2012
Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá
Māʻasi 2012


Pōpoaki ʻa e Faiako ʻAʻahí

Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá

Ako ʻa e fakamatala ko ʻení, peá ka feʻunga, pea aleaʻi ia mo e houʻeiki fafine ʻokú ke ʻaʻahi ki aí. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fehuʻí ke tokoni ʻi hoʻo fakamālohia ʻa e kau fafiné pea ʻai ke hoko ʻa e Fineʻofá ko e konga maʻu pē ia ʻo hoʻo moʻui fakafoʻituituí.

Tuí, Fāmilí, Fakafiemālié

Ko e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo e Tamai ʻi Hēvaní. ʻOkú Ne ʻafioʻi mo ʻofeina kitautolu, pea ʻi ai Haʻane palani maʻatautolu. ʻOku kau ʻi he palani ko iá ʻa e haʻu ki he māmaní ʻo ako ke fili ʻa e leleí mei he koví. ʻI heʻetau fili ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ai Ia mo ʻiloʻi hotau tuʻunga ko e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá. ʻOku tokoni e Fineʻofá ke tau manatuʻi ʻa e tukufakaholo fakalangi ko ʻení.

ʻOku fakamālohia mo poupouʻi kitautolu ʻe he Fineʻofá mo hono hisitōliá. Naʻe pehē ʻe Suli B. Peki, ko e palesiteni lahi ʻo e Fineʻofá: “ʻI hoʻomou hoko ko e ngaahi ‘ofefine ‘o e ‘Otuá, ‘oku mou teuteu ai ki ha ngaahi ikuʻanga taʻengata pea ‘oku ‘iloʻi ai homou tuʻunga ko e fefiné, natula mo e fatongia ke faí. ‘E makatuʻunga e lavameʻa ‘a e ngaahi fāmilí, tukui koló mo e Siasí ni, mo e palani mahuʻinga ‘o e fakamoʻuí ‘i hoʻomou faivelengá. … Naʻe fakataumuʻa [‘e heʻetau Tamai Hevaní] ‘a e Fineʻofá ke langaki hake Hono kakaí mo teuteuʻi kinautolu ki he ngahi tāpuaki ‘o e temipalé. Naʻa Ne fokotuʻu ‘a e [Fineʻofá] ke ngāue ai Hono ngaahi ‘ofefiné ke fenāpasi mo ‘Ene ngaué pea ke nau tokoni ‘i hono langa Hono puleʻangá mo fakamālohia e ngaahi ‘api ‘o Saioné.”1

Naʻe foaki mai ʻe heʻetau Tamai ʻi Hēvaní ha ngāue pau kiate kitautolu ke tokoni ʻi he langa Hono Puleʻangá. Kuó Ne toe tāpuekina kitautolu ʻaki ʻa e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie ʻe fie maʻu ke tau fakahoko ʻaki e ngāue pau ko ʻení. ʻOku tau maʻu e ngaahi faingamālie ʻi he Fineʻofá ke fakaʻaongaʻi ʻetau ngaahi meʻafoakí ke fakamālohia e ngaahi fāmilí, tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, pea ako e founga ke moʻui ʻo hangē ko ha kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí.

Naʻe lea ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo fekauʻaki mo e tuʻunga fakaākongá: “ʻI heʻetau ‘aʻeva faʻa kātaki ‘i he hala ‘o e tuʻunga fakaākongá, ‘oku tau fakahaaʻi ai kiate kitautolu ‘a e lahi ‘o ‘etau tui mo ‘etau loto fiemālie ke tali ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá, kae ‘ikai fai ki hotau lotó.”2

Tau manatuʻi ko e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo e ʻOtuá pea feinga ke moʻui ʻo hangē ko ʻEne kau ākongá. ʻI heʻetau fai iá, te tau tokoni ai ki hono langa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní pea hoko ʻo taau ke foki ki Hono ʻaó.

Mei he Folofolá

Sākalaia 2:10; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:1, 10, 16; 138:38–39, 56; “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani” (Liahona, Nōvema 2010, 129)

Mei Hotau Hisitōliá

ʻI he ʻaho 28 ʻo ʻEpeleli 1842, naʻe lea ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he houʻeiki fafine ʻi he Fineʻofá ʻo pehē: “Kuo tuku ‘eni kimoutolu ki ha tuʻunga te mou lava ai ‘o ngāue fakatatau mo e ngaahi ongoʻi ‘ofa kuo tō ‘e he ‘Otuá [‘iate kimoutolú]. … Kapau te ke moʻui fakatatau mo e ngaahi faingamālié ni, he ʻikai ke lava ʻo taʻofi ‘a e kau ‘āngeló mei haʻanau hoko ko hao takaua.”3

ʻI hono fakatokangaʻi e mālohi ʻo e Fineʻofá ke tokoni ki he niʻihi kehé pea tokoniʻi e fakafoʻituituí ke tupulaki ʻi he tuí, naʻe talaʻofa ai ʻa Sina D. H. ʻIongi, ko e palesiteni lahi hono tolu ʻo e Fineʻofá, ki he houʻeiki fafiné ʻi he 1893, “Kapau te mou fekumi fakamātoato ʻi homou lotó pea ʻi he tokoni ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, te mou ʻilo ai e mataʻitofe mahuʻingá, ko e fakamoʻoni ia ki he ngāue ko ʻení.”4

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Julie B. Beck, “‘Ngaahi ‘Ofefine ‘i Hoku Puleʻangá’: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ‘a e Fineʻofá,” Liahona, Nōv. 2010, 112, 114.

  2. Dieter F. Uchtdorf, “Ko e Hala ʻo e Ākongá,” Liahona, Mē 2009, 76.

  3. Siosefa Sāmita, ʻi he History of the Church, 4:605.

  4. Zina D. H. Young, “How I Gained My Testimony of the Truth,” Young Woman’s Journal, Apr. 1893, 319.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe Christina Smith © IRI