2014
Fāmili Taʻengata Lelei Tahá
Fēpueli 2014


Fāmili Taʻengata Lelei Tahá

[“ʻOku ʻi ai haku fāmili ʻi māmani. ʻOku nau fuʻu angalelei kiate au”] (“Ko e Fāmilí Ke Taʻengata,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 98).

Ne liʻaki ʻe he tamaiki fefine kehé ʻa ʻOlivia. ʻE lava nai ke tokoni ha kane vali?

Ne punou pē ʻa ʻOlivia mo fakafanongo ki he fafana fiefia ʻa e ongo tamaiki fefine ne tangutu ʻi mui ʻiate ia he pasí.

“ʻOku ou fuʻu fiefia ʻi hono talamai ʻe hoʻo fineʻeikí te ke lava ke hifo fakataha mo au ʻi homau tauʻanga pasí! Naʻá ke haʻu mo e meʻa vaʻingá?”

“ʻIo, ko ʻeni. Ne hanga heʻeku fineʻeikí ʻo ʻomai mo ha kofukofu popikoni!”

Ne fakafulofula pē ʻa ʻOlivia heʻene lau tohí. ʻOku ʻikai nai te na ʻiloʻi ʻokú ne fanongo lelei pē ki heʻena talanoá? Ne ʻikai ke ne fie fanongo ki he palani ʻa hono ongo kaungāmeʻá ke fai ha meʻa ne ʻikai fakaafeʻi ia ki aí.

Ne fuoloa e kaungāmeʻa ʻa Sitefinī, Lepeka mo ʻOliviá. Ne nau fai fakataha e meʻa kotoa pē. Ka ʻi he kamata ʻa e taʻu fakaako foʻoú, ne ʻilo ʻe Sitefinī mo Lepeka ʻokú na faiako tatau kinaua kae kalasi kehe ʻa ʻOlivia ia! Ne manatuʻi ʻe ʻOlivia ʻene fuʻu loto-mamahi he talanoa fiefia ʻa e ongo tamaiki fefiné ki heʻena tangutu vāofi he kalasí mo kai fakataha he taimi maʻu meʻatokoni hoʻataá. Naʻá ne ongoʻi e loto mamahi tatau he taimí ni.

Ne tuʻu e pasí ʻi muʻa he ʻapi ʻo Lepeká. Ne sio loto-mamahi pē ʻa ʻOlivia mei he matapā sioʻatá ki he puna ʻa e ongo tamaiki fefiné mei he pasí ʻo lele ki he ʻapi ʻo Lepeká.

ʻI he taimi ne tuʻu ai e pasí he ʻapi ʻo ʻOliviá, ne ʻikai lava ke fakamaʻumaʻu ʻene tangí. Naʻá ne hū fakavavevave ki fale.

Naʻe ʻeke ange ʻe he Fineʻeikí, “Naʻe fēfē e akó?”

Ne kamata tangi ʻa ʻOlivia. “Ne fuʻu taʻeoli! ʻOku ʻikai ke toe loko lea mai ʻa Lepeka ia mo Sitefinī kiate au, ka naʻe mahino te mau hoko ko e ngaahi kaungāmeʻa lelei taha ki he taʻengata!” mo ʻene tangí.

Ne talaange ʻe he Fineʻeikí, “Ko e meʻa fakamamahi ia ʻOlivia. ʻOku faingataʻa e taimi ʻoku kamata ke liliu ai e kaungāmeʻá.” Naʻá ne kiʻi fakalongolongo ʻi ha taimi siʻi. Naʻá ne ʻeke ange mo tuhu ki he fakatātā ʻoku tautau he holisí, “ʻOkú ke manatuʻi e taimi naʻá ta ʻalu ai ʻo sila he temipalé?” Ne sio hake ʻa ʻOlivia ki he malimali hono fāmilí he temipalé. Naʻá ne fuʻu kei siʻi he taimi ko iá, ka ʻokú ne kei manatuʻi pē ʻene ʻi he loki sila fakaʻofoʻofá mo ʻene ongo mātuʻá mo hono taʻokete ko Seiní.

“ʻOkú ke ʻiloʻi e ʻuhinga ne tau ngāue mālohi ai ke mateuteu ke ʻalu ki he temipalé?”

Ne tali ange ʻe ʻOlivia, “Koeʻuhí ne tau loto ke hoko ko ha fāmili ʻo taʻengata?”

“Moʻoni ia. ʻE tatau ai pē pe ʻoku ʻikai ko ho kaungāmeʻa lelei tahá ʻa Lepeka mo Sitefinī ki he taʻengatá, ka te ke kei maʻu ho fāmilí ko ho kaungāmeʻa ia ki he taʻengatá.”

Ne pehē ʻe ʻOlivia, “ʻIo. Ka ʻoku ʻikai ke tatau.”

Ne pehē ange ʻe he Fineʻeikí, “ʻOku ou ʻiloʻi pē ʻokú ke loto mamahi, ka ʻoku ou fiefia ʻi hoʻo foki maí. ʻOku ʻi ai haʻaku ngāue ke ke fai mo Seini.”

Ne ʻikai ke tui ʻa ʻOlivia ki he meʻa ʻoku fanongo ki aí. Kuo kole ange ʻene Fineʻeikí ke ne fai ha ngāue kae ʻikai tokoni ke ne ongoʻi fiefia ange!

“ʻAlu ʻo tui ha ngaahi fuʻu vala motuʻa pea haʻu ki he fakafaletolo ʻi muí. Fekau mo Seini ke haʻu.”

Ne kaka ʻa ʻOlivia ki ʻolunga, mo ʻakaʻaka pē hono vaʻé, mo tui hono vala ngāué.

ʻI he ʻosi e fetongi ʻa e ongo tamaiki fefiné mo hū kituʻá, naʻá na sio ʻoku foki mai ʻena Fineʻeikí mei he kiʻi fale tukuʻanga meʻangāué. Naʻá ne haʻu mo ha kapa vali lanumata, polosi vali, mo ha laʻi milemila lahi. ʻI heʻene aʻu mai ki he matapaá, naʻá ne tuku ki lalo e milemilá pea ʻoange ha polosi ki he ongo tamaiki fefiné.

Ne ʻeke fakaveiveiua mai ʻe ʻOlivia, “Te ke ʻai ke ma vali ha meʻa?” Ko e Tangataʻeikí pē naʻá ne faʻa fai e faʻahinga ngāue pehení.

Ne tali atu ʻe he Fineʻeikí, “Ko ia. ʻOku ou fie maʻu ke ʻosi hono vali e matapā kimuí pea toki fai e maʻu meʻatokoni efiafí.” Naʻá ne tafoki leva ʻo hū ki fale.

Ne fesiofaki fuoloa e ongo tamaiki fefiné mo na malimali pē. ʻE hoko ʻeni ko ha meʻa fakafiefia. Ne unu ʻena polosí ki he vali lanu matá pea kamata ke na vali. Ne saiʻia ʻa ʻOlivia he foʻi ngāué ni—ne hangē pē ia ʻoku ʻikai ke ne fai ha ngāué. Ne fakahinohinoʻi ki ai ʻe Seini e anga hono vali loloa mo ʻai ke potupotutatau e polosí. Ne vave pē ha kakata mo e pōtalanoa ʻa e ongo tamaiki fefiné. Ne kamata manatuʻi ʻe ʻOlivia e ngaahi taimi fakafiefia kotoa pē naʻá ne nofo fakataha ai mo Seiní. Naʻá ne fiefia he ʻe hoko maʻu pē hono taʻoketé ko hono kaungāmeʻá ia.

Hili ha houa ʻe ua mei ai ne pani vali lanumata e ongo tamaiki fefiné mo na malimali fiefia. Ne fakaava fakalelei ʻe ʻOlivia e matapā ngingila lanu matá mo hū atu hono ʻulú ki loto. Naʻá ne kaila atu, “Fineʻeiki, kuo ʻosi vali e matapaá. Haʻu ʻo sio ki heʻene fakaʻofoʻofá!”