2014
Ongo Tohi mei he Fineʻeikí
Siulai 2014


Ongo Tohi mei he Fineʻeikí

Keni Pinikā, Kalefōnia, USA

ʻI he 1996 ne u maʻu mo hoku uaifí ha ongo tama tangata, ko e taʻu fā mo e taʻu fitu. Ko ha fāmili kei talavou femoʻuekina angamaheni pē kimautolu. Ne faitohi hoku uaifí ʻi ha pō ʻe taha ki hoku ʻilamutu ko Kelení, ʻa ia ne lolotonga ngāue fakafaifekau ʻi Finilani.

Naʻá ne ongoʻi pē ʻoku fie maʻu ke ne fai ha tohi lōloa—ʻoku fakaikiiki atu ai e meʻa ʻoku fai ʻe he mēmipa takitaha ʻo e fāmilí, honau tuʻunga fakalaumālié, ko e meʻa ʻoku hoko ki hoku uiuiʻí mo hono uiuiʻi faka-Siasí, ko e talanoa ʻo hono fakauluí, ʻene ongo kau ki he ngāue fakafaifekaú, mo ʻene fakamoʻoni ki he ongoongoleleí.

Ko ha tohi fakaʻofoʻofa ia, ka naʻá ku fifili pe ʻe fuʻu fie maʻu ʻe hoku ʻilamutú ha fakamatala lahi pehē. Naʻá ne toe fai ha tohi kimui ki ai.

Hili ha taʻu ʻe ono mei ai, lolotonga ʻeku hoko ko ha pīsope pea kuo taʻu 10 mo 13 ʻema ongo tamaiki tangatá, ne liliu fakafokifā ʻeku moʻuí. ʻI he ʻaho 2 ʻo Sānuali 2002, naʻe mālōlō ʻa hoku uaifí mei ha mahaki mafu, naʻá ne kei taʻu 42 pē.

Ne u feinga ʻi ʻapi ke hokohoko atu he muimui ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he “Ko e Fāmilí: Ko Ha Fanongonongo ki Māmani.”1 Naʻá ku ʻilo ʻoku lava ke u tokangaʻi e ʻapí mo tokonaki maʻa ʻeku fānaú, ka naʻe ʻikai ke feʻunga hono lehilehiʻi hoku ongo fohá. Neongo ia, ne hokohoko atu ʻemau moʻuí ʻi he lelei taha ne mau lavá.

ʻI Sune 2012 ne ʻomi ai ʻe hoku foha siʻisiʻi taha ko Samú, ʻoku lolotonga ngāue fakafaifekau taimi kakató ʻi he Misiona Kololato Tenivā Sauté kiate au ha ʻī-meili. Naʻá ne tohi mai ʻo pehē, “Naʻe hoko ha meʻa fakaofo ʻi he uike ní. Naʻá ku maʻu ha ongo tohi mei he Fineʻeikí.”

Naʻá ne fakamatalaʻi mai naʻá ne maʻu ha fakamoimoi mei hono kāinga ko Kelení. ʻa ia naʻe kau ai e ʻū tohi naʻe fai ki ai ʻe he faʻeé lolotonga ʻene ʻi Finilaní.

Naʻe tohi mai ʻa Samu ʻo pehē, “Naʻe pehē ʻe Keleni ko e ongo tohi ko ia naʻe fai ange ʻe he Fineʻeikí ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú naʻe fakataumuʻa pē ia maʻaku he lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekaú. Ko ia ai, naʻá ne ʻomi ia kiate au pea naʻe fakaʻofoʻofa moʻoni ia!”

Naʻe pehē ʻe Samu ʻi heʻene ʻilo ki he ului ʻene faʻeé, fakamoʻoní, mo ʻene ongo ki he ngāue fakafaifekaú ne hoko ia “ko ha fakalotolahi moʻoni he taimí ni.” Naʻá ne pehē ʻokú ne palani ke hiki tatau ʻa e ongo tohí pea ʻomai e tatau totonu ki ʻapi.

Naʻe pehē ʻe Samu, “Ne ʻikai ke u teitei ʻilo naʻá ke hoko ko ha palesiteni he kōlomu ʻa e kaumātuʻá pe ko ha taki ngāue fakafaifekau ʻi he uōtí.” Naʻá ne ʻilo ko e taimi naʻá ne taʻu fā aí, naʻá ne “puna ki he funga mohengá he ʻosi ʻa e lotú ʻo kaila ‘ʻOku ou fie hoko ko ha faifekau.”

Naʻá ne tānaki mai leva mo ha meʻa naʻá ne ako kau ki heʻene faʻeé: “ʻOku pau pē ne ʻiloʻi ʻe he Fineʻeikí te u hoko ko ha tokotaha fangatua fesi koeʻuhí he naʻá ne pehē te u lava ʻo kaungāmeʻa mo e tokotaha fangatua fesi fakapalōfesinalé koeʻuhí ko hoku ʻulungaanga leleí. :)”

Ne kamata ke u tangi ʻi heʻeku lau e anga e fakafeangai ʻa Samu ki he ongo tohí. Hili ha ngaahi uike siʻi mei ai naʻá ne meiliʻi mai e tohí ki ʻapi. Naʻe ongo mālohi, fakatāutaha, pea ongo moʻoni neongo naʻe fai e tohí ʻi he 1996, ka koeʻuhí ko e ngaahi meʻa ne hoko he ngaahi taʻu kimuí, ne toe ongo moʻoni ia.

Naʻe fakamālohia hoku ʻilamutú ʻe he ngaahi tohi ʻa hoku uaifí, ʻo hangē ko hono “lī atu e mā ʻi he fukahi vaí” (vakai, Tangata Malanga 11:1), naʻa nau toe foki mai he ngaahi taʻu kimuí ke faitāpuekina ai hono foha ngāue fakafaifekaú mo e husepāniti uitoú.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Nōvema 2010, 129.