa tokolahi ʻoku ʻikai ke tau tui fakalotu tatau, ki he ngaahi temipale ko iá pea te nau ʻilo ai ha meʻa fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé. Pea ʻe ueʻi ha niʻihi ʻo e kau ʻaʻahi ko ʻení ke nau ʻilo lahi ange. ʻE fehuʻi fakamātoato ʻe ha niʻihi pe ʻe founga fēfē haʻanau taau ki he ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé.

ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻe fie maʻu ke tau mateuteu ke tali ʻenau ngaahi fehuʻí. Te tau lava ʻo fakamatalaʻi, ʻoku ʻatā e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ki ha taha pē pea mo e kakai kotoa pē te nau mateuteú. Ka, kimuʻa pea nau toki lava ʻo hū ki ha temipale kuo ʻosi fakatapui, ʻe fie maʻu ke nau taau. ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí e kotoa ʻo ʻEne fānaú ke nau maʻu e ngaahi tāpuaki taʻengata ʻoku maʻu ʻi Hono temipalé. Kuó Ne ʻosi tuʻutuʻuni e meʻa kuo pau ke fai ʻe he taha kotoa ke taau ai ke hū ki Hono fale māʻoniʻoní.

Ko ha feituʻu lelei ke kamata ai ha faʻahinga faingamālie akoʻi pehē ko ha foki ʻetau tokangá ki he ngaahi foʻi lea ʻoku tohi tongi ʻi he tuʻa temipalé: “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí; Fale ʻo e ʻEikí.” Kuo hanga ʻe he pōpoaki ʻa Palesiteni ʻAealingi he ʻaho ní mo ha niʻihi tokolahi kehe, ʻo ueʻi kitautolu ke tau māʻoniʻoni ange. Ko e temipale kotoa pē ko ha potu māʻoniʻoni; ʻoku fāifeinga ʻa e pataloni kotoa ʻo e temipalé ke hoko ʻo māʻoniʻoni ange.

ʻOku fekauʻaki e ngaahi fiemaʻu kotoa ke hū ki he temipalé mo e māʻoniʻoni fakatāutahá. Ko e taha kotoa pē ʻoku loto ke ne maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé, ʻe ʻinitaviu tuʻo ua ke fakafuofuaʻi ʻene mateuteú: ʻuluakí mo ha pīsope, tokoni ʻi he kau pīsopelikí, pe palesiteni fakakolo; uá mo ha palesiteni fakasiteiki pe fakamisiona pe taha ʻo hono ongo tokoní. ʻE fakahoko ha ngaahi fehuʻi ʻi he ngaahi ʻinitaviu ko iá.

Ko ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ko iá ne fakatonutonu kimuí ni ke mahino ange. ʻOku ou fie fakamanatu ia maʻa kimoutolu he taimí ni:

  1. ʻOkú ke tui pea ʻi ai haʻo fakamoʻoni ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá; Mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí; pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní?

  2. ʻOku ʻi ai haʻo fakamoʻoni ki he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí mo Hono fatongia ko e Fakamoʻui mo e Huhuʻí?

  3. ʻOku ʻi ai haʻo fakamoʻoni ki Hono Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí?

  4. ʻOkú ke poupouʻi ʻa e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e palōfita, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahā pea ko e tangata pē ia ʻe taha he māmaní ʻoku fakamafaiʻi ke ne ngāue ʻaki ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí?

    ʻOkú ke poupouʻi ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā?

    ʻOkú ke poupouʻi mo e kau Taki Māʻolunga kehé pea mo e kau taki fakalotofonua ʻo e Siasí?

  5. Kuo folofola ʻa e ʻEikí ke fai ʻa e meʻa kotoa pē “ʻi he maʻa” ʻi Hono ʻaó (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:41).

    ʻOkú ke feinga nai ke moʻui maʻa ʻi hoʻo fakakaukaú mo e tōʻongá?

    ʻOkú ke talangofua nai ki he fono ʻo e angamaʻá?

  6. ʻOkú ke muimui nai ki he ngaahi akonaki ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi ho ʻulungaanga fakafoʻituituí ʻi he ʻao ʻo e kakaí fakataha mo e mēmipa ʻo ho fāmilí pea mo e niʻihi kehé?

  7. ʻOkú ke poupouʻi pe taukaveʻi ha faʻahinga akonaki, founga ngāue, pe tokāteline ʻoku kehe mei he ngaahi meʻa ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní?

  8. ʻOkú ke feinga ke tauhi e ʻaho Sāpaté ke māʻoniʻoni, ʻi ʻapi pea ʻi he lotú; kau ki hoʻo ngaahi fakatahá; teuteu mo moʻui taau ke maʻu ʻa e sākalamēnití; pea moʻui ʻo fakatatau pea mo e ngaahi fono mo e fekau ʻo e ongoongoleleí?

  9. ʻOkú ke feinga nai ke faitotonu ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻokú ke fakahokó?

  10. ʻOkú ke totongi vahehongofulu kakato?

  11. ʻOku mahino nai kiate koe pea ʻokú ke tauhi ʻa e Lea ʻo e Potó?

  12. ʻOku ʻi ai hao faʻahinga fatongia fakapaʻanga pe ha ngaahi fatongia kehe ke totongi ki hao mali pe fānau kimuʻa?

    Kapau ʻoku ʻio, ʻoku taimi totonu hoʻo totongi e ngaahi fatongia ko iá?

  13. ʻOkú ke tauhi nai ʻa e ngaahi fuakava naʻá ke fakahoko ʻi he temipalé, kau ai hono tui ʻo e kāmeni temipalé ʻo hangē ko ia ʻoku fakahinohinoʻi ʻi he ʻenitaumení?

  14. ʻOku ʻi ai nai ha faʻahinga angahala mamafa ʻi hoʻo moʻuí ʻoku fie maʻu ke fakaleleiʻi mo e kau taki lakanga fakataulaʻeikí ko ha konga ʻo hoʻo fakatomalá?

  15. ʻOkú ke pehē ʻokú ke taau ke hū ki he fale ʻo e ʻEikí mo kau ʻi he ngaahi ouau fakatemipalé?

ʻE tufa ʻapongipongi e ngaahi fehuʻi ko ʻeni kuo ʻosi fakaleleiʻí ki he kau taki kotoa ʻo e Siasí ʻi māmani kotoa.

Makehe mei hono tali moʻoni ʻo e ngaahi fehuʻi ko iá, ʻoku mahino ʻe tui-loto ʻe he pataloni kotoa pē ʻo e temipalé ha kāmeni toputapu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻi loto ʻi hono vala angamahení. Ko ha fakataipe ʻeni ʻo e tukupā ʻi he lotó ke feinga ʻi he ʻaho kotoa pē ke hoko ʻo hangē ko e ʻEikí. ʻOkú ne toe fakamanatu foki kiate kitautolu ke tau kei faipau ki he ngaahi fuakava ne tau fai ʻi he ʻaho takitaha pea fononga ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi ha founga māʻolunga mo māʻoniʻoni ange.

ʻOku ou fie lea ʻi he taimí ni ki hotau toʻu tupú ʻi ha kiʻi miniti siʻi. ʻOku mau tapou atu ke mou taau ke maʻu e ngaahi lekomeni temipale fakangatangatá. ʻE toki fai atu pē e ngaahi fehuʻi ko ē ʻoku fekauʻaki mo koe ʻi hoʻo teuteu ki he ongo ouau ʻo e papitaiso mo e hilifakinima fakafofongá. ʻOku mau fakamālō lahi ʻi hoʻo taau mo loto ke kau ʻi he ngāue fakatemipale toputapú. ʻOku mau fakamālō atu!

Ko e moʻui taau fakafoʻituitui ke hū ki he fale ʻo e ʻEikí ʻoku fie maʻu ai ha mateuteu fakalaumālie fakafoʻituitui lahi. Ka ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻe taʻemalava. ʻI he ngaahi meʻa ʻe niʻihi, ʻoku faingofua ange ke langa ha temipale ʻi hano langaki ha kakai ʻoku mateuteu ki ha temipale. Ko e moʻui taau fakafoʻituituí ʻoku fie maʻu ai e ului kakato ʻo e ʻatamaí mo e lotó ke tatau ange mo e ʻEikí, ke hoko ko ha tangataʻi fonua faitotonu, ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ange, pea mo hoko ko ha taha māʻoniʻoni ange.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e faʻahinga ngāue teuteu peheé ʻokú ne ʻomi ha ngaahi tāpuaki lahi fau ʻi he moʻuí ni mo ha ngaahi tāpuaki taʻeʻamanekina ʻi he moʻui ka hokó, kau ai mo e fakatolonga e ʻiuniti ho fāmilí ʻi ʻitāniti kotoa ʻi ha tuʻunga “ʻo e fiefia taʻengata.”1

ʻOku ou fie afe he taimí ni ki ha tefito ʻe taha: palani ki he taʻu kahaʻú. ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 2020, ko e taʻu kakato ia ʻe 200 talu mei hono aʻusia ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí. Naʻe hā e ʻOtua ko e Tamaí mo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí, kia Siosefa Sāmita, ko ha talavou taʻu 14. Naʻe fakaʻilongaʻi ʻe he meʻa ko iá hono kamata e Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi hono tuʻunga kakató, tatau tofu pē mo hono kikiteʻi ʻi he Tohi Tapú.2

Hoko ai mo ha ngaahi ʻaʻahi hokohoko mei ha kau talafekau fakalangi, kau ai ʻa Molonai, Sione Papitaiso, pea mo e kau fuofua ʻAposetolo ko Pita, Sēmisi, mo Sioné. Naʻe hoko mai ai mo ha niʻihi kehe, kau ai ʻa Mōsese, ʻIlaiase, mo ʻIlaisiā. Naʻa nau takitaha ʻomai ha mafai fakalangi ke toe tāpuakiʻi ʻaki e fānau ʻa e ʻOtuá he māmaní.

Ko e fakaofó, he ne tau toe maʻu mo e Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha kia Sīsū Kalaisi, ko ha hoa folofola ki he Tohi Tapú. Kuo toe fakalahi foki ʻe he ngaahi fakahā kuo pulusi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá mo e Mataʻitofe Mahuʻingá ʻa e mahino ʻoku tau maʻu ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo e moʻoni taʻengatá.

Kuo ʻosi fakafoki mai foki e ngaahi kī mo e ngaahi tuʻunga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, kau ai e tuʻunga ʻo e ʻAposetoló, Fitungofulú, pēteliaké, taulaʻeiki lahí, kaumātuʻá, pīsopé, taulaʻeikí, akonakí, mo e tīkoní. Pea ʻoku ngāue lototoʻa e houʻeiki fafine ʻoku ʻofa ki he ʻEikí, ʻi he Fineʻofá, Palaimelí, Lautohi Faka-Sāpaté, mo ha ngaahi uiuiʻi faka-Siasi kehe—ʻa ia ko ha ngaahi konga mahuʻinga ʻo e Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻi hono kakató.

ʻE hoko leva ʻa e taʻu 2020 ko e taʻu senituli hono ua. ʻE kehe ʻa e konifelenisi lahi ʻi ʻEpeleli taʻu kahaʻú mei ha toe konifelenisi ki muʻa. ʻI he māhina ʻe ono ka hokó, ʻoku ou fakatauange ʻe teuteu ʻa e mēmipa mo e fāmili kotoa ki ha konifelenisi makehe ʻe fakamanatua ai e fakavaʻe moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí.

Mahalo te ke fakaʻamu ke kamata hoʻo teuteú ʻaki hano toe lau foʻou e fakamatala ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí hangē ko hono lekooti ʻi he Mataʻi Tofe Mahuʻingá. Ko ʻetau naunau ke ako ʻi he taʻu kahaʻú ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú ko e Tohi ʻa Molomoná. Te ke fie fakakaukauloto ki ha ngaahi fehuʻi mahuʻinga hangē ko e, “ʻE kehe fēfē ʻeku moʻuí kapau ʻe toʻo fakafokifā ʻeku ʻilo ne maʻu mei he Tohi ʻa Molomoná?” pe “Kuó u liliu fēfē mo kinautolu ʻoku ou ʻofa aí ʻe he ngaahi meʻa ne hoko hili ʻa e ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí?” ʻIkai ngata aí, ka ʻoku maʻu he taimí ni ʻa e ngaahi vitiō ʻo e Tohi ʻa Molomoná, pea mahalo te ke fie maʻu ke fakakau ia ʻi hoʻomou ako fakafoʻituituí mo fakafāmilí.

Fili haʻo ngaahi fehuʻi pē ʻaʻau. Fokotuʻutuʻu haʻo palani pē ʻaʻau. Fakafemoʻuekinaʻi koe ʻi he maama nāunauʻia ʻo e Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. ʻI hoʻo fai iá, he ʻikai ngata pē ʻi hono manatua fuoloa e konifelenisi lahi ʻi ʻEpelelí, ka ʻe fakangalongataʻa.

Ko hono fakaʻosí, ʻoku fakahoko atu ʻa ʻeku ʻofa mo ʻeku tāpuaki, ke mou takitaha hoko ʻo fiefia ange pea mo māʻoniʻoni ange ʻi he ʻaho takitaha. Lolotonga iá, kātaki ʻo manatuʻi ʻoku kei hokohoko pē maʻu fakahaá ʻi he Siasí pea ʻe kei hoko atu ʻi he fakahinohino ʻa e ʻEikí kae ʻoua “kuo fakahoko e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá, pea folofola ʻa Sihova Māfimafi kuo lava ʻa e ngāué.”3

ʻOku pehē ʻeku tāpuakiʻi kimoutolu, mo fakapapauʻi atu ʻeku ʻofá kiate kimoutolu, fakataha mo ʻeku fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá! Ko e Kalaisí ʻa Sīsū! Ko Ia hotau ʻOtuá pea ko Hono kakai kitautolu. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.