2014
ʻOku Fakatupu ʻe he Ngaahi Fuakava Fakalangí ha Kau Kalisitiane Mālohi
Siulai 2014


ʻOku Fakatupu ʻe he Ngaahi Fuakava Fakalangí ha Kau Kalisitiane Mālohi

Mei ha lea ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2009, “Ko e Mālohi ʻo e Ngaahi Fuakavá.”

ʻĪmisi
ʻEletā D. Todd Christofferson

Ko e hā ʻoku tau maʻu ai ha mālohi ʻi hono fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá?

ʻĪmisi
A young woman partaking of the sacrament in a church setting.

ʻI he ʻaho 15 ʻo ʻAokosi 2007, naʻe hoko ha mofuike lahi ʻi Pelū ʻo meimei fakaʻauha kotoa e ongo kolo ʻi he matāfangá ko Pisikou mo Sinisaá. Pea hangē pē ko e kau taki mo e kāingalotu tokolahi kehe ʻo e Siasí, ne kamata fokotuʻutuʻu leva he taimi pē ko iá ʻe Uenisesilao Konitī ko e palesiteni ʻo e Kolo ko Palekonisito ʻo e Siasí ʻi Sinisaá ke tokoniʻi e niʻihi kehe ne maumau honau ngaahi ʻapí.

Hili ha ʻaho ʻe fā mei he mofuiké, naʻe ʻi Sinisā ʻa ʻEletā Mākisi B. Nesi ʻo e Kau Fitungofulú ke tokoni ki hono fakafekauʻaki e ngāue tokoni ʻa e Siasí ʻi aí ʻo ne feʻiloaki ai mo Palesiteni Konitī. ʻI heʻena talanoa kau ki he fakaʻauha ne hokó mo e meʻa ne ke fai ke tokoniʻi ai e niʻihi ne uesiá, ne lue mai ʻa Pāmela ko e uaifi ʻo Palesiteni Konitií ʻokú ne fua mai ha taha ʻo ʻene kiʻi fānau īkí. Naʻe ʻeke ange ʻe ʻEletā Nesi kia Sisitā Konitī pe ʻoku fēfē ʻene fānaú. Naʻá ne malimali mo pehē ange, ʻoku nau moʻui lelei kotoa pē mo hao tuʻunga ʻi he angalelei ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne ʻeke ange pe ʻoku fēfē e ʻapi ʻo e fāmili Konitií.

Naʻá ne tali mai, “Kuo ʻauha kotoa.”

Naʻá ne toe ʻeke atu, “Fēfē hoʻomou ngaʻotoʻotá?”

Naʻe tali mai ʻe Sisitā Konitī, “ʻOku tonumia e meʻa kotoa ʻi he maumau homau ʻapí.

Naʻe pehē ange ʻe ʻEletā Nesi, “Neongo ia ʻokú ke kei malimali pē heʻeta talanoá.”

Naʻa ne pehē mai, “ʻIo, ne u fai ha lotu pea ʻoku ou ongoʻi nonga pē. ʻOku mau kei maʻu pē ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku mau fie maʻú. ʻOku mau moʻui kotoa, ʻoku kei maʻu ʻema fānaú, ne silaʻi kimautolu ʻi he temipalé, ʻoku mau maʻu ʻa e Siasi fakaofo ko ʻení, pea ʻoku mau maʻu e ʻEikí. Te mau lava pē ʻo toe fai ha langa ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí.”

Ko e Mālohi ʻo e Ngaahi Fuakavá

Ko e hā ʻa e tupuʻanga ʻo ha faʻahinga mālohi fakaʻulungaanga maʻa mo fakalaumālie pehē, pea ʻoku tau maʻu fēfē ia? Ko e ʻOtuá ʻa hono tupuʻangá. ʻOku lava ke tau maʻu e mālohi ko iá ʻi heʻetau ngaahi fuakava mo Iá. Ko e fuakavá ko ha aleapau ʻi he vahaʻa ʻo e ʻOtuá mo e tangatá, ko ha felotoi ko hono ngaahi fie maʻú ʻoku fokotuʻutuʻu ʻe he ʻOtuá.1 ʻI he ngaahi aleapau fakalangi ko ʻení, ʻoku haʻisia mai e ʻOtuá ke ne poupouʻi, fakamāʻoniʻoniʻi, mo hakeakiʻi kitautolu ʻi haʻatau tukupā ke tauhi kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

Ko e hā ʻoku tau maʻu ai ha mālohi ʻi hono fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá ke kei fiefia pē he taimi faingataʻá, ke liliu e mamahí ko ha ikuna, ke “femoʻuekina ʻa e tangatá ʻi ha holi lahi ʻi ha ngāue lelei,… pea fakahoko ʻa e māʻoniʻoni lahi” (T&F 58:27)?

Fakamālohia ʻaki e Ngaahi Meʻafoakí mo e Ngaahi Tāpuakí

ʻUluakí, ʻi heʻetau ʻaʻeva talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoní mo e ngaahi fekau ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku tau fiefia hokohoko ai he ngaahi tāpuaki ne talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá ʻi Heʻene fuakava mo kitautolú. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi tāpuaki ko iá e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku fie maʻu ke ngāueʻí kae ʻikai ke toki fakakounaʻi pē kitautolu ʻi heʻetau fononga ʻi he moʻuí. Hangē ko ʻení, ko e ngaahi fekau ko ia ʻa e ʻEikí ʻi he Lea ʻo e Potó ʻo fekauʻaki mo hono tauhi hotau sino fakamatelié ko e mahuʻinga tahá ko ʻene tomuʻa tāpuakiʻi kitautolu ʻaki e “poto mo e ngaahi fuʻu koloa mahuʻinga ʻo e ʻiló, ʻio fūfuuʻi e ngaahi koloa mahuʻinga” (T&F 89:19). ʻIkai ngata aí, ʻe hoko ai ha moʻui lelei lahi ange pea tauʻatāina mei he ngaahi meʻa ʻoku fakatupu maʻunimaá. ʻOku foaki mai ʻe he talangofuá ha mapuleʻi lahi ange ki heʻetau moʻuí, ha ivi lahi ange ke haʻu mo ʻalu, ke ngāue mo fakatupu ha meʻa. Neongo ʻe uesia moʻoni kitautolu ʻe he taʻu motuʻá, fakatuʻutāmakí, mo e mahamahakí, ka ʻe hanga ʻe heʻetau talangofua ki he fono ʻo e ongoongoleleí ʻo fakatupulaki ʻetau malava ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ko ʻení.

ʻI he hokohoko atu ʻetau fai ha fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku tau maʻu maʻu pē ha ngaahi meʻafoaki mo ha tokoni. “ʻOku ʻikai fakaʻaʻau ʻo ngata ʻa e ʻofá” (1 Kolinitō 13:8; Molonai 7:46), ʻoku fakatupu ʻe he ʻofá ʻa e ʻofa, ʻoku fakatupu ʻe he manavaʻofá ʻa e manavaʻofá, ʻoku fakatupu ʻe he angamaʻá ʻa e angamaʻá, ʻoku fakatupu ʻe he moʻui tukupaá ʻa e mateakí, pea fakatupu ʻe he ngāue tokoní ʻa e fiefiá. ʻOku tau hoko ko e konga ʻo ha kakai fuakava, ko ha tukui kolo ʻo e Kāingalotu ʻoku nau poupouʻi, tokoni, mo fetauhiʻaki. Pea hangē ko hono fakamatalaʻi ʻe Nīfai, “Pea kapau ʻe hanga ʻe he fānau ʻa e tangatá ʻo tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻokú ne fafanga ʻa kinautolú, pea fakamālohi ʻa kinautolu” (1 Nīfai 17:3).

Fakamālohia ʻaki e Tupulaki ʻa e Tuí

ʻOku ʻomi kitautolu ʻe he meʻá ni ki he founga hono uá ʻa ia ʻoku hanga ʻe he maʻuʻanga mālohi ʻo ʻetau ngaahi fuakavá—ʻo ʻomi e tui ʻoku fie maʻu ke matuʻuaki pea fai e meʻa kotoa pē ʻoku ʻaonga ki he ʻEikí. ʻOku fie maʻu ha tui lahi ʻi he ʻetau loto fiemālie ke toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo Kalaisí mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ka ʻi heʻetau tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻe tupulaki e tui ko iá. ʻI he kamatá, ʻe mahino lelei e ngaahi tāpuaki ʻo e talangofuá kuo talaʻofa maí, ʻa ia ʻokú ne fakapapauʻi ai ʻa ʻetau tuí. Uá, ʻoku fakahoko mai ʻe he Laumālié ʻa e hōifua ʻa e ʻOtuá, pea tau ongoʻi malu ʻi he hokohoko atu ʻa ʻEne tāpuakí mo e tokoní. Tolú, ʻoku tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻe hokó, ʻe lava ke tau fehangahangai mo ha faʻahinga meʻa pē ʻe hoko ʻi heʻetau moʻuí ʻaki e ʻamanaki lelei mo e loto nonga, pea ʻiloʻi te tau ikuna ʻi he ngataʻangá koeʻuhí he ʻoku talaʻofa fakatāutaha mai e ʻOtuá kiate kitautolu, ʻi hotau hingoá, pea ʻoku tau ʻilo he ʻikai ke Ne lava ʻo loi (vakai, ʻĪnosi 1:6; ʻEta 3:12).

Naʻe fakapapauʻi ʻe he kau taki kimuʻa ʻo e Siasí ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení ko e hokohoko atu ko ia hono fai e fuakava mo e ʻOtuá ʻe maʻu ai e fakapapauʻi ʻoku tau fie maʻu ʻi he taimi ʻo e faingataʻá: “Ko e [ʻilo ko ia ke fai pau ʻenau fononga ʻi he moʻuí ki he finangalo ʻo e ʻOtuá] naʻe lava ai e kāingalotú he kuonga muʻá ke nau kātakiʻi ʻenau ngaahi faingataʻaʻiá mo e ngaahi fakatanga kotoa pē, pea ke … kātakiʻi fiefia hono maʻumauʻi ʻe he kakai kehé ʻenau koloá mo vaʻinga ʻaki ʻenau koloá, kae toe mamahiʻia foki ʻi ha mate fakamanavahē; mo ʻiloʻi lelei (ʻikai ko e tui ʻataʻatā pē) ko e taimi ko ia ʻe veteki ai ʻa honau fale fakamāmani ko ʻení ʻa honau tāpanekalé, ʻoku ʻi ai hanau fale mei he ʻOtuá, ko e fale naʻe ʻikai ngaohi ʻe he nimá, ʻoku taʻengatá ʻi he langí. (2 Kolinitō 5:1)”.2

Naʻa nau toe fakamahino mai ʻi hono fai ha faʻahinga feilaulau pē ʻe ala fie maʻu ʻe he ʻOtuá meiate kitautolú, ʻoku tau maʻu e fakamoʻoni ʻa e Laumālié ʻoku tonu mo fakahōifua ki he ʻOtuá hotau halá.3 Pea ʻi he ʻilo ko iá, ʻoku taʻe fakangatangata leva ʻetau tuí, ʻo maʻu ʻa e ʻilo fakapapau ʻe liliu ʻe he ʻOtuá ʻi he taimi pē ʻaʻana e meʻa fakamamahi kotoa pē ke kau lelei kiate kitautolu. (Vakai, T&F 97:8–9.)

ʻĪmisi
A young man performing the baptism of a boy.

Fakamālohia ʻi he “Mālohi ʻo e Anga Faka-ʻOtuá”

Kuo mau ʻuluaki fakakaukau ki he mālohi ʻo e ngaahi tāpuakí pea ko hono uá, ko e meʻafoaki ʻo e tuí ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá maʻanautolu ʻoku tauhi ʻenau ngaahi fuakava mo Iá. Ko e konga fakaʻosi ʻo e mālohi ʻi he ngaahi fuakava te u talaatú, ko hono foaki ʻo e mālohi fakalangí. ʻOku fakangofua ʻe heʻetau tukupā ke fuakava mo Iá ke tuku mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ʻa Hono ivi tākiekina faka-ʻOtuá, “ko e mālohi ʻo e anga faka-ʻOtuá” (T&F 84:20), ke tafe mai ki heʻetau moʻuí. ʻOkú Ne lava ke fai ia koeʻuhí ko ʻetau kau atu ki he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku tau fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí pea fili ke maʻu ia. ʻOku fakahaaʻi heʻetau kau atu ki he ngaahi ouau ko iá ʻa ʻetau mateuteu ke tali ʻa e ngaahi fatongia kehe ʻoku maʻu ʻi he maama mo e mālohi fakalaumālie makehé.

ʻI he ngaahi ouaú kotoa, tautautefito ki he ngaahi ouau ʻo e temipalé, ʻoku fakakoloaʻi ʻaki kitautolu e mālohi mei he langí (vakai, T&F 109:22). ʻOku haʻu e “mālohi [ko ʻeni] ʻo e anga faka-ʻOtuá” ʻi he tokotaha ko iá pea mo e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko e konga ia ʻo e fuakava foʻou mo taʻengatá. Ko ha konga mahuʻinga ia ʻo hotau papitaisó, ʻa ia ko e papitaiso ʻi he Laumālié. Ko e talafekau ia ʻo e ʻaloʻofá ʻa ia ʻoku fakaʻaongaʻi ai e taʻataʻa ʻo Kalaisí ke toʻo atu ʻetau ngaahi angahalá mo fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu (vakai, 2 Nīfai 31:17). Ko e meʻafoaki ia naʻe maʻu ʻe ʻĀtama ke “fakaakeakeʻi ia ʻi he tangata ʻi lotó” (Mōsese 6:65). Ko e Laumālie Māʻoniʻoní naʻe kātekina ai ʻe he kau ʻAposetoló ʻi he kuonga muʻá ʻa e meʻa kotoa pē naʻa nau kātakiʻí pea naʻa nau ʻave ʻa e ongoongolelei ki he māmani ʻoku tau ʻiloʻi he ʻaho ní ʻaki e ngaahi kī ʻo honau lakanga fakataulaʻeikí.

ʻI he taimi ʻoku tau fakahoko ai e ngaahi fuakava fakalangí, ko hotau fakafiemālié, fai fakahinohinó, mo hotau takauá ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e ngaahi fua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e “ngaahi meʻa fakamelino ʻo e nāunau taʻe-faʻa-maté; ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē; ʻa e meʻa ʻa ia ʻoku fakaakeʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, ʻa ia ʻoku ngaohi ke moʻui ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē; ko ia ia ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, pea ʻoku maʻu ʻe ia ʻa e mālohi kotoa pē ʻo fakatatau ki he potó, ʻaloʻofá, moʻoní, fakamaau totonú, mo e fakamāú” (Mōsese 6:61). Ko e ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko e fakamoʻoní, tuí, ʻiló, potó, ngaahi fakahaá, ngaahi meʻa maná, fakamoʻuí, mo e ʻofa faka-Kalaisí, ko ha ngaahi meʻafoaki siʻi pē ʻoku lava ke fakahaaʻi atú (vakai, T&F 46:13–26).

Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ne fakamoʻoni ki hoʻo ngaahi leá ʻi hoʻo faiakó mo e fakamoʻoní. ʻI haʻo lea ki ha kakai ʻoku nau fakafepakiʻi e Siasí, ʻe tuku ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki ho lotó ʻa e meʻa ʻoku totonu ke ke lea ʻakí mo fakahoko e talaʻofa ʻa e ʻEikí “ʻe ʻikai veuveuki ʻa kimoua ʻi he ʻao ʻo e kakaí” (T&F 100:5). Ko e Laumālie Māʻoniʻoní te ne fakahā kiate koe ʻa e founga ke ikunaʻi ai ʻa e faingataʻa ʻoku ngali fuʻu lahi ke ikunaʻí. ʻE lava ke ongoʻi ʻe he niʻihi kehé ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí mo maʻu e mālohi ke vilitaki atu kimuʻá ʻi hoʻo maʻu e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní foki ʻi Hono tuʻunga ko e Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e Talaʻofá, ʻokú ne fakamahino e ʻaonga mo e mahuʻinga hoʻo ngaahi fuakavá mo silaʻi ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate koe. (vakai, T&F 88:4–5; 109:14–15).

ʻĪmisi
A group of youth walking towards the St. George Utah Temple.

ʻE ʻIate Koe ʻa e Tamai Hēvaní

ʻOku Fakatupu ʻe he ngaahi fuakava fakalangí ha kau Kalisitiane mālohi. ʻOku ou tapou atu ki he tokotaha kotoa pē ke ne fakafeʻungaʻi ia ke maʻu ʻa e ngaahi ouau kotoa pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo ka lava, pea faitōnunga ʻi hono tauhi e ngaahi palōmesi kuo mou fuakava ʻakí. ʻI he ngaahi taimi ʻo e loto-hohaʻá, tuku ke muʻomuʻa hoʻo ngaahi fuakavá pea fakapatonu ki ai hoʻo talangofuá. Peá ke kole leva ʻi he tui ʻo ʻikai fakataʻetaʻetui, ʻo fakatatau mo hoʻo fie maʻú, pea ʻe tali atu ʻe he ʻOtuá. Te ne poupouʻi koe ʻi hoʻo ngāué mo e sió. Te Ne mafao atu Hono nimá kiate koe, ʻI Heʻene taimi mo e founga, ʻo ne pehē, Ko au ʻeni.”

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Ko e Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, ”Fuakavá”; scriptures.lds.org.

  2. Lectures on Faith (1985), 67.

  3. Vakai, Lectures on Faith (1985), 69–71.