2012
Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko Hono Fakahoko ha Liliu
Māʻasi 2012


Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá

Ko Hono Fakahoko ha Liliu

ʻI he talamuʻaki ʻo e Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá, ʻoku poupouʻi ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa e kau laukongá “ke mou ako ʻa e tohí ni pea tuku ke hanga ʻe hono ngaahi moʻoni taʻefakangatangatá mo e ngaahi sīpinga fakalaumālié ʻo tākiekina hoʻomou moʻuí.”1 Ko e ngaahi fakamoʻoni ʻeni ʻa e niʻihi ʻo e kau tangata mo fafine naʻe hanga ʻe he tohi ko ʻeni naʻe ueʻi fakalaumālié ʻo fakahoko ha liliu kiate kinautolu:

“ʻOku ʻi ai ha laumālie moʻoni ʻi he tohí ni ʻoku lava ke ʻiloʻi. ʻOku ou ongoʻi moʻoni ʻene liliu hoku lotó.”—Seli Petakinoli

“Kuo ueʻi fakalaumālie au ʻi hono lau e Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá ke hoko ko ha husepāniti mo ha tamai moʻui mateaki mo faivelenga ange ʻi hono tauhi ʻeku ngaahi fuakavá.” —ʻĒlone Uesi

“ʻI heʻeku lau fekauʻaki mo e kau fafine ʻo e Fineʻofá ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, naʻa nau hoko ko e kakai moʻoni kiate au peá u ongoʻi ʻenau tuí. Naʻa nau ʻilo ʻi ko e taimi ʻoku tau tokoniʻi e niʻihi kehé ʻi he ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, ʻoku tau hoko leva ko ha kakai ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau aʻusiá. Ko e taumuʻa ia ʻo e Fineʻofá, pea ʻoku ʻaonga ia ki he taha kotoa pē—tāutaha pe mali, talavou pe motuʻa. ʻOku ʻaonga foki ia kiate au.” —Katalina Kēnoni

“Kuó u nofo ʻi Silei, ʻĀsenitina, Palāsila, mo e ʻIunaiteti Siteití, ka ko fē pē ha feituʻu te u ʻi ai, ʻoku ou ʻilo ko ha konga au ʻo ha kau fafine fakaʻofoʻofa—ko ha tukufakaholo ʻo ha houʻeiki fafine mālohi mo angatonu.” —Maʻata Palavo

“I heʻeku ngāue ki he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá ko ha tokotaha fokotuʻutuʻu ʻo e fakatātaá, ne hoko ia ko ha aʻusia fakaofo mo makehe. ʻI heʻemau ʻuluaki fakataha mo Sisitā Suli B. Peki, ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá, naʻá ne fakamoʻoni mai kiate kimautolu ʻoku ʻomai e tohí ʻi he fakahā mo e fakahinohino ʻa e kau palōfita moʻuí. Pea mei he ʻuluaki ʻaho ko iá, naʻe tataki e meʻa kotoa pē ʻi he maʻu fakahā. Ko e taimi kotoa pe naʻe lau ʻe ha taha ʻo kimautolu ha ngaahi peesi ʻo e tohí, naʻe ongo moʻoni kiate kimautolu ʻa e Laumālié pea hoko ha liliu ʻo toe lelei ange. Naʻe hoko ia kiate au, pea ne u mātā ʻene hoko ki he kau ʻētitá, fokotuʻutuʻu e fakatātaá, kau tā fakatātaá, niʻihi ʻoku nau fakatahatahaʻí, mo e kau ngāue faipulusí.”—Teti Pitasoni

“Naʻá ku fakatokangaʻi ʻoku ou kau ki ha meʻa ʻoku lelei ange. ʻI heʻeku maʻu e mālohi mei he Fineʻofá, ʻe lava foki ke u hoko ko ha tokotaha lelei ange.”—Seneti ʻAnitelū

“ʻE lava ke hoko e hisitōlia ko ʻení ko ha maʻuʻanga tokoni mālohi ke ne tokoniʻi e kakai tangata mo fafine ʻi māmaní ke ʻiloʻi e mahuʻinga ʻo e houʻeiki fafiné ko ha ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá pea mo honau fatongia mahuʻinga ʻi Hono puleʻangá”—Sūsana Lofikuleni

“Naʻá ku fakakaukau he taimi ʻe taha ʻoku totonu ke u hangē ko e taha kotoa pē. Ka ʻi he taimí ni ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku kehekehe e ngaahi tūkungá, mālohingá, mo e ngaahi vaivaiʻangá, ka ʻoku mahuʻinga ʻa e fefine takitaha.” —Nīkola ʻElikisoni

“Naʻe ʻi ai ha ola makehe ʻo e Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá ʻi heʻeku hoko ko ha pīsopé. ʻOku ou fakamoʻoni ki he mālohi lahi ʻoku maʻu ʻi he taimi ʻoku ngāue fakataha ai e Fineʻofá mo e lakanga fakataulaʻeikí.” —Maʻake Siteipolo

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá (2011), ix.

Tā ʻo e matalaʻiʻakaú fai ʻe John Luke; tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Tom Garner