2014
Fakatupulaki ʻEtau Moʻui Foʻoú
Fēpueli 2014


Fakatupulaki ʻEtau Moʻui Foʻoú

Ne papitaiso ʻa Laieni ʻĒpalahame ki he Siasí ʻi hono taʻu 14 lolotonga ʻene nofo he kolo moʻungaʻia he matātahi ʻo Keipi Tauni ʻi Saute ʻAfiliká. ʻOkú ne fakamatala ʻo pehē, “Ko ha tāpuaki lahi e kau ki he Siasí—ne tokoni ia heʻeku kei tupu haké ki hono levaʻi ʻo e ngaahi taʻu ko iá. Ka ʻi he hili ʻeku kau ki he Siasí, ne u ʻilo ʻoku ʻikai ko hoʻo liliu pē ʻi hoʻo ʻalu ki he lotú; ʻokú ke liliu hoʻo moʻuí.”

Ne tatau pē e fononga ʻa Laiení mo e kau ului kehé: naʻá ne tui ki hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí ka naʻe faingataʻa e fetongi ki ha anga foʻou mo ha ngaahi ʻamanaki foʻou. ʻOku pehē ʻe Laieni, “ʻOku ʻi ai e taimi ne u faʻa pehē, ‘Te u lava moʻoni nai ke fai ʻeni?’ Ka ʻi heʻemau moʻui ʻaki e meʻa ʻoku mau ʻiloʻí, ʻoku lahi ange e ʻilo mo e mālohi ʻe maʻú. ʻOku hanga ʻe he ʻEikí ʻo ʻomi kiate kimautolu ha meʻa he ʻikai te mau teitei lava ʻo fai maʻamautolu pē.”

Ko e fakamatala ko ʻení ko hano fakatahatahaʻi ia ʻo ha ngaahi fakamoʻoni mo e aʻusia ʻa ha kau ului. ʻOku mau ʻamanaki te ke maʻu ʻi he ngaahi kaveinga ko ʻeni ʻe fitú e fakalotolahi ʻokú ke fie maʻu ke nofomaʻu ai ʻi he Siasí mo fakatupulaki hoʻo tui foʻoú kae ʻoua ke “tupu hono aká, ʻo tupu hake, ʻo fua mai” (ʻAlamā 32:37).

Ko Hono Ikunaʻi ʻo e ʻAhiʻahí

ʻI heʻetau moʻui ʻaki e maama ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, te tau lava ke kātakiʻi e faingataʻa ʻo ʻetau moʻui fakamatelié pea toe nofo mo e ʻOtuá. ʻOku tatali mai ʻetau Tamai Hēvaní ke Ne folofola mai kiate kitautolu, “Mālō, ko e tamaioʻeiki lelei mo angatonu” (Mātiu 25:21). Ko ʻEne talaʻofá ia, pea te Ne fakahoko moʻoni ia kapau te tau fakahoko ʻetau kongá.

ʻElisoni Kālosi Felila, papitaiso ʻi Palāsila he 1982

Ko e taimi kotoa pē ʻokú ke ongoʻi ai ko koe tokotaha pē ʻoku faingataʻaʻiá, te ke lava ʻo kiʻi tuʻu hifo pea fakakaukau ki he meʻa ne fai ʻe Kalaisi maʻaú mo e anga ʻEne faingataʻaʻia maʻaú. Te Ne ʻi ai maʻu pē ke tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ko hai kitautolu mo e tuʻunga ʻoku totonu ke tau ʻi aí. ʻOkú Ne ʻafioʻi lelei ange kitautolu ʻi heʻetau ʻiloʻi kitautolú.

ʻElenā Hani, papitaiso ʻi ʻAlesona ʻi USA ʻi he 2008

Ngāue ʻi he ngaahi Meʻa Mahuʻingá

Ne teʻeki te u fai ha faʻahinga meʻa makehe ke u tuʻu maʻu ai ʻi he Siasí. Ne teʻeki ke u lue au ʻi ha maile ʻe 50 (kilomita ʻe 80) ki ha houalotu sākalamēniti pe lī ki ha afi kakaha. Ka ʻoku tokoniʻi au ʻi hono toutou fai ʻo e ngaahi meʻa faingofuá—maʻu e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí, ako e folofolá, lotu, mo fua e ngaahi fatongiá—ke fakatupulaki ʻeku fakamoʻoní (vakai, ʻAlamā 37:6–7).

Alasenia ti Sousa, papitaiso ʻi Palāsila ʻi he 1991

ʻI heʻeku fuofua kau ki he Siasí ʻi hoku taʻu 19, ne u fiefia ʻi he ongoongoleleí, peá ne hoko ko ha meʻa fakaofo hono lau fakaʻaho ʻeku folofolá.

Neongo ia, hili ha ngaahi taʻu ʻo e hoko ko ha mēmipa ʻi he Siasí, ne u ongoʻi helaʻia fakaesino mo fakalaumālie. Ne u ʻalu taʻe fie ʻalu pē ki he lotú he Sāpate takitaha, ʻo ʻikai loko maʻu ha meʻa mei he ngaahi fakatahaʻangá mo ongoʻi fiefia ange ke foki ki ʻapi ʻo kiʻi mohe he Sāpaté.

Ne hanga ʻe haʻaku fepōtalanoaʻaki mo ha kaungāmeʻa ʻo ʻomi ha maama ki he tūkunga ne u ʻi aí. Ne u vakavakaiʻi ʻeku tōʻonga moʻui fakalaumālié, peá u fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke fakamātoato ʻeku lotú, pea ko hono lau e folofolá he pongipongi kotoa pē ko ha foʻi ngāue pē—ʻikai ko ha meʻa fakafiefia. Ne u ʻilo ʻoku fie maʻu ke u tupulaki fakalaumālie mo ha ngāue lahi ange he ʻaho kotoa.

Ne u kamata lotu he pongipongi kotoa pē kimuʻa pea lau e folofolá, ʻo kole fakahangatonu ke fakahinohinoʻi mo tataki au ʻi heʻeku akó. Ne u ngāue fakataimi pē pea ʻi he mālōlō miniti ʻe 15 he pongipongí ne u lau ai ha ngaahi peesi ʻo e Ensign—ko ʻeku kiʻi kai fakalaumālie ia he hoʻataá. ʻI he efiafí ne u lau ha ngaahi tohi lelei. Ne u lau ʻi he ngaahi ʻaho Sāpaté e tohi lēsoni ko e Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí.

ʻI he pō kotoa pē heʻeku ʻalu ke mohé, ne u ongoʻi nonga koeʻuhí he kuó u fafanga ʻeku fiekaia fakalaumālié lolotonga e ʻahó. Koeʻuhí he naʻá ku loto ke fai ha polokalama fakalaumālie he ʻaho kotoa pē, kuó u hoko ai ko ha tokotaha lelei ange pea kuo tupulaki ʻeku fakamoʻoní.

Tesi Hōkingi, papitaiso ʻi Kalefōnia ʻi USA ʻi he 1976

Ko e ʻAlu ki he Temipalé

Mei he fuofua taimi ne u ako ai ki he temipalé, ne u loto moʻoni ke u ʻalu ki ai. Ne u ako ko e temipalé ko ha feituʻu te tau lava ʻo fakahoko ai e papitaiso ki he kau pekiá, silaʻi e ngaahi fāmilí, mo fai ha ngaahi fuakava māʻolunga ange mo e Tamai Hēvaní. Ne u teuteu mo tauhi au ke u taau ke u lava ʻo ʻalu ki he temipalé.

ʻIasinita Ulanitali, papitaiso ʻi ʻInitonēsia ʻi he 2012

Hili ʻeku papitaisó, ne u palani mo hoku kaumeʻa tangata ko JP (ne ʻosi hoko ia ko ha mēmipa ʻo e Siasí), ke ma mali, ka naʻe fakatoloi ʻema malí he naʻá ku loto ke kātoangaʻi lahi ia.

Ne u ʻalu mo hoku kaumeʻá ki heʻema kalasi he ʻapiakó he ʻaho Tūsite ko hono 12 ʻo Sānuali 2010. ʻI heʻeku tangutu he komipiutá ʻo tali ki he palōfesá ke kamata e kalasí, ne kamata ngalulu e falé. Ne u ilifia ke lele ki tuʻa he naʻe fuʻu fakamanavahē e lulu ʻa e mofuiké.

Ne u tuʻu ʻi ha tuliki ʻo kuikui hoku matá ʻo lotu loto pē ki he Tamai Hēvaní: “Kātaki ʻo tuku mai ha faingamālie ke u mali ai mo JP ʻi he temipalé.”

Hili ha taimi siʻi, ne tuʻu e lulu ʻa e mofuiké peá u sio takai holo. Ne ʻikai ke u sio ki ha meʻa koeʻuhí he naʻe fuʻu lahi e efú. ʻOku ʻikai ke u manatuʻi e anga ʻeku hū kituʻá, ka ne u aʻu kituʻa. Ne u tangi mo kamata ui e hingoa ʻo JP.

Ne u sio ki he tuofefine ʻo JP. Naʻá ne kaila mai, “ʻOkú ne sai pē ia! ʻOkú ne lolotonga feinga ke tokoniʻi ha fānau ako ʻoku nau fihia he ʻū meʻa ne holó.”

ʻOku ʻikai ke u makehe ange au ʻiate kinautolu ne ʻikai haó, ka ʻoku ou ʻilo ne tali ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku lotú. Ne ma mali mo JP ʻi he temipalé he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 2010, hili ia ha taʻu ʻe taha mei hoku papitaisó pea ko e hili ia ha māhina ʻe tolu mei he mofuiké. Ko ha ʻaho ia ʻo e nonga mo e fiefia he ʻikai ke toe ngalo ʻiate au. Ne ʻikai ke fai hano kātoangaʻi, ka ko e meʻa fakafiefia taha ia kiate aú.

Malia Masolie Lape, papitaiso ʻi Haiti ʻi he 2009

Ko Hono Vahevahe ʻo e Ongoongoleleí

ʻI heʻeku hoko ko ha mēmipa foʻou ʻo e Siasí, ʻoku ou saiʻia he ngāue fakafaifekaú. ʻE lava ke hoko e taha kotoa ko ha faifekau. Ko e taimi kotoa pē ʻokú ke vahevahe ai e ongoongoleleí ki ha taha, ʻokú ne liliu ʻene moʻuí, ka ʻoku toe tokoni ia ki hono fakamālohia hoʻo fakamoʻoní. ʻE lava ke sio e kakaí ki he maama ʻi ho fofongá, pea te nau loto ke ʻilo e ʻuhinga ʻokú ke maʻu ai ha laumālie fakaofó. ʻOku ʻikai ngata pē hono hanga ʻe he ngāue fakafaifekaú ʻo ʻoange ha faingamālie ki he kakaí ke nau ako ki he Siasí ka te ne tokoni ke nau ongoʻi e Laumālié mo maʻu ha ngaahi aʻusia fakalaumālie fakatāutaha.

ʻElenā Hani, papitaiso ʻi ʻAlesona ʻi USA ʻi he 2008

ʻOku ou saiʻia he ngāue fakafaifekau! Hili ha māhina ʻe tolu mei hoku papitaisó, ne u ʻalu ki Matineki ke nofo mo hoku fāmilí lolotonga e mālōlō he faʻahitaʻu māfaná. Ne u talanoa ki hoku tokouá he ʻaho kotoa ʻo kau ki he Tohi ʻa Molomoná pea mo e ongoongoleleí.

Ne u fakaafeʻi ia ki he lotú he ʻuluaki Sāpaté, ka naʻe ʻikai te ne loto ki ai. ʻI he Sāpate hono uá naʻá ma ʻalu ai ki he lotú. ʻI he ʻosi ʻa e ngaahi fakatahaʻangá, ne ʻikai ke toe tokanga mai ia, ʻo hangē ne ʻikai ke ne aʻusia ha faʻahinga meʻa makehe he houa ʻe tolu ko iá.

Neongo ne kei hoko atu pē ʻeku talanoa ki ai kau ki he ongoongoleleí he uike hoko maí, ka naʻe ʻikai ke u fakaafeʻi ia ki he lotú. Ne hoko ha mana he efiafi Tokonakí: lolotonga ʻeku haiane hoku vala ki he ʻaho Sāpaté, ne u fakatokangaʻi atu naʻá ne fai mo e meʻa tatau.

Ne u ʻeke ange, “Ko e hā hoʻo meʻa ʻoku faí?”

Naʻá ne tali mai, “Te ta ō ki he lotú ʻapongipongi.”

Ne u pehē ange, “ʻOku ʻikai ke u fakamālohiʻi koe ke ke haʻu.”

Ka naʻá ne tali mai, “ʻOku ou fie ʻalu pē au.”

Hili ia ne hokohoko atu ʻene ʻalu ki he lotú he Sāpate kotoa pē.

Hili ʻeku foki ki he fakatonga ʻo Falaniseé, ʻa ia ʻoku ou ako aí, ne telefoni ange hoku tokouá ʻe papitaiso ia. Ne u talaange ʻa ʻeku loto ke ʻi hono papitaisó ka ko e meʻa mahuʻinga tahá ko haʻane kei kau ki he Siasí ʻi he taimi te u foki atu ai ki Matinekí.

Hili ha taʻu ʻe taha ne u toe foki atu. Lolotonga e houalotu sākalamēnití, ne fakamoʻoni hoku tokouá ʻi he mālohi lahi ki hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Ne u tangi ʻi heʻeku fakakaukau ko hoku tokouá ʻeni ʻoku ou vahevahe mo ia e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa taha ʻo ʻeku moʻuí, ʻokú ne lava ke toe vahevahe mo au e ongoongolelei ʻo hotau ʻEikí (vakai, ʻAlamā 26:11–16).

Lutoviko Kulisitofā ʻOkolia, papitaiso ʻi Falanisē ʻi he 2004

Ngāue ki he Hisitōlia Fakafāmilí

Hili hono fakahoko mai kiate au e ngaahi lēsoni fakafaifekaú, ne u lotu ke ʻilo pe ʻoku moʻoni e ongoongoleleí. Ne hā mai ʻeku kui tangata ʻofeiná kiate au ʻi ha misi ʻo fakamoʻoniʻi mai hono moʻoní. ʻI he taimi ko iá, ne kamata mahino kiate au hoku fatongia fakalangi ki heʻeku ngaahi kuí. Ko e anga ʻeni hono fakahaaʻi mai ia ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingí, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí: “ʻI he taimi naʻá ke papitaiso aí, ne vakai hifo hoʻo ngaahi kuí kiate koe mo ha ʻamanaki lelei. Mahalo pē kuo ʻosi atu ha ngaahi senituli, ʻoku nau fiefia ke mamata ki ha taha ʻo honau hakó ʻokú ne fai ha fuakava ke kumi kinautolu mo fakatauʻatāinaʻi kinautolu. … ʻOku pikitai honau lotó kiate koe. ʻOku tuku ʻenau ʻamanakí ʻiate koe.”1

Sitīveni E. Napa, papitaiso ʻi ʻIutā ʻi USA ʻi he 1979

Ne u fuʻu loto mamahi mo hoku uaifi ko Lolá he mālōlō ʻuluaki fua homa manavá, homa ʻofefine māhina fā ko Sinifia Mālié koeʻuhí ko ha ngaahi faingataʻa ʻo maumau ai hono filo silivá. Ne hanga ʻe he meʻa fakamamahi ko ʻení ʻo ʻai kimaua ko ha ongomātuʻa loto mamahi kei talavoú ke ma fekumi ki ha founga te ma lava ʻo toe fakataha ai mo homa ʻofefiné ʻi ha ʻaho. Ne teʻeki ke ma kau ki he Siasí he taimi ko iá.

Ne lotu fakamātoato ʻa Lola ʻi ha pongipongi ʻe taha ki he Tamai Hēvani ʻo tautapa, “ʻE Tamai ʻofeina, ʻoku ou loto ke u toe fakataha mo hoku ʻofefiné ʻi ha ʻaho, ka ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi e foungá. Kātaki ʻo fakahā mai e foungá.”

Ne fai mai ha tukituki ʻi homa matapaá he taimi pē ko iá. Ne ʻalu tangi pē ʻa Lola ki he matapaá. Ne tuʻu mai ai ha ongo faifekau. Ne faifai peá ma fakatou maʻu mo Lola ha fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná peá ma papitaiso.

Ne loto ʻa Lola ke fakapapauʻi ʻe maʻu kotoa ʻe he kau mēmipa homa fāmilí ha faingamālie ke maʻu ai e ongoongoleleí. ʻI he ʻuluaki taʻu ʻe 15 hili homa papitaisó, ne teuteuʻi ai ʻe Lola ha ngaahi hingoa ki he temipalé, peá ma ʻave fakataha ia ki he temipalé. Hili ha taimi siʻi ne fuʻu lahi e langa hui ʻa Lolá peá u ʻalu tokotaha pē mo e ngaahi hingoá ki he temipalé.

Ne mālōlō ʻa Lola he taʻu ʻe tolu kuohilí hili ha taimi lahi ʻene fefaʻuhi mo e langa huí. ʻI haʻama fekumi ki ha founga ke mau toe fakataha ai mo ʻema kiʻi taʻahiné ne lava ke fai ai ha ngāue ki ha lauafe ʻo ʻema ngaahi kui ʻofeiná. Kuó ma aʻusia ha ngaahi mana lahi lolotonga hono fai e fekumi ki he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé (vakai, T&F 128:18, 22).

Nōmani Piesa, papitaiso mo Lola Piesa ʻi Luisiana ʻi USA ʻi he 1965

Kau atu ki he Ngaahi Fakatahaʻanga ʻa e Siasí

ʻOku fakatou tāpuekina koe mo kinautolu ʻoku fanongó ʻi hono fai e lotu ʻi ʻapisiasí, tali he ngaahi lēsoní, mo e lea he sākalamēnití. ʻI hoʻo lea he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻe ngāue atu e Laumālie Māʻoniʻoní ʻiate koe. ʻOku ʻikai ngata pē he lea mai ʻa e Tamai Hēvaní ʻo fakafou mai he folofolá mo e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ka ʻokú ne toe lea mai foki ʻiate koe koeʻuhí ke tali ai ha fehuʻi ʻa ha taha, fakamālohia e ngaahi vaivai ʻo ha taha, pe fakafiemālieʻi ha veiveiua ʻa ha taha.

ʻI he taimi ne kole mai ai e pīsopé ke u vahevahe ʻeku fakamoʻoní ʻi he houalotu sākalamēnití hili hoku papitaisó, ne u ongoʻi manavahē mo taʻe feʻunga. Ne teʻeki foki ke u lea ʻi ha haʻohaʻonga ʻo ha kāingalotu.

Ne u ʻeke ki he pīsopé, “ʻOku fuʻu fie maʻu ke fai ʻeni?”

Naʻá ne tali mai, “ʻIo!”

Ne u fakamoʻoni he houalotu sākalamēnití kau ki he ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate aú mo e anga ʻEne tali ʻeku lotú ʻaki hono tokoniʻi au ke u ʻilo e ongoongolelei ne toe fakafoki maí. ʻI heʻeku tuʻu he tuʻunga malangá, ne u ongoʻi moʻoni e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ne u ongoʻi mohu tāpuekina ke hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi moʻoni ʻo Kalaisí. Ne fonu hoku lotó he fiefiá mo e nongá. Ne liliu ʻe he Tamai Hēvaní ʻeku ilifia ke leá ki ha aʻusia fakaʻofoʻofa moʻoni.

Ne u maʻu ha faingamālie he māhina hono hokó ke fai ha lea he houalotu sākalamēnití. Ne u toe ongoʻi ilifia—te u akoʻi fēfē e niʻihi ʻoku nau ʻilo lahi ange ki he ongoongoleleí? Ka ne u lotu ke tokoniʻi au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻeku leá. Ne u toe ongoʻi e tokoni mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ne u ongoʻi e hōifua ʻa e Tamai Hēvaní ʻi hoku papitaisó pea kuo fakamolemoleʻi ʻeku angahalá.

ʻOku ou ʻilo mei he ngaahi meʻa kuó u aʻusiá ko ha fānau mahuʻinga au ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate au. Ko ha faingamālie mahuʻinga ʻeku lea he houalotu sākalamēnití ke tokoni ki he ʻOtua ʻaki hono fakamoʻoniʻi kuo toe fakafoki mai ʻe Sīsū Kalaisi Hono Siasí ki he māmaní.

Pamela Seli, papitaiso ʻi ʻInitonīsia ʻi he 2012

Ngāue ʻi he Siasí

ʻOku tokoni ha uiuiʻi ʻi he Siasí ki hoʻo ako e ongoongoleleí mo ʻoatu ha fatongia te ke ʻalu ai ki he lotú mo tokoni kiate koe ke ke tokoniʻi e niʻihi kehé, ʻo aʻu ai pē ki he taimi ʻokú ke faingataʻaʻia aí.

Suʻe Tevola, papitaiso ʻi Hauaiʻi ʻi USA, ʻi he 2008

ʻOku ʻomi ʻe he faiako fakaʻapí mo e faiako ʻaʻahí ha ngaahi faingamālie ke ongoʻi mo vakai ki he manavaʻofa faka-Kalaisi moʻoní. ʻOku nau ʻomi e ngaahi aʻusia ʻi he loto-fakatōkilaló mo e ʻofa te ne lava ke liliu koe ʻo taʻengatá. ʻOku fie maʻu ʻetau ngāue tokoní ke tokoni ki hono fakamafola e tōʻonga moʻui ʻo e angaʻofá ʻi Heʻene ngoue vainé, ʻi heʻetau hoko ko e fānau ʻa e Tamai Hēvaní.2

Siulolo ʻĒleni, papitaiso ʻi Mikisikeni ʻi USA ʻi he 1980

Hili pē ha taimi nounou mei hoku papitaisó, ne ui au ʻe he palesiteni fakakoló ke u hoko ko e palesiteni ʻo e Kau Talavoú. Ko ha meʻa fakafiefia ke feohi mo e toʻu tupú ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau ako e ongoongoleleí. Ne u faiako mo ako ʻi he taimi tatau. Ko e kamataʻanga ʻeni ʻo ha ngaahi fatongia lahi ne ui au ki ai. Ne u ongoʻi fiefia mo nēkeneka he ngaahi pole foʻou ʻo e fatongia takitaha ne u maʻú. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻo pehē: “Manatuʻi ko ia kuo ui ʻe he ʻEikí, kuo fakafeʻungaʻi ia ʻe he ʻEikí.”3 Ne pau ke u falala mo tui ʻaki e loto-fakatōkilalo te u malava ke fai ia. Ne u maʻu ha faingamālie lahi ʻi ha māhina ʻe ono ke maheni ai mo e ngaahi polokalama ʻa e Siasí.

Semiano Lopesi, papitaiso ʻi Palāsila ʻi he 2004

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Henry B. Eyring, “Ngaahi Loto Kuo Haʻi Fakataha,” Liahona, Mē 2005, 80.

  2. Vakai, Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá (2011), 97-117; Thomas S. Monson, “Home Teaching—a Divine Service,” Ensign, Nov. 1997, 46.

  3. Thomas S. Monson, “Fie maʻu ʻa e Ngāué,” Tūhulu, Siulai 1996, 50.