2013
Uiraa e pahonoraa
Eperera 2013


Uiraa e pahonoraa

«Nahea vau ia faataa i to’u hoa e, no te aha te ofatiraa i te ture no te viivii-ore e riro ai ei mana‘o hape ?»

Ua hinaaro te Metua i te Ao ra ia oaoa tatou e ia vai ti‘amâ no To’na Varua, no reira, ua horo‘a mai Oia ia taotu i te mau faaueraa no te tauturu ia tape‘a i to tatou mau mana‘o, ta tatou mau parau e ta tatou mau ohipa i roto mai i te mau otia tano. E tauturu te ture no te viivii-ore ia tape‘a i te mana no te fanauraa i roto i te mau oti‘a no te faaipoiporaa. Te hoê tumu ua faaue Oia e, ia rave-noa-hia te mana no te fanauraa i rotopu noa i te tane e te vahine, no te mea ïa « e ti‘araa to te mau tamarii ia fanauhia i roto i te faaipoiporaa ».1

E nehenehe ta outou e horo‘a atu i to outou hoa i te hoê nene‘iraa No te Puai o te Feia Apî. Te horo‘a nei te reira e rave rahi tumu no te aha e mea maitai ia haapa‘o i te ture no te viivii-ore : « Mai te mea e, e mea viivii-ore outou i te pae no te apeni, te faaineine ra ïa outou ia outou iho no te rave e no te haapa‘o i te mau fafauraa mo‘a i roto i te hiero. Te faaineine ra ïa outou ia outou iho no te patu i te hoê faaipoiporaa puai e no te faatae mai i te tamarii i roto i te ao nei ei tuhaa no te hoê utuafare mure ore e te here. Te paruru ra ïa outou ia outou iho i te mau ati pae varua e e te mau ati o te feruriraa, o te tae mai ho‘i na roto i te raveraa i te mau faaiteraa o te apeni i rapae i te faaipoiporaa. Te paruru atoa ra ïa outou ia outou iho mai te mau ma‘i iino. Mai te mea e, e vai viivii-ore noa outou i te pae no te apeni, e tauturu te reira ia outou ia tapea i te ti‘aturi e te oaoa mau, e e haamaitai te reira i to outou aravihi ia rave i te mau faaotiraa maitai i teie nei e i te mau mahana a muri a‘e ».2

Te hiero

E opuaraa hanahana ta te Metua i te Ao ra no tatou paatoa, e e faati‘ahia te reira opuaraa i roto i te hiero. E mea ti‘a ia vai ti‘amâ tatou no te tomo i roto i te hiero ia nehenehe to tatou utuafare ia taatihia e a muri noa’tu. E ora faahou tatou e to tatou Metua i te Ao ra, e hau atu râ, e farii tatou i te popou hope ore, o ta te parau-ti‘a ore e ore e farii.

Alofa M., 18 matahiti, Samoa

Faaipoiporaa e utuafare

Te faaitoitohia nei tatou ia vai mâ i te pae no te apeni ia nehenehe ia tatou ia ti‘amâ no te tomo i roto i te hiero ma te tape‘a i te mau fafauraa mo‘a. Ia pee tatou i te ture no te viivii-ore, ua nehenehe atura ïa ta tatou e patu atu i te faaipoiporaa e te utuafare puai no ananahi. Te tere noa nei Satane no te faahema ia tatou, na roto râ i te pure, te mau papa‘iraa mo‘a e te mau hoa maitai, e nehenehe ta tatou e upootia i te reira.

Resty M., 16 matahiti, Philippines

Te mau faahopearaa ino

Te vai nei e rave rahi faahopearaa ino no te ofatiraa i te ture no te viivii-ore, aita râ te taatoaraa e haapiihia nei i roto i te hoê piha haapiiraa no te ea. E faaatea ê te ofatiraa i te ture no te viivii-ore i te Varua i rapae i to outou oraraa, e haapêpê i te feia na piha‘i iho ia outou e e faatupu i te mana‘o ino no outou iho. Teie te tahi mana‘o, te mata‘ita‘iraa i te hoê video no Moromona Messages, te upoo parau « Chastity: What Are the Limits ? » [i ni‘a ia youth.lds.org i roto i te reo peretane, potutara e paniora].

Matthew T., 17 matahiti, Utah, te mau Hau Amui no Marite

Oraraa mâ e faaturaraa

Na roto i te peeraa i te ture no te viivii-ore, e vai mâ noa tatou i te mata o te Atua, e faatura tatou ia tatou iho e e tauturu atoa tatou i te tahi mau pu‘eraa ia faatura ia tatou. Ia haapa‘o tatou i te ture no te viivii-ore, ua faaite ïa tatou e, e mau tamarii tatou na te Atua e te turu nei tatou i te mau faatureraa teitei. E ape tatou i te tatarahaparaa. Ia faaroo tatou i to tatou Metua i te Ao ra, no ni‘a ihoa râ i teie ture, e oaoa rahi a‘e to tatou oraraa i ni‘a i te fenua nei e i te ao no a muri mai.

Alyana G., 19 matahiti, Philippines

Te hoê horo‘a mo‘a

Ahani e, ua rave-ata-noa-hia te horo‘a no te fanauraa, e faarirohia ïa teie horo‘a rahi a te Atua ei mea mâtau noa. E ere te hoê horo‘a i te mea faahiahia mai te peu eita te taata ta oe e horo‘a i te reira e feruri i te reira ei mea taa ê. E ti‘a roa i te hoê taata ia rave i te mana fanauraa mai te hoê mea mo‘a ; no te mea ho‘i e, e hiero tatou paatoa na te Atua e e mea ti‘a ia vai atuatu e te mâ mai te hoê hiero.

Jaron Z., 15 matahiti, Idaho, te mau Hau Amui no Marite

Te Varua ia tatou nei

Ia vai mâ outou i te hara nei, e rahi a‘e to outou oaoa e e haamaitaihia outou. Mai te hiero ra to tatou mau tino, e no te Metua i te Ao ra « aore oia e parahi i te hiero viivii » (Alama 7:21). No reira, ia vai mâ tatou i te hara nei, e parahi mai te Varua i piha‘i iho ia tatou.

Maryann P., 14 matahiti, Arkansas, te mau Hau Amui no Marite

Te mau uiraa faufaa

A pahono i te uiraa a to outou hoa na roto i te aniraa i te tahi mau uiraa : « Eaha’tura ïa ahani e, e hoa faaipoipo ta oe e mata‘ita‘i ra ia oe ? » Te taata atoa ta’u i ite e, ua ofati i te ture no te viivii-ore, ua tatarahapa i muri iho. « Eaha’tura ïa ahani e tamarii ta oe e ani mai oia e, ua ofati anei oe i te ture no te viivii-ore ? » Titauhia to outou hoa ia haapii i te faufaa rahi o te ture no te viivii-ore i teie nei, na mua a‘e e ani mai te hoê tamaiti e aore râ tamahine i teie uiraa. Titauhia ia vai atuatu outou e ia vai mâ no te arata‘i i hoê oraraa oaoa e te ora maitai ma te mana‘o hapa ore i te ture mo‘a tei ofatihia.

Robyn K., 13 matahiti, Utah, te mau Hau Amui no Marite

Te peu mâ e te viivii-ore

E mea au na te Fatu te peu mâ e te viivii-ore, e e ti‘a i te mau mea atoa e tupu i to’na taime ti‘a. E faaueraa na te Fatu te ture no te viivii-ore. Te pure e te hoaraa o te Varua, o te ano‘iraa maitai roa ïa no te ite mai e, e haamaitairaa te vai-viivii-ore-raa.

Selene R., 18 matahiti, Nicaragua

I roto i te faaipoiporaa

E faataa atu vau i to’u hoa e, e mana‘o hape te ofatiraa i te ture no te viivii-ore no te mea, ua faati‘ahia te mana no te fanauraa no te feia faaipoipo ana‘e. Ia ofati tatou i te ture no te viivii-ore, e faaatea ê te Varua Maitai i to tatou oraraa.

Augustina A., 15 matahiti, Ghana

Te mau nota

  1. « Te utuafare : E poro‘i i to te Ao nei », Liahona, Novema 2010, 129.

  2. No te Puai o te Feia Apî (buka iti, 2011), 35.