2014
Ko e Anga hono Fakafonu Hoʻo Tohi ʻo e Moʻuí
Fēpueli 2014


Ko e Anga hono HIKI Hoʻo Tohi ʻo e Moʻuí

Mei ha faeasaiti ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí ne fai ʻi he ʻaho 1 ʻo Nōvema 1992.

ʻĪmisi
ʻEletā L. Tom Perry
ʻĪmisi
A young woman sitting on the floor looking at her personal progress booklet. Other personal memorabilia items are scattered near her.

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe John Luke

ʻOku ou ʻomi ha fehuʻi kau ki he ngaahi manatu taʻengata ʻokú ke langa hake ʻi hoʻo moʻuí. ʻOku muimui atu ai e ngaahi lea “Kapau pē ne u fakahoko ia,” pe te ke lava ʻo pehē, “ʻOku ou fiefia ne u fakahoko ia”?

ʻI he sio kimui he hisitōliá, kapau te tau lava ke fili ha taha ʻo e tefitoʻi moʻoni ʻe tokoni lahi taha ki he ngaahi manatu “ʻOku ou fiefia ne u fakahoko ia,” ko e hā e tefitoʻi moʻoni ko iá? Ko e tefitoʻi moʻoni ʻo e talangofuá.1

ʻOku tau hiki he ʻaho kotoa ha meʻa ki heʻetau tohi ʻo e moʻuí. ʻOku tau faʻa vakavakaiʻi e ngaahi meʻa ne tau hikí. Ko e hā ha faʻahinga manatu ʻe hū vave ki ho ʻatamaí ʻi hoʻo siviʻi e ngaahi peesi hoʻo moʻui fakatāutahá? Ko e ngaahi peesi ʻe fiha ʻe tohi ai “Kapau pē ne u fakahoko ia?” ʻE tohi nai ai ha ngaahi meʻa kau ki he fakatoloí mo e ʻikai fakaʻaongaʻi lelei e ngaahi faingamālie makehé? Te ke maʻu nai ai ha ngaahi meʻa ne ʻikai fakakaukauʻi lelei ʻi hono tauhi ho fāmilí, kaungāmeʻá, pe ko e solá? ʻE ʻi ai nai ha ngaahi fakaʻiseʻisa koeʻuhí ko e ngaahi ngāue taʻe totonú mo e talangataʻá?

Ko e meʻa mālié, he ko e ʻaho takitaha ʻoku ʻi ai ha peesi hinehina maʻa ke liliu e meʻa ʻoku hikí mei he “Kapau pē ne u fakahoko ia” ki he “ʻOku ou fiefia ne u fakahoko ia” mei he founga ngāue ʻo hono fakatokangaʻi, ongoʻi loto-mamahi, fakatomala, mo hono totongi fakafokí. ʻE hanga ʻe he ngaahi manatu kuo fakafonuʻaki e nekeneká, vēkeveké, mo e fiefia hono kei maʻu e moʻuí ʻo toʻo atu e ongoʻi loto-mamahi he ngaahi ngāue he kuohilí pe ngaahi faingamālie ne ʻikai fakaʻaongaʻí.

ʻI hoʻo siviʻi e ngaahi manatu ʻokú ke hiki ʻi hoʻo tohi ʻo e moʻuí, te ke maʻu nai ai e meʻa ne tohi ʻe he ʻEikí ʻi he talangofua ki Heʻene fonó? ʻE ʻi ai nai ha ngaahi tohi fakamoʻoni ʻo e papitaisó, fakanofo e lakanga fakataulaʻeikí ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Melekisētekí maʻá e kau talavoú pea mo e ngaahi tohi fakamoʻoni Fakaongoongolelei ki he Fakalangilangi ʻo e Tuʻunga Fakafinemuí maʻá e kau finemuí, pea mo ha tohi ki hono tukuange fakalāngilangi mei he ngāue faifekau taimi kakató? ʻE ʻi ai nai ha lekomeni temipale ʻoku lolotonga ʻaonga, talitotongi ʻo e vahehongofulú, ko ha mali ne fai ʻi he temipale māʻoniʻoní, mo hono tali ʻo e ngaahi fatongia he lakanga fakataulaʻeikí mo e houalotú?

Ko ʻeku faleʻi kiate koé ke ke fakafonu hoʻo lekooti ʻo e manatú mo hoʻo tohi ʻo e moʻuí ʻaki e ngaahi ʻekitivitī ʻo e “ʻOku ou fiefia ne u fakahoko ia” ʻi he lahi taha te ke lavá.(vakai, Mōsaia 2:41).

ʻIloʻi e tukupā mo e fakatonutonu ke fekumi ai ki he ngaahi aʻusia lelei te ne tataki ki he tauʻatāiná mo e moʻui taʻengatá. Ko ʻeku fakamoʻoni ia kiate koe ʻoku moʻui e ʻOtuá. Te tau maʻu e fiefia moʻoní ʻi heni mo e ngaahi faingamālie taʻengatá ʻi he moʻui ka hoko maí, ʻi hono fakatatau ʻetau moʻuí ki Heʻene fonó.