2013
Faaineinehia no te mahana aroraa
Atopa 2013


Ineine no te pato‘i i te mahana aroraa

Hōho’a
Elder Eduardo Gavarret

E mata na tatou, na roto i te tuuraa i to tatou tiʻaturiraa i roto i te Faaora, o Iehova sabaota, ia vai ineine noa e eiaha ia hiʻa i niʻa i te tahua aroraa.

I te matahiti 1485, o Richard III to niʻa i te terono no Peretane. E mea papû ore te faatereraa, e ua titauhia ia Richard ia paruru i toʻna korona hau atu i te hoê taime. Tera râ, e taata aravihi oia i te ohipa tamaʻi, e faaehau mătaʻu ore e te maramarama, e nuu tamaʻi ta’na i niʻa i te faito e 8 000 e 10 000 taata.

I taua matahiti ra, ua haere mai ra te hoê taata titau i te terono no Peretane, o Henry Tudor, Tauʻaarii no Richmond, e ua pato‘i e ua aro ia Richard i te hoê vahi i parauhia i te iʻoa o taua aroraa ra : Bosworth Field. E mea iti roa to Henry iteraa no niʻa i te ohipa tamaʻi, eiaha mai ia Richard, e e 5 000 anaʻe taata toʻna. Tera râ, e mau taata maramarama te tiʻa ra i pihaʻi iho ia’na—e mau taata hui arii tei aro na i roto i taua huru aroraa ra, e te tahi atoa i niʻa ia Richard. Ua tae mai ra te poʻipoʻi no taua aroraa ra, e ia hiʻohia, e nehenehe e parau e, e upootiʻa o Richard.

Teie te aʻai haapotoraa no te mau ohipa i tupu i te 22 no atete 1485. I taua poʻipoʻi ra, ua faaineine te Arii Richard e toʻna mau taata no te aro i te nuu a Henry. Te taata e upootiʻa i roto i taua tamaʻi ra, na’na ïa e faatere ia Peretane. Na mua noa aʻe i te tamaʻi, ua tono o Richard i te hoê rave ohipa no te hiʻo e, ua ineine anei ta’na puaahorofenua au roa.

« A faatiaa oioi ia’na », te parau ïa a te rave ohipa i niʻa i te taata tupaʻi auri. « Te hinaaro nei te arii e tiʻa i mua i ta’na nuu ».

Ua pahono mai ra te taata tupaʻi auri e, e mea tiʻa ia’na ia tiaʻi. « Ua faatiaa vau i te nuu taatoa a te arii i te mau mahana i maʻiri aʻenei », ta’na ïa parau, « i teie nei, e mea tiʻa ia’u ia haere e tii i te auri ».

Ua pahono mai ra te rave ohipa rû e, eita ta’na e nehenehe e tiaʻi. « Te haere mai nei te enemi o te arii i teie nei, e ua titauhia ia matou ia farerei ia ratou i niʻa i te tahua », ta’na ïa parau. « A rave i te oti ia oe ».

E mai tei faauehia, ua imi te taata tupaʻi auri i te raveʻa ia oti maitai ta’na ohipa, ma te hamani e maha tiaa i roto hoê tapu auri. Ia oti i te tupaʻihia te mau tiaa, ua patiti oia e toru i niʻa i te puaahorofenua. Tera râ, i toʻna tamataraa e tamau i te maha o te tiaa, ua ite aʻera oia e, eita e navaʻi ta’na naero.

« Hinaarohia hoê e aore râ, e piti aʻe naero faahou, e e titauhia te tahi maa taime no te tupaʻi i te reira », ta’na ïa parau i te rave ohipa.

Tera râ, eita e tiʻa i te rave ohipa ia tiaʻi maoro atu â. Na ô aʻera oia e, « Te faaroo ra vau i te pu i teie nei ». « Eita anei ta oe e nehenehe e rave noa i te mea e vai ra ? »

Ua pahono mai ra te taata tupaʻi auri e, e tamata oia i te vahi e oti ia’na tera râ, eita ta’na e nehenehe e haapapû e mau anei te maha o te tiaa.

Na ô mai ra te rave ohipa e, « a patiti noa ». « E a haavitiviti, aita anaʻe, e riri roa te Arii Richard ia taua ».

Aita i maoro ua haamata aʻera te aroraa. No te faaitoito i toʻna mau taata, ua horo o Richard na niʻa e na raro, ma te aro e ma te faitoito ia ratou ma te pii e, « A haere i mua ! A haere i mua ! »

Tera râ, ua hiʻo atura o Richard i niʻa i te tahua aroraa, ua ite atura oia i te tahi o toʻna mau taata te otohe ra i muri. No toʻna riʻariʻa o te horo ê te tahi atu mau faehau toʻna, ua faahoro oia i ta’na puaahorofenua i te pae ua mutu te reni no te faaitoito ia ratou. Tera râ, hou a tae atu ai o Richard ia ratou ra, ua haruru ta’na puaahorofenua e ua topa i raro, pee atura te arii i niʻa i te repo. Mai ta te taata tupaʻi auri i taiâ na, ua pee te hoê o te tiaa o te puaahorofenua, i te taime a faahoro ai te arii.

Ua tiʻa aʻera o Richard i niʻa a tiʻa ai ta’na puaahorofenua e a horo ê atu ai. Te haere noa ra te nuu o Henry i mua, e ua tarape o Richard i ta’na oʻe i niʻa roa, ma te pii hua e, « Hoê puaahorofenua ! Hoê puaahorofenua ! To’u basileia no te hoê puaahorofenua ! »

Tera râ ua taere roa. I te reira taime, ua horo te mau taata o Richard no to ratou riʻariʻa i te nuu o Henry, e ua pau ratou. Mai taua taime ra, ua faahiti te taata i taua maseli ra :

No te hoê naero i ma‘iri ra, ua mo‘e te hoê tiaa,

No te hoê tiaa i ma‘iri ra, ua mo‘e te hoê puaahorofenua,

No te hoê puaahorofenua i mo‘e ra, ua pau te hoê aroraa,

No te hoê aroraa i mo‘e ra, ua mo‘e te hoê basileia,

E taua mau mea atoa ra, no te hoê ïa naero tiaa puaahorofenua i mo‘e ra.1

Tamau i ta tatou mau parau tumu

Ia feruri anaʻe au i teie aamu, e feruri au e, nahea hoê ohipa iti haʻihaʻi roa mai te hoê naero tiaa aore i patiti-maitai-hia e nehenehe e horoʻa mai i teie huru hopearaa. E nehenehe ta tatou e faaau i te naero e moʻe ra i te mau parau tumu o te evanelia. Mai te mea e, aita e parau tumu no te evanelia e toʻna mau faufaa e te mau ohipa, e nehenehe ta tatou e vai ma te tauturu ore i niʻa i te tahua aroraa i mua i te faahemaraa e te ino.

Eaha te mau ohipa e moʻe nei i roto i to tatou oraraa e to tatou utuafare ? Te haapaʻo ore ra anei tatou i te pure taata hoê e aore râ, i te pure utuafare ? Te taiʻo-itoito-raa i te mau papaʻiraa moʻa ? Te faatupu-tamau-raa i te pureraa pô utuafare ? Te aufauraa i te tuhaa ahuru tiʻa ? Te taviniraa i to tatou mau taeaʻe e to tatou mau tuahine ? Te haapaʻoraa i te mahana Sabati ? Te haamoriraa i te hiero ? Te here i to tatou taata tupu ?

E nehenehe ta tatou tataʻitahi e hiʻo i roto ia tatou ma te imi e, eaha te mea e moʻe ra—eaha te parau tumu e aore râ, eaha te ohipa e titauhia ia tatou ia tamau papû maitai i roto i to tatou oraraa e i roto i to tatou utuafare. I muri iho, ia itehia ia tatou taua parau tumu ra e aore râ, taua ohipa ra, e nehenehe ta tatou e rave maitai e ma te hinaaro papû ia patiti i te naero—no te haapaʻo maitai roa’tu i taua parau tumu ra e no te faaineine maitai aʻe ia tatou iho e i to tatou utuafare ia tiʻa no te ohipa tiʻa.

I roto i te Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau, ua haapii mai te Fatu e, « A rave i te taupoo paruru o te ora, e te ʻoʻe o to’u nei Varua, o ta’u e ninii atu i niʻa iho ia orua na, e ta’u parau hoi ta’u e heheu mai nei ia orua, e… a tamau noa i te faaroo e tae noa’tu i to’u taeraa mai » (27:18).

Ua fafau mai te Faaora i Toʻna mau tavini haapaʻo maitai e, « E e riro to ratou rima ra o to’u ïa rima i reira, e riro vau to ratou ra paruru e to ratou ra tapoi ; e e tatua na hoi au i to ratou ra mau tauupu, e e aro puai roa ratou na’u… e na roro i te auahi o to’u nei riri au e faaoraʻi ia ratou ra » (PH&PF 35:14).

E mata na tatou i te haamanaʻo noa e, noa’tu e, « ua faaineinehia te puaahorofenua no te mahana aroraa », mai ta te maseli e parau nei, « na te Fatu e paruru » (21:31). Ia haapaʻo tatou i te aniraa a Moroni « e haere mai i te Mesia ia maitai roa outou ia’na » (Moroni 10:32). E mata na tatou, na roto i te tuuraa i to tatou tiʻaturiraa i roto i te Faaora, o Iehova sabaota, ia vai ineine noa e eiaha ia hiʻa i niʻa i te tahua aroraa.

Nota

  1. A hiʻo « For Want of a Horseshoe Nail », i roto William J. Bennett, ed., The Book of Virtues : A Treasury of Great Moral Stories (1993), 198–200.

Faahohoʻaraa na Greg Newbold