2014
Ko e Hā ʻOkú Ke Sio Ki Aí?
Siulai 2014


Ko e Hā ʻOkú Ke Sio Ki Aí?

ʻI he taimi ʻoku tau ako mo fakalaulauloto ki he ngaahi fakataipe ʻi he ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí, ʻoku tukutaha ʻetau ngaahi fakakaukaú ʻia Sīsū Kalaisi.

Koeʻuhí ko hono ʻākilotoa kitautolu ʻe he ngaahi fakataipé, ʻoku ʻikai leva ke tau faʻa fakakaukau lahi kiate kinautolu. Ka ʻe lava ke hoko ko ha meʻa mahuʻinga ki hono maʻu ha mahino ʻoku lahi angé, hano tuku ha tokanga lahi ange ki he ngaahi fakataipe ʻo e ongoongoleleí.

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he folofolá ʻa e kupuʻi lea ko e fakataipe, ʻata, fakaʻilonga, fakatātā, fakaʻilonga, talanoa fakatātā, manatu, sio tonu, pe fakamoʻoni ke fakamatalaʻi ha meʻa ʻoku fakataumuʻa ke ne ʻave ʻetau fakakaukaú ki ha meʻa ʻe taha (vakai, Mōsese 6:63). Hangē ko ʻení, ʻi he taimi naʻe fakafeʻiloaki ai ʻe Sīsū ʻa e sākalamēnití ʻi he ʻOhomohe Fakaʻosí, naʻá Ne foaki ki Heʻene kau ākongá ʻa e mā kuo pakipaki ke nau kaí mo Ne pehē, “Ko hoku sinó ʻa ia kuo foaki kiate kimoutolú: fai ʻeni ʻi he fakamanatu kiate au” (Luke 22:19). Ko ʻeni, ʻoku mahino ʻoku ʻikai ko Hono sino moʻoní ʻa e maá; ʻo hangē ko “Ene folofolá, ka naʻe ʻuhinga ke fakamanatu mai kiate kitautolu ʻa Hono sinó—mo ha meʻa lahi ange. Ko e meʻa ia ʻoku fuʻu mālohi ai ʻa e fakataipé—ko ʻenau fakafehokotaki mai taʻe ʻi ai ha lea ʻo ne ueʻi ha ngaahi fakakaukau kehekehe ʻi he taimi tatau pē, ʻo ne ʻomi ha ʻuhinga ʻoku loloto mo lahi ange.

Ko hono moʻoní, ko e ngaahi ouaú ʻoku ʻikai ko ha fakataipe pē ʻo ha ngaahi ngāue; ka ʻoku ʻi ai moʻoni ha mālohi ke ne tāpuakiʻi kitautolu ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ka ʻoku toe ʻi ai foki ha ngaahi fakaʻilonga ʻokú ne akoʻi kiate kitautolu ʻa e Fakamoʻuí mo ʻetau ngaahi fuakavá. Ko ha fakaʻilonga ia ki tuʻa ʻo e tui mo e loto-fakatōkilalo ʻa ha taha ʻi heʻene moʻulaloa mo tali ha ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko ha ngaahi fakaʻilonga lahi ʻeni ʻoku fehokotaki mo e ngaahi ouau ʻo e papitaisó, hilifakinimá, mo e sākalamēnití, pea pehē ki ha niʻihi ʻo e ngaahi fakakaukau ʻoku fekauʻaki mo iá.

Papitaisó

Vaí: fō, fakamaʻa, fakamaʻa mei he angahalá

Vala hiná: haohaoa (“ʻoku ʻikai lava ʻo fakamoʻui ha tangata ʻe tokotaha tukukehe kapau kuo fō hono ngaahi kofú ke hinehina … [mo] fakamaʻa … ʻi he taʻataʻa ʻo [Kalaisí]” [ʻAlamā 5:21]); tuʻunga tatau (ʻoku tui ʻe he taha kotoa pē ʻa e vala tatau ʻi he papitaisó, ʻo tatau ai pē pe ʻoku tuʻumālie pe masiva, he ʻoku “tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” [2 Nīfai 26:33])

Hiki ki ʻolunga e nima toʻomataʻú: ʻo aʻu hake ki he langí, fakamoʻoni ki he langí; ko ha toe fakaʻilonga ia ʻo ha fakapapau (vakai, Sēnesi 14:22; Taniela 12:7)

Fakauku: ko e pekia, telio, mo e Toetuʻu ʻa Kalaisí (vakai, Loma 6:3–4); ko hono fanauʻi foʻou fakalaumālie ʻo kitautolu ʻia Kalaisí (“ko e fanauʻi ʻi he vai” [Sione 3:5])

Hilifakinimá

Hilifaki ʻo e nimá: ko e hilifaki e nima ʻo kinautolu ʻoku nau fakafofongaʻi e ʻOtuá, ʻo ʻomi ai e ngaahi tāpuaki mei he ʻOtuá ki he niʻihi kehé

Maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní: naʻe ui ko e “papitaiso ʻi he afí” (vakai, 2 Nīfai 31:13); fakamaʻa mo e fanauʻi foʻou fakalaumālie ʻia Kalaisi

Sākalamēnití

Ko hono tuku e maá mo e vaí ʻi muʻa he haʻofangá: ngaahi fakaʻilonga ia ʻo e feilaulau ʻa Kalaisí, ʻa ia ko e feilaulau fakaʻosi ne fai ʻaki hono lilingi ʻo e taʻataʻá (vakai, ʻAlamā 34:13–14); ʻoku tau fai he taimí ni ha “feilaulau ki he ʻEikí … ko e loto mafesifesi mo e laumālie fakatomala” (T&F 59:8)

Pakipaki ʻo e maá: Ko e mamahiʻia fakaesino ʻa Kalaisi maʻatautolú, ko ʻEne mate fakaesinó, ko ʻEne Toetuʻú kae lava ke tau toe moʻui

Tūʻulutui ke lotú: angavaivai, tukulolo ki he finangalo ʻo e ʻOtuá; ko ha fakaʻilonga ʻo e fuakava taʻengatá (vakai, T&F 88:131)

Kai ʻo e maá: manatua e sino ʻo Sīsū Kalaisí (vakai, Mātiu 26:26–29), ko e mā ʻo e moʻuí (“ko ia ʻoku haʻu kiate aú ʻe ʻikai ʻaupito fiekaia” [Sione 6:35], “ko ia ʻokú ne kai ʻa e maá ni ʻe moʻui ʻo taʻengata” [Sione 6:58])

Ko hono inu ʻo e vaí (ʻi he kamataʻangá ko e uaine): ko e taʻataʻa ʻo Kalaisí (naʻe lilingi ʻi Ketisemani, lolotonga hono fakamamahiʻi Ia ʻe he kau sōtiá, pea ʻi he kolosí), ʻa ia ʻokú ne “fakamaʻa ʻa kitautolu mei he angahala kotoa pē” (1 Sione 1:7) pea “ʻoku ʻi he fuakava ʻa e Tamaí ke fakamolemoleʻi [ʻetau] ngaahi angahalá” (Molonai 10:33); ko e taʻataʻá ko ha “ko e tupuʻanga ʻo e moʻuí pe ko e ivi fakamoʻui ia ʻo e kakano kotoa pē” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Taʻataʻa”; scriptures.lds.org) ʻa ia ʻokú ne fakalelei ʻetau angahalá ʻo fakafou ʻi he feilaulaú (vakai, Levitiko 17:11); vai ʻo e moʻuí (vakai, Sione 4:14)