2017
Loto-toʻa ʻi he Ngāue ʻa Kalaisí
December 2017


Kae ʻOua Ke Tau Toe Fakataha Mai

Loto-toʻa ʻi he Ngāue ʻa Kalaisí

Mei he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2011), 352–56.

He ʻikai lava ia ke fuʻu tōtuʻa hoʻo leleí.

ʻĪmisi
woman smiling

Ko ha taha ʻofa au ʻi he ngāue ʻa Kalaisí pea ʻi he anga-māʻoniʻoni, angamaʻa, mo e angatonu ʻoku ʻikai feliliuakí, pea mo ʻaʻeva ʻi he māʻoniʻoní.

ʻOku ou tui ki he moʻui angamaʻá, angatonú mo e māʻoniʻoní ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, mo ongoʻi ko hoku fatongiá ke fakalotoʻi ʻa e kakai kotoa pē ʻi hoku mālohí ke nau fai ʻa e meʻa tatau, koeʻuhí ke tuku ʻa e fai koví mo feinga ke fai lelei, pea veteki ʻenau ngaahi angahalá ʻaki ʻa e māʻoniʻoní.

ʻI heʻetau fakamālohia ʻetau tuí ʻaki hono tānaki atu ʻo e ʻulungaanga lelei kotoa ʻoku nau fakamatamata-leleiʻi ʻa e fānau ʻa Sīsū ko e monūʻiá, ʻoku tau lava ai ke lotu ʻi he taimi ʻo e lotú; ʻoku tau lava ʻo ʻofa ʻi hotau kaungāʻapí ʻo hangē pe ko kitautolú, pea tui faivelenga ʻi he faingataʻá, ʻo ʻiloʻi ko e pale ʻo e meʻa peheé ʻoku lahi ʻi he puleʻanga ʻo e langí. He toki meʻa fakafiemālie moʻoni! He toki meʻa fakafiefia moʻoni! Tuku muʻa ke u moʻui ʻaki ʻa e moʻui ʻa e māʻoniʻoní, pea tuku ke tatau hoku palé mo iá! …

Koeʻuhí ko ha taha au ʻoku ou fakaʻamua lahi ʻa e fakamoʻui ʻo e tangatá, tuku ke u fakamanatu atu kiate kimoutolu kotoa ke mou feinga ʻaki ʻa e loto faka-ʻotuá ke maʻu ʻa e angamaʻá, māʻoniʻoní, pea mo e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí. Failelei, fai fakapotopoto, fakamaau totonu, loto tauʻatāina [ʻi hoʻo ngaahi angafaí]; kae mahuʻinga angé, ke mou angaʻofa, pea mo fonu ʻi he ngaahi ngāue lelei kotoa pē. …

Ke mou angamalū mo lotofakatōkilalo, angatonu mo haohaoa; ʻoatu e lelei ʻo fetongi ʻaki e koví. … Ke mou loto fakatōkilalo mo faʻa kātaki ʻi he ngaahi tūkunga kotoa pē ʻo e moʻuí, pea ʻe toki nāunauʻia ange ʻetau ikuná.

ʻOku mau ongoʻi ke naʻinaʻi mālohi ki hotau kāingá, ke nau loto fakatōkilalo mo faʻa lotu, ke nau ʻaʻeva moʻoni ko e fānau ʻo e maamá pea mo e fānau ʻo e ʻahó, koeʻuhí ke nau lava ʻo maʻu ha ʻaloʻofa ke matuʻuaki e ngaahi ʻahiʻahi kotoa pē, pea mo ikunaʻi ʻa e kovi kotoa pē ʻi he huafa taau ʻo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku totonu ke hanga ʻe he fakakaukau ko ia ʻe maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻo fakatatau ki heʻene faivelenga mo ʻene vilitaki ʻi he ngoue vainé, ʻo ueʻi ʻa e tokotaha kotoa kuo ui ke hoko ko ha taha ngāue ʻo e ngaahi ongoongo fakafiefiá ni. …

Ko ʻetau falalá ʻoku ʻi he ʻOtuá, pea ʻoku tau fakapapau, ʻi he tokoni mai ʻa ʻEne ʻaloʻofá, ke pukepuke ʻa e ngāué pea mo tuʻu maʻu ʻo aʻu ki he ngataʻangá, koeʻuhí ke fakakalauni kitautolu ʻaki ʻa e ngaahi kalauni ʻo e naunau fakasilesitialé, mo tau hū ki he mālōlōʻanga ʻoku teuteu maʻá e fānau ʻa e ʻOtuá. …

He ʻikai lava ia ke fuʻu tōtuʻa hoʻo leleí. Ko e faʻa kātakí ʻoku fakalangi, ko e talangofuá ʻoku fakaʻeiʻeiki, ko e faʻafakamolemolé ʻoku ʻaloʻofa, pea ko e hākeakiʻí ʻoku faka-ʻotua; pea ko ia ʻe kātaki lelei ʻo aʻu ki he ngataʻangá he ʻikai mole hono palé. Ko e tangata [pe fefine] leleí te ne kātakiʻi ʻa e meʻa kotoa pē koeʻuhí ke fakalāngilangiʻi ʻa Kalaisi.