2018
ʻOku Tau Hoko ʻo Toe Lelei Ange Koeʻuhí ko Ia
Ko ha Manatu Melie kia: Palesiteni Thomas S. Monson


ʻOku Tau Hoko ʻo Toe Lelei Ange Koeʻuhí ko Ia

Siʻi fāmili, kāinga mo e kaungāmeʻa, ko ha lāngilangi moʻoku ke u lea ʻi he meʻafakaʻeiki ʻo hoku takí, faiakó mo e kaungāmeʻa mamae ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní.

ʻOku ou maʻu ha ongoʻi ʻofa moʻoni ki he tangatá ni, kuo laka hake he taʻu ʻe 50 tupu ʻema mahení peá u ʻofa ai. ʻOku ou fakafofongaʻi atu e Kau Taki māʻolunga mo e Kau ʻŌfisa Māʻolunga kotoa pē, ʻi hono fakahaaʻi homau ʻofa mo e houngaʻia kia Palesiteni Monson. Ki hono fāmilí—kia Thomas, Ann, mo Clark, fakataha mo honau ngaahi hoá, fānaú mo e makapuná—ʻoku mau ʻofa atu mo e ongoʻi fiekaungā-mamahi moʻoni. ʻOku tau houngaʻia ʻaupito he pōpoaki ongo kuo leaʻaki ʻe Ann M. Dibb, Palesiteni Dieter F. Uchtdorf pea mo Palesiteni Henry B. Eyring, kae pehē ki hono hivaʻi fakaʻofoʻofa ʻe he Kuaea ʻa e Tāpanekale Māmongá.

Naʻe fisifisimuʻa e moʻui ʻa Palesiteni Monson. He ʻikai pē ha taha ʻe toe tatau mo ia! Kuo lahi pea ʻe lahi ha loʻimata ʻe tō meiate kitautolu ko e māvaé. Te tau ʻofa moʻoni kiate ia! Ka ʻoku hanga ʻe he Fakalelei ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻo fakasiʻisiʻi hotau mamahí. ʻOku hanga ʻe Heʻene ipu koná, ʻo fakanonga ʻetau mamahi he mole kuo hokó. ʻOku hanga ʻe Heʻene Fakaleleí ʻo fakamahino mai ʻe hoko e Toetuʻú. ʻOku tuʻunga ʻi Heʻene Fakaleleí, ʻa e malava e ngaahi fāmilí ʻo fakataha ʻo taʻengata ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní. ʻOku tau fiefia ʻi he ʻiloʻi ʻoku fakataha ʻa Palesiteni Monisoni mo hono ʻofaʻanga ko Falanisesí, pea ʻe ʻi ai e ʻaho te tau toe feohi ai mo kinaua.

Talu mei he pekia ʻa Palesiteni Monisoní, mo hono teuteu pea talaki lelei ʻe he mītiá e ngaahi manatu melie ki heʻene moʻuí. Ko ha meʻa fakafiefia ia kiate au. ʻIkai ngata aí, kuo ʻomi ʻe he kakai māʻolunga he ngaahi fonua ʻo e māmaní, ʻenau pōpoaki fiekaungā-mamahi mo fakahaaʻi mai ʻenau loto tanganeʻia moʻoni.

ʻĪmisi
view of Conference Center auditorium from above

Ko e meʻa pē ia te tau fakatetuʻa ki ai ki ha tangata kuó ne tākiekina ha moʻui mo e ikuʻanga ʻo ha kakai ʻe laui miliona he funga ʻo e māmaní. ʻOku tau toe lelei ange koeʻuhí ko ia. Pea ʻoku toe lelei ange ʻa e Siasí koeʻuhí ko ia. ʻOkú ne tuku mai ha tukufakaholo ʻo e tupulakí. Talu mei hono fakanofo ia ko ha ʻAposetolo ʻi he 1963, mo e tupulaki e tokolahi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí mei he 2.1 million ki he meimei 16 miliona. Kuo tupulaki e tokolahi ʻo e kau faifekau ʻoku lolotonga ngāué mei he toko 5,700 ki he toko 70,000 tupu. Pea ko e ngaahi temipalé, naʻe 12 pē he taimi ko iá, kuo aʻu ki he temipale ʻe 159 he taimí ni pea ʻe toe lahi ange.

Ka neongo kotoa ʻeni, naʻe fakatefito pē tokanga ʻa Palesiteni Monisoní ia ʻi he fakafoʻituituí. Naʻá ne fakamanatu mai kiate kitautolu ke tau “ʻoatu ha kiʻi tohi ki hao kaungāmeʻa kuo ʻikai ke ke tokanga ki ai,” “Fāʻofua ki hoʻo fānaú,” “Leaʻaki ke lahi ange “ʻOku ou ʻofa ʻiate koe,ʻ” “Fakahaʻai maʻu pē hoʻo fakamāloó,” pea “ʻOua ʻaupito naʻa tuku ha palopalema ʻoku fie maʻu ke solova, ke mahuʻinga ange ia ʻi ha taha ke ʻofaʻi.”

Kuo teʻeki ʻaupito ke fekumi ʻa Palesiteni Monson ia ki ha lāngilangi. ʻI ha māmani ʻoku fonu he “siokitá,” naʻá ne hoko ai ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e moʻui taʻesiokitá. Naʻá ne fakafōtunga pē e folofola ʻa e ʻEikí, ʻa ia naʻe pehē, “Ka ko ia ʻoku lahi ʻiate kimoutolú, ʻe hoko ia ko hoʻomou tamaioʻeiki.”1 Naʻá ne tuku hono taimí ka ne ʻaʻahi, faitāpuekina, mo ʻofa ʻi he niʻihi kehé. Naʻa mo e taimi naʻá ne fakatōtōlaʻā aí, naʻe kei hoko atu pē ʻene tokoní, toutou ʻaʻahi ki he falemahakí mo e senitā ʻo e kau toulekeleká.

Kuo taʻu lahi ʻeku vahevahe ha ngaahi aʻusia fisifisimuʻa mo Palesiteni Monson. Tuku muʻa ke u fakamatalaʻi atu ha taha, ʻoku hā ai e founga naʻá ne fakaʻaongaʻi e feifeingaʻi ʻi he faʻa kātaki fuoloá, angavaivaí, angamaluú mo e ʻofa taʻemālualoí ke lavaʻi ʻaki ha ngaahi taumuʻa maʻongoʻonga.2

ʻI he 1985, ne u fatongiaʻaki hono tokangaʻi e Siasí ʻi ʻIulopé, ko ha fatongia ne taʻu lahi hono fuesia ʻe Palesiteni Monson. Ko ia naʻe hoa taki kiate au ʻi he konga lahi ʻo e ngāue faingataʻa fau ko iá. Naʻe ngāue mālohi ʻa Palesiteni Monson ʻi ha meimei taʻu ʻe uofulu ki he feituʻu ko e Puipui Ukameá, ke fokotuʻu ha vā fefalalaʻaki mo e kau taki fakapuleʻanga ʻi he Democratic Republic ʻo Siamané.

ʻI he 1988, ne ma folau ai mo ha niʻihi tokosiʻi hotau kau taki faka-Siasí ki hono kolomuʻá ko Pealini Hahake. Naʻe tāpuni e ngāue fakafaifekaú ʻi he fonuá ni ʻi ha taʻu ʻe 50 tupu, pea ne mau ongoʻi ke kole ha fakangofua ke toe ngāue ai e kau faifekaú. Ne mau kole foki e fakangofua e kau ʻeletā moʻui taau ʻo e fonua ko iá ke nau maʻu ha faingamālie ke ngāue fakafaifekau maʻá e ʻEikí ʻi ha feituʻu kehe.

Naʻe fai e fakataha mahuʻingá ni ʻi ha ʻaho ne ʻalotāmaki pea fakapōpōʻuli, ko e 28 ʻo ʻOkatopa 1988. Ne mau fakataha mo e sea ʻo e kosilio fakafonua ʻo e Democratic Republic ʻo Siamané ko Erich Honecker, mo ʻene kau ngāué. Naʻá ne kamata ʻaki haʻane lea lōloa fekauʻaki mo e ngaahi lelei ʻo e pule fakakominiusí. (Ko e ʻemau meʻa pē naʻe faí ko e fakafanongo.)

Faifai pea fakaafeʻi ʻa Palesiteni Monson ke ne lea, lolotonga ia e lahi e faitaá. Naʻá ne fakahoko leʻolahi mo angaʻofa atu ʻene pōpoakí, ki he founga mo e ʻuhinga ʻe tokoni lelei ai ʻetau kau faifekaú ki he fonua ko iá.

Hili e kole ʻa Palesiteni Monson, ne mau tatali loto tailiili kotoa ki he tali ʻa Honecker. He ʻikai teitei ngalo ʻiate au ʻene talí: “Palesiteni Monson, ʻoku mau ʻiloʻi lelei koe! Kuo taʻu lahi ʻemau siofi koé! ʻOku mau falala atu! ʻOku tali hoʻomou kole fekauʻaki mo e kau faifekaú!”

ʻI heʻemau mavahe mai mei he fakataha ko iá, naʻe mavaeua e ngaahi konga ʻaó, kae hulungia kimautolu ʻe he huelo ʻo e laʻaá. Hangē naʻe fakahaaʻi mai ʻe he langí ia ʻene hōifua ki he meʻa ne toki hokó.

ʻI he aofangatuku e moʻui fakamatelie ʻa Palesiteni Monisoní, ʻoku tau ongoʻi e kaungatonu ki hotau takimuʻa ʻofeina kuó ne pekiá, e tāpuaki ne fai ʻe he ʻEikí ki Heʻene palōfita ko Nīfaí:

ʻOkú ke monūʻia koe [Palesiteni Tōmasi S. Monisoni], ʻe Nīfai, koeʻuhi ko e ngaahi meʻa kuó ke faí; he kuó u vakai ki he anga hoʻo vilitaki taʻetuku hono fakahā ʻa e folofolá kuó u tuku kiate koé, ki he kakaí ni. Pea kuo ʻikai te ke manavahē kiate kinautolu, pea kuo ʻikai te ke kalofaki hoʻo moʻui ʻaʻaú, ka kuó ke feinga pē ke fai hoku lotó, pea tauhi ʻeku ngaahi fekaú.

“Pea ko ʻeni, koeʻuhi ko hoʻo fai ʻeni ʻi he vilitaki taʻetukú, vakai, te u tāpuakiʻi koe [mo hoʻo kāingá] ʻo taʻengata.”3

ʻOku ou ʻilo ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne faiako ko ha palōfitá peá ne fakamoʻoni ko ha palōfita. Naʻá ne maʻu e lototoʻa ʻa ha palōfita mo e angaʻofa ʻa e palōfita. Naʻá ne maʻu fakahā ko ha palōfitá mo tali ki ai ko ha palōfita. Naʻá ne moʻui ko ha palōfita pea pekia ko ha palōfita, ʻo ne silaʻi ʻene moʻuí ʻaki ʻene fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá, ko e Kalaisí ʻa Sīsū, pea kuo toe fakafoki mai Hono Siasí ki he māmaní pea ʻoku moʻoni ʻa e ngāue toputapú ni. ʻOku ou tānaki loto fakatōkilalo atu ʻeku fakamoʻoní ki heʻene fakamoʻoni kuo tā tuʻo lahi ʻene fai mei he tuʻunga malangá ni, ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.