2012
Ko e Hā ʻOku Tau Fie Maʻu Ai e Kau Palōfitá?
Māʻasi 2012


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ko e Hā ʻOku Tau Fie Maʻu Ai e Kau Palōfitá?

ʻĪmisi
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

Koeʻuhí ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú, ʻoku ʻikai ai ke Ne tuku kinautolu ke nau fononga ʻi he moʻui fakamatelié ni taʻe ʻi ai ha fakahinohino mo ha tataki. ʻOku ʻikai ko ha meʻanoa, ʻiloʻi ngofua pe meʻa angamaheni ʻa e ngaahi akonaki ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻo hangē ko ia ʻoku maʻu ʻi he ngaahi tohi takafi molū ʻi he fale fakatauʻanga tohi fakalotofonuá. Ka ko e poto ia ʻo ha Tokotaha ʻoku aoniu peá Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa fakasilesitiale kotoa pē mo ʻofa ʻi Heʻene fānaú. ʻOku ʻi loto ʻi Heʻene ngaahi folofolá ʻa e ngaahi meʻa fakamisiteli tahá—ko e kī ia ki he fiefia ʻi he moʻuí ni pea ʻi he moʻui ka hoko maí.

Naʻe fakahā ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e poto ko ʻení ki Heʻene fānau ʻi he māmaní ʻo fakafou mai ʻi Heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palōfitá (vakai, ʻĀmosi 3:7). Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú talu mei he kuonga ʻo ʻĀtamá, ʻo fakafou mai he kau palōfita kuo fili ʻa ia naʻe tuku kiate kinautolu ke fakahā Hono finangaló mo ʻene faleʻí ki he niʻihi kehé. Ko e kau palōfitá ko ha kau faiako kuo ueʻi fakalaumālie pea ʻoku nau hoko maʻu pē ko e kau fakamoʻoni makehe ʻo Sīsū Kalaisi (vakai, T&F 107:23). ʻOku ʻikai lea pē ʻa e kau palōfitá ki he kakai ʻi honau kuongá, ka ʻoku nau toe lea foki ki he kakai ʻi he kuonga kotoa pē. Ko ʻenau ngaahi lea ko ia ʻi he kuo hilí ʻoku kei tatau pē ia ʻi he lolotongá ni ko ha fakamoʻoni ʻo e finangalo ʻo e ʻOtuá ki Heʻene fānaú.

ʻOku ʻikai ke toe kehe ʻa e ʻahó ni mei he ngaahi kuonga ʻo e kuohilí. ʻOku ʻikai ke ʻofa lahi ange ʻEikí ia ʻi he kakai ʻo e kuohilí ʻo mahulu angeʻi he kakai ʻo e ʻaho ní. Ko e taha e pōpoaki nāunauʻia ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ko e kei hokohoko atu ʻa e folofola mai ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú! ʻOku ʻikai ke Ne ʻafio ʻo toitoi ʻi he langí ka ʻokú Ne folofola mai he ʻahó ni ʻo hangē pē ko ia ʻi he ngaahi kuonga muʻá.

ʻOku fakataumuʻa e ngaahi meʻa lahi ʻoku fakahā mai ʻe he ʻEikí ki Heʻene kau palōfitá ke hao ai kitautolu fakafoʻituituí mo e ngaahi sosaietí mei he mamahí. ʻI he taimi ʻoku folofola ai e ʻOtuá, ʻokú Ne fai iá ke akoʻi, ueʻi fakalaumālie, fakahaohaoaʻi, mo fakatokanga ki Heʻene fānaú. ʻI he taimi ʻoku taʻe tokanga ai e fakafoʻituituí mo e ngaahi sosaietí ki he ngaahi fakahinohino ʻa e Tamai Hēvaní, ʻoku nau poleʻi ai ʻa e ʻahiʻahí, mamahí, mo e ngāue taʻe mālōloó.

ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú kotoa. Ko e ʻuhinga ia ʻokú Ne kole fakamātoato mai ai kiate kitautolu ʻo fakafou mai ʻi Heʻene kau palōfitá. Pea hangē pē ko ʻetau fie maʻu ko ia ʻa e lelei tahá maʻanautolu ʻoku tau ʻofa aí, ʻoku pehē pē hono fie maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e lelei tahá maʻatautolú. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku fuʻu mahuʻinga mo fie maʻu ke fai leva ʻEne ngaahi fakahinohinó. Ko hono ʻuhinga kuo ʻikai ai te Ne liʻaki kitautolu he ʻaho ní kae kei hokohoko hono fakahā mai kiate kitautolu Hono finangaló ʻo fakafou mai ʻi Heʻene kau palōfitá. ʻOku makatuʻunga hotau ikuʻangá pea mo e ikuʻanga ʻo e māmaní ʻi heʻetau fanongo mo talangofua ki he folofola ʻa e ʻOtuá kuo fakahā ki Heʻene fānaú.

ʻOku maʻu e ngaahi fakahinohino mahuʻinga taha ʻa e ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, pea mo e Mataʻitofe Mahuʻingá. Makehe mei aí, ʻoku folofola mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ʻo fakafou mai ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí, ʻo hangē ko ia te Ne toe fai ʻi he konifelenisi lahi hono hokó.

Pea kiate kinautolu ʻoku fifili pe ʻe lava ke hoko ha meʻa peheé—mahalo te nau fehuʻi, “ʻOku malava nai ke folofola mai e ʻOtuá kiate kitautolu he ʻahó ni?”—ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ʻaki hoku lotó kotoa ke mou “haʻu ʻo mamata” (Sione 1:46). Lau e folofola ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku ʻi he ngaahi folofolá. Fanongo ki he konifelenisi lahí ʻaki ha telinga ʻoku fie fanongo ke mou ongoʻi e leʻo ʻo e ʻOtuá ʻoku fakakfou mai ʻi Heʻene kau palōfita ʻo e ʻaho kimui ní. Haʻu ʻo fanongo, pea mamata ʻaki ho lotó! He ʻo kapau te ke fekumi “ʻi he loto-fakamātoato, mo e loto-moʻoni, ʻo maʻu [ha] tui kia Kalaisi, [ʻe fakahā ʻe he ʻOtuá] ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Molonai 10:4). Pea ʻi he mālohí ni, ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi pea ʻokú Ne tataki Hono Siasí ʻo fakafou mai ʻi ha palōfita moʻui, ʻa ia ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni.

Kāinga, ʻoku folofola mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu he ʻahó ni. Pea ʻokú Ne fakaʻamu ke fakafanongo pea talangofua ʻa ʻEne fānaú kotoa ki Hono leʻó. Pea ʻi heʻetau fai iá, ʻe tāpuekina mo poupouʻi lahi kitautolu ʻe he ʻEikí, ʻo tatau pē ʻi he moʻui ko ʻení pea ʻi he ngaahi māmani ka hoko maí.

Manukiʻi e Malanga ʻa Noá, tā ʻe Harry Anderson © IRI; Hā ʻa ʻApinetai ʻi he ʻAo ʻo e Tuʻi ko Noá, tā ʻe Arnold Friberg © 1951 IRI; Malanga ʻa Sione Papitaisó, tā ʻe Del Parson © 1984 IRI