2014
Lea, Fakafanongo, mo e ʻOfa
Fēpueli 2014


Lea, Fakafanongo, & ʻOfa

ʻOkú ke fetuʻutaki lelei mo ho malí? ʻI he mahino ʻa e faʻahinga fepōtalanoaʻaki ko ʻeni ʻe tolú ʻe lava ke tokoni ia ki hono fakamālohia homo vā fetuʻutakí.

ʻI heʻeku hoko ko ha tokotaha faleʻi ki he nofomalí mo e fāmilí, ne u faʻa ʻaʻahi ki ha ngaahi mātuʻa mali ke tokoni ʻi hono fakaleleiʻi pe fakamālohia honau vā fetuʻutakí. ʻI ha meʻa ʻe taha, ne u feʻiloaki mo ha fefine ne mali mo hono husepānití ʻi ha ngaahi māhina siʻi pē, pea naʻá ne talamai kiate au ʻokú ʻi ai haʻana palopalema lahi ʻi he fetuʻutakí. Hili ʻeku talanoa ki hono husepānití, ne u ʻiloʻi ko ha tokotaha poto ia he fetuʻutakí—ka naʻe ʻikai poto he fetuʻutaki mo hono uaifí.

Ne u ako he ngaahi taʻu kuohilí ʻoku tokoni e fetuʻutaki leleí ki he lotó mo e ʻatamaí fakatouʻosi. Kapau te tau lava ʻo fetuʻutaki lelei ange—mahino lelei ange e ʻuhingá mo nounou ange—pea ʻe lava ke tau fakatupu ha fehokotaki fakaeongo ʻoku loloto angé, fakaleleiʻi e ngaahi fetaʻemahinoʻakí, mo fakamālohia e haʻi ʻo ʻetau feohi fakamalí. ʻOku ʻoatu heni ha ngaahi founga te tau lava kotoa ai ʻo fakatupulaki ha fetuʻutaki lelei ʻi hotau vā fetuʻutakí.

Fakahoko ha Ngaahi Pōtalanoa ʻUhinga Mālie

Naʻe tohi ʻe Toketā Takilesi E. Pulinilī, ko ha tokotaha mataotao he nofomalí mo e tauhi fānaú mo ha mēmipa ʻo e Siasí, e ngaahi tuʻunga ʻe tolu ʻo e fetuʻutakí: meʻa angamaheni, fakatāutaha, mo hono poupouʻi. Ke maʻu ha fehaʻiʻaki mālohi he vā ʻo e husepānití mo e uaifí, ʻe fie maʻu ke potupotutatau kotoa e founga fetuʻutaki ko ʻeni ʻe tolú.1

Meʻa Angamaheni

Ko e fetuʻutaki ʻi he tuʻunga ko ʻeni he meʻa angamahení ʻoku mahino pea ʻikai ha fakafepaki, pea ʻoku siʻisiʻi ha maumau ʻe hoko ai. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he mātuʻa mali kotoa pē ʻi he tuʻunga ko ʻení ʻenau fakafekauʻaki e ngaahi taimitēpilé, aleaʻi e ʻeá, pe fakamatala ki he totongi ʻo e kasá. Neongo ʻoku ʻaonga e faʻahinga fetuʻutaki ko ʻení, ka ʻoku ʻikai lava e ongomātuʻá ke fehokotaki mālohi mo fehaʻiʻaki fakataha kapau ko e lahi taha ʻo e fetuʻutakí ʻoku fai pē he foungá ni.

ʻE lava ʻe he fetuʻutaki angamahení ʻo fetongi e talanoa ʻuhingamālie mo lolotó. Kapau ʻe fakaʻehiʻehi e ngaahi mātuʻá mei he ngaahi meʻa loloto ange ʻoku totonu ke talanoaʻí, he ʻikai pē ke na ako kinaua ke fakaleleiʻi ha palopalema pe fehokotaki lelei. ʻOku mālohi e fehaʻiʻaki ʻa e mātuʻá heʻenau aleaʻi e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá—kae ʻikai ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke mahuʻingá. Kuó u mamata heʻeku ngāue fakafaleʻí ki he feinga ʻa ha mātuʻa mali ke fakatolonga honau vā fetuʻutakí ʻaki hano hokohoko atu pē ʻenau fetuʻutakí ʻi he meʻa angamahení. ʻI heʻenau fakaʻehiʻehi mei he [“ngaahi meʻa mamafa angé”] (Mātiu 23:23), ʻoku nau fakaʻauha moʻoni ai ʻenau nofomalí.

Fakatāutaha

ʻI he fetuʻutaki fakatāutahá, ʻokú ke vahevahe ai e meʻa ʻokú ke tokanga ki aí, ngaahi fakaʻamú, meʻa ʻokú ke saiʻia aí, tuí, mo e ngaahi taumuʻá. ʻOkú ke tauʻatāina ke vahevahe hoʻo ngaahi manavasiʻí mo e taʻe feʻungá. Ko hono fakahoko ko ia e fetuʻutaki ko ʻení ʻi ha ʻulungaanga faka-Kalaisí ko ha founga ia ʻe taha hono fakamālohia e fehokotakí mo e vā fetuʻutaki ʻo e mātuʻa malí. Ne akonaki ʻa ʻEletā Māvini J. ʻEsitoni (1915–1994) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “Ko e fetuʻutakí ʻoku ʻikai ko hono ʻoatu pē ha ngaahi foʻi lea siʻisiʻi. Ko hono vahevahe fakapotopoto ia ʻo e ngaahi ongó, fakakaukaú, mo e meʻa ʻoku hohaʻa ki aí. Ko hono vahevahe kakato atu ia ʻo koe.”2

Mahalo naʻá ke fakahoko e tuʻunga fetuʻutaki ko ʻení kimuʻa peá ke malí. Ko e tuʻunga ʻeni naʻe feʻofaʻaki ai e tangatá mo e fefiné. ʻI hoʻo hokohoko atu hono vahevahe e meʻa ʻoku mahuʻingá, te mo fakatou ongoʻi mo ho hoá ʻoku fakahoungaʻi, fie maʻu, fakamahuʻingaʻi, mo fakaʻaongaʻi kimoua. ʻI hoʻo ako ke poupouʻi e meʻa ʻoku vahevahe ho hoá—ʻo fakahaaʻi ange ko e meʻa ʻokú ne leaʻakí ʻoku mahuʻinga ia kiate koe—te ke aʻu leva ki he tuʻunga fetuʻutaki hono hokó.

Poupouʻi

ʻOku ʻi ai ha fatongia toputapu ʻo e husepānití mo e uaifí ke na felangahakeʻaki mo fefakafiemālieʻaki.3 Ne tohi ʻe he ongo mataotao he nofomalí ko Senitulā Peleiki mo Siuti S. Uolasiteini ʻo pehē: “ʻE lava ke mole e ongo fakaeloto ʻo ha nofomali ʻoku ʻikai ke maʻu ai ha poupou mo ha fakafiemālie ʻoku fakatupulakí.”4 ʻOku langaki moʻui, fakamoʻui, fakatupulaki, mo ngeia e fetuʻutaki ʻoku poupouʻí. ʻI he tuʻunga ko ʻeni ʻo e fetuʻutakí, ʻoku tau fakavikivikiʻi mo fakaongoongoleleiʻi kinautolu ʻoku tau tokanga ki aí. ʻE meimei ke tupulaki e feohi kotoa pē kapau ʻoku poupouʻi ke tupulaki ʻene moʻui leleí.

ʻOku kamata e poupoú mei hoʻo tokanga ki he meʻa ʻoku lea ʻaki ho hoá pea kau ai hono fakahaaʻi e ngaahi fakakakau mo e mahalo ʻoku langaki hake mo fakaake e moʻuí. Sio ki he ngaahi meʻa lelei ʻi ho hoá pea fakahā ange ki ai. Kapau ne fuʻu lahi e ngāue ho hoá he ʻaho ko iá, te ke lava ke poupou kiate ia ʻaki haʻo fakafanongo mo fai ha fakafiemālie. Te ke lava ke pehē ange, “ʻOku ou ongoʻi ʻaupito hoʻo faingataʻaʻiá; fakamatalaʻi mai e meʻa ne hokó” pe “Ko e hā ha tokoni te u fai ke ke fiefia ange ai?” Mahalo te ke lava pē ke pehēange, “ʻOku ou ʻilo e ʻuhinga ne ʻikai te ke maʻu ai ha ʻaho leleí, ka ʻoku ou falala pē ki ho potó mo hoʻo faʻa ngāué. ʻOku ou ʻiloʻi te ke lava pē ʻo fakaleleiʻi e palopalema ko iá.” ʻOku tala ʻe he ngaahi lea peheé ʻa hoʻo tokanga ki he faingataʻaʻia ho hoá. ʻI hoʻo fakahā ʻi he leá ʻa hoʻo ʻiloʻi e ngaahi ongó, tailiilí, fakakaukaú, pe hohaʻa ʻa ho hoá, ʻokú ke fai ai ha fetuʻutaki ke poupou mo fakahā e houngaʻiá, ʻofá, mo e fakaʻapaʻapá.5

Ako e Founga ʻo e Fakafanongo Leleí

Ko e poto taha he fetuʻutakí ʻa e hoko ko ha tokotaha fakafanongo leleí. Ko e taha e founga lelei taha ki hono fakahā ʻo e ʻofa faka-Kalaisí he nofomalí ko e tokanga taha ki ho hoá mo fakafanongo kiate ia—fakafanongo moʻoni—tatau ai pē ko e hā e meʻa ʻoku tau loto ke leaʻakí. ʻOku faitatau pē ʻa hono fanongoá mo hono ʻofaʻí; ko hono moʻoní, ko e fakafanongó e taha ʻo e founga fakaʻapaʻapa mo e poupou māʻolunga tahá. ʻI he fakafanongó ʻoku tau tala ai ki hotau hoá, “ʻOkú ke mahuʻinga kiate au, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe, pea ʻoku mahuʻinga e meʻa ʻokú ke leaʻakí.”

ʻOku ʻikai ko e taumuʻa ʻo e fakafanongo ʻi he nofomalí ke maʻu pē ha fakamatala ka ke maʻu ha mahino. Ke mahino lelei ange kiate koe ho hoá, sio ki ha palopalema ʻo tatau mo e anga e vakai ki ai ho hoá. Ne akonaki ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e ngaahi husepānití mo e uaifí ʻoku totonu ke nau “ako ke fakafanongo, pea fakafanongo mo feakoʻaki.”6 ʻOku tokoni e fakafanongo leleí ke tuku hotau lotó mo e hikisiá kae fehokotaki hotau laumālié mo hotau hoá.

Naʻe enginaki ʻa ʻEletā Siō J. Kulisiteniseni, naʻe hoko ko e Fitungofulu kimuʻa ʻo pehē: “Tuku ha taimi ke ke fakafanongo ai ki ho hoá; pea toutou fai maʻu pē ia. Fepōtalanoaʻaki pea siviʻi e tuʻunga hoʻo hoko ko ha hoa malí.”7 ʻE tokoni ki hono fakaleleiʻi e palopalemá hano tuku ha taimi mavahe ʻoku ʻikai to e fakahohaʻasi ke mo talanoa ai. Fakapapauʻi te ke loto lelei, tauhi ha ʻulungaanga faka-Kalaisi, pea fakaʻehiʻehi mei hono fakahohaʻasi ho hoá lolotonga ʻene leá.

Ngaahi Fakaʻilonga ʻOku ʻIkai Leaʻakí

Ko ha konga ʻe taha ʻo e fetuʻutakí ʻoku ʻikai faʻa fakaʻaongaʻí ʻa e fetuʻutaki taʻe fai ha leá. ʻOku mahuʻinga e meʻa ʻokú ke leaʻakí mo e anga hoʻo leaʻakí, ka ʻoku toe mahuʻinga foki mo e fakafōtunga ho sinó. ʻOkú ke sio fakahangatonu nai ki ho hoá he taimi ʻokú ne lea ai kiate koé? ʻOkú ke fakafulofula heʻene talaatu naʻe ʻikai fiefia he ngāué? ʻOku hā atu mei ho fofongá ha tokanga mo ha fakamātoato, pe ʻoku hā atu mei ai ha taʻeoliʻia mo e fakatupu ʻita? ʻOkú ke fakahaaʻi hoʻo ʻofá ʻaki ha tokanga fakaesino? ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku hanga ʻe hoʻo fāʻofuá pe malimalí ʻo fakahaaʻi lahi ange hoʻo ʻofá ʻi ha meʻa ʻe fakamatalaʻi ʻe he leá. ʻOku tatau ai pē ko e hā e founga fepōtalanoaʻakí—pe ko e fakamatala fakamuimuitaha he ongoongó pe meʻa ʻokú ke fakaʻamuá—ʻe lava ʻe he fakafōtunga lelei ho sinó ʻo fakamālohia e poupoú mo hoʻomo feohí.

Faʻifaʻitaki ki he Founga Fetuʻutaki ʻa e Fakamoʻuí

ʻI hoʻo kau ʻi ha ngaahi fepōtalanoaʻaki ʻuhingamālie mo ho hoá, tataki hoʻo tōʻongá mo e ngaahi leá ʻaki hoʻo muimui ki he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe hā mei Heʻene fetuʻutaki mo e niʻihi kehé ʻa e ʻofá, tokangá, mo e hohaʻá. Naʻá Ne folofola fiemālie mo e ʻofa moʻoni. Naʻá Ne fakahaaʻi e manavaʻofá mo fakahoko e fakamolemolé. Naʻá Ne fakafanongo tokanga mo fakahaaʻi e ʻofa haohaoá. Kapau ʻoku tau fie maʻu ke tupulaki ʻetau feohí, kuo pau ke tau ako ke lea ʻi ha founga lelei te ne langaki mo fakatupulaki e moʻui ʻa kinautolu ʻoku tau feohí.

ʻI heʻeku feʻiloaki mo e ngaahi mātuʻa malí, ʻoku ou faʻa kole ke nau vakavakaiʻi ʻenau sīpinga fetuʻutakí pea fakatupulaki kinautolu. ʻI heʻenau fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e fepōtalanoaʻaki leleí ʻi heʻenau feohí, ne u sio ha ngaahi liliu ki ha nofomali ʻoku moʻui lelei ange. Ko e kī ki ha feohi ʻoku mālohi mo ha nofomali ʻoku fiefia angé, ko hoʻo maʻu ha mahino ki ho hoá, ngaohi ha ʻātakai ʻokú ne fakaʻaiʻai e fetuʻutakí mo e fakamatala tauʻatāiná, pea fakahaaʻi ai e fetokangaʻakí mo e fetokaʻiʻaki.

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Douglas E. Brinley mo Mark D. Ogletree, First Comes Love (2002), 123–26.

  2. Marvin J. Ashton, “Family Communications,” Ensign, May 1976, 52.

  3. Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Nōvema 2010, 129.

  4. Sandra Blakeslee mo Judith S. Wallerstein, The Good Marriage: How and Why Love Lasts (1995), 240.

  5. Douglas E. Brinley, Strengthening Your Marriage and Family (1994), 153–54.

  6. Russell M. Nelson, “Listen to Learn,” Ensign, May 1991, 23.

  7. Joe J. Christensen, “Marriage and the Great Plan of Happiness,” Ensign, May 1995, 64.

  8. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa F. Sāmita (1998), 28-29.