2018
Faatuatua e Tulei ai i Luma
Iulai 2018


Faatuatua e Tulei ai i Luma

Mai se savali i se sauniga faaosola o le Aso o Paionia na tuuina atu i le Tapeneko i le Aai o Sate Leki i le aso 24 o Iulai, 2007.

Faaauupegaina i se molimau i le Alii o Iesu Keriso, sa tulei atu ai i luma e tagata o le kamupani o taavale tosolima a Willie ma agai atu i faigata ma le matelaina.

Ata
Gloucester countryside

Agavale: O Gloucester, Egelani i aso nei, nuu i tua

ATA PUE SAUNIA E EDDIECLOUD/STOCK.ADOBE.COM

O le tala ou te fia faasoaina atu na amata i le nuu maotua lanulauava o Egelani, lea sa fanau ai John Bennett Hawkins i Gloucester i le 1825. Sa papatisoina o ia o se tagata o le Ekalesia i le 1849 ma tuua ai i lena lava tausaga e tasi mo Amerika faatasi ma se vaega o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le vaa o le Henry Ware. Sa ia taunuu i Iuta ia Aokuso 1852 ma o se tasi o paionia faiu’amea i le popofou o le faato’aina o Iuta.

O lana manamea i le lumanai, o Sarah Elizabeth Moulton, sa sau foi mai se nuu maotua i Egelani. O Irchester o se tamai nuu e latalata i le Vaitafe o Nene, pe tusa ma le 65 maila (105 km) i matu o Lonetona ma pe tusa o le mamao lava e tasi i sasae o Birmingham. Sa fanau mai Sarah Elizabeth iina i le 1837 ia Thomas Moulton ma Esther Marsh. Sa maliu le tina o Sarah Elizabeth ae na o le lua ona tausaga le matua, ma i le 1840 sa toe faaipoipo atu ai lona tama ia Sarah Denton.

Ia Iuni 1837, sa i ai Elder Heber C. Kimball (1801–68) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ma isi taitai o le Ekalesia i Egelani sa faia ni galuega faafaifeautalai. Faatasi ai ma le toatele o tagata liliu mai sa aoaoina e nei faifeautalai, o se aiga sa tuu atua i le au Moulton se kopi o le tamaitusi A Voice of Warning, na tusia e Elder Parley P. Pratt (1807–57) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. I le faitauina, sa liua ai Thomas ma Sarah ma papatisoina ai i le aso 29 o Tesema, 1841. I lena taimi, sa na o le toalua le la fanau sa i ai i le aiga—o Sarah Elizabeth, fa tausaga le matua; ma Mary Ann, e fitu masina le matua.

O le agaga o le faapotopotoina sa malosi i loto o tagata liliu mai i Europa. O lo latou manaoga sili o le faimalaga atu lea i Amerika, i le nofoaga e mafai ona latou faatasi ai ma le toatele o le Au Paia. E pei o le toatele o isi, sa lei lava ni tupe i le au Moulton e faataunuu ai lenei manaoga. Ae o lo latou naunautaiga sa malosi, ma sa amata ai ona latou sefeina ni tupe i totonu o atigi fagu.

Tupe Faaagaaga mo Femalagaaiga

I le 1849, sa faatu ai e Peresitene Polika Iaga (1801–77) le Tupe Faaagaaga mo Femalagaaiga e fesoasoani ai i tagata o le Ekalesia e totogi ai femalagaaiga i Amerika. O le tagata muamua na malaga i lenei fesoasoani mai lenei tupe sa faia e ala i se vaega o taavale tosolima na malaga faatasi, ae o lenei auala o femalagaaiga sa telegese ma taugata. E oo lava i le fesoasoani a le Tupe Faaagaaga mo Femalagaaiga, sa toalaiti lava na mafai ona gafatiaina ai le malaga. Sa suesueina e taitai o le Ekalesia le faaaogaina o taavale tosolima ma iloa ai e sili atu ona televave ma taugofie femalagaaiga i taavale tosolima.

E oo ifo i lena taimi ua toafitu le fanau a le aiga o Moulton, ae faatasi ai ma le latou teugatupe i le atigi fagu, fesoasoani mai le Tupe Faaagaaga mo Femalagaaiga, ma auala taugofie o femalagaaiga, sa tino mai ai le latou miti o le malaga atu [i Amerika]. Mo se aiga e toaiva, e manaomia lava se fuafuaga faaeteete e saunia ai mo le malaga. Ina ia sefeina nisi tupe se tele atu mo faatauga latou te manaomia ona fai, sa na o le falaoamata na latou ola ai mo le latalata i le tausaga atoa.

A o latalata ina oo i le taimi o le latou faigamalaga, sa faatuutuu lava Thomas e fai le malaga ona ua maitaga lona toalua i le la pepe. Ae o Sarah Denton Moulton o se tamaitai o le faatuatua ma sa le mafai ona faavaivai. Ae latou te lei tuua Egelani, sa tuu atu ai e se tasi o faifeautalai ia Sarah se faamanuiaga lea na ia folafola atu ai ia te ia afai o le a alu o ia i Iuta, o le a malaga atu ma le saogalemu e aunoa ma le maumauina o le ola o se tasi o tagata o lona aiga—o se faamanuiaga maoae lea ua folafola atu i se aiga o le a le pine ae atoa le toa 10!

O le aiga, na amata ona folau mai Liverpool, Egelani, i le 1856 i le vaa o le Thornton, sa faafeiloai atu i se pepe fou i le na o le tolu aso talu ona alu le faigamalaga. Sa togipau le Thornton e aveina le Au Paia e 764 o Tenimaka, Suetena ma Egelani. Sa i lalo i latou o le taitaiga a le faifeautalai e suafa ia James Grey Willies.

Ono vaiaso mulimuli ane sa folau atu ai le Thornton i le Uafu o Niu Ioka. Ona malaga atu ai lea o le aiga o Moulton i se nofoaafi ma agai atu ai i se faigamalaga umi i le itu i sisifo. Sa latou taunuu i le Aai o Iowa, Iowa, ia Iuni 1856, o le nofoaga lena na amata ai le malaga a vaega o taavale tosolima. Pe toe tolu aso taunuu atu i latou, ae toe o ese mai le vaega o taavale tosolima a Kapeteni Edward Bunker mai le Aai o Iowa, ma ave uma ai le tele o taavale tosolima na avanoa.

O Faafitauli o Taavale Tosolima

Pe a ma le lua vaiaso mulimuli ane, sa faatasi atu i le vaega a Willie se isi vaega o le Au Paia, i lalo o le taitaiga a Edward Martin. O sui o le Ekalesia i le Aai o Iowa, o e na galulue malolosi e faatotoga ma auina ese atu le uluai vaega e toatolu o taavale tosolima, ua tauivi nei ma le popole e tausi se vaega toatele sa lei faamoemoeina o tagata na tuai ona taunuu atu. Sa ao ia i latou ona fauina ni taavale tosolima se 250 ae lei toe faaauauina e nei Au Paia la latou malaga.

O alii uma malolosi sa faafaigaluegaina e fau ia taavale tosolima, ae o fafine sa faia le tele o faleie mo le malaga. O le toatele o nei tagata fau taavale tosolima sa le lava le tomai sa lei mulimulitai i faatonuga maoti, ae fau taavale tosolima sa eseese le tetele ma le malolosi, ia na mulimuli ane avea ma faafitauli ia i latou. Ona o le manaomiaina, sa moomia ai ona fauina le tele o taavale tosolima sa mai laau mata, ma i nisi tulaga, sa faaaogaina ai pa’u povi sa lei faamamagoina ma atigiapa mo pa’u taavale. Sa ave e taavale tosolima taitasi meaai faapea ai foi ma meatotino uma faaletino a le toatele o le Au Paia.

Sa tele lava, o le 400 i le 500 pauna (180 i le 230 kg) o le falaoamata, moega, mea fai kuka, ma lavalava sa uta i luga o taavale tosolima taitasi. Sa na o le 17 pauna (8 kg) o ato a le tagata e toatasi sa faatagaina i luga o le taavale tosolima.

Sa tofia Thomas Moulton ma lona aiga e toa 10 i le vaega o taavale tosolima lona fa, sa toe i lalo foi o le taitaiga a Kapeteni Willie. Sa aofia ai le silia ma le 400 tagata o le Au Paia, faatasi ai ma le faatelega sili atu nai lo le aofaiga masani o tagata ua matutua. O se ripoti sa faia ia Setema o lena tausaga sa lisiina ai le “404 tagata, 6 taavale toso manu, 87 taavale tosolima, o amoga povi e 6, povi e 32, ma asini e 5.”1

Sa faatagaina le aiga o Moulton e faaaoga se taavale tosolima se tasi ua ufiufiina ma se taavale tosolima matala se tasi. Sa tosoina e Thomas ma lona toalua le taavale sa ufiufiina. Sa tietie ai i totonu le pepe fou o Charles ma lona tuafafine o Lizzie (Sophia Elizabeth) i lenei taavale. Sa mafai ona tietie ai Lottie (Charlotte) i soo se taimi lava sa alu faaifoifo ai le taavale i lalo o le mauga. Sa savali James Heber e valu tausaga i tua atu faatasi ma se maea sa nonoa i lona puimanava e taofia ai o ia mai le se ese. O le isi taavale mamafa sa tosoina e teine matutua e toalua—Sarah Elizabeth (19) ma Mary Ann (15)—ma [o la] tuagane o William (12) ma Joseph (10).

Ia Iulai 1856 sa faatofa atu ai le au Moulton i le Aai o Iowa ma amata ai le latou faigamalaga e 1,300-maila (2,090 km) i le itu i sisifo. I le mavae ai o le 26 aso o le malaga, sa latou taunuu atu ai i Uinita Kuata (Florence), Nebraska. E pei ona masani ai, sa latou faaalu ni nai aso iina, sa toe fonofono taavale tosolima ma toe ave nisi sapalai ona sa leai nisi aai tetele i le va o Uinita Kuata ma le Aai o Sate Leki.

Sa i ai i le tausiusiuga o le vaitau ae lei saunia le vaega a Willie e tuua Uinita Kuata, sa faia se fonotaga e filifili ai pe tatau ona latou o pea pe nonofo ai iina seia oo mai le tautotogo. O nisi sa malaga muamua i lena auala sa lapatai atu ma le malosi ia i latou e tusa ma tulaga lamatia o le faigamalaga i le tausiusiuga o le vaitau. Ae sa lagona e Kapeteni Willie ma le toatele o tagata o le vaega e tatau ona latou o pea ona sa leai ni fale e nonofo ai i le taumalulu i Florence.

Faaitiitia o Meaai

Faatasi ai ma le le lava o meaai, sa toe amata ai e tagata o le vaega a Willie le latou faigamalaga i le aso 18 o Aokuso, ma le manatu e mafai ona toe faatumu a latou sapalai i Fort Laramie (i matu i le mea ua i ai nei Laramie, Wyoming). Ona o le lapataiga na latou maua, sa latou tuu ai se isi 100 pauna faaopoopo (45 kg) o taga falaoamata i totonu o taavale tosolima taitasi ma faatuatuaina o le a latou feiloai ma taavale toso o sapalai na auina mai mai le Aai o Sate Leki. Peitai, o e na aveina taavale toso o sapalai, na manatu ua le o toe i ai nisi tagata malaga i luga o le alasopo, o lea sa toe foi atu ai i le Aai o Sate Leki i le faaiuga o Setema, a o lei taunuu atu le vaega a Willie ia i latou.

I Florence, sa manatu ai le au Moulton o se fuafuaga lelei le tuuese o se pusa o sapalai ona o le uta sa latou tosoina mo se aiga e toa 10 sa mamafa tele. I lena taimi, sa latou tuua ai se atopa’u i le uafu i Liverpool, o se pusa lavalava i luga o le vaa, o se pusa lavalava i le Aai o Niu Ioka, ma se pusa o sapalai sa i ai le tele o a latou meatotino i le Aai o Iowa. E oo lava i le alasopo, sa latou tagai mo ni auala e faamāmā ai le latou avega.

Ata
Scotts Bluff National Monument

Maa Faamanatu Faalemalo o Scotts Bluff i Nebraska i sisifo, ISA

ATA PUE MAI LE GETTY IMAGES

E faigata mo i latou o e olioli i tulaga mafanafana uma o le olaga o aso nei le mafaufau i faanoanoaga o aso uma o le aiga o Moulton ma isi alii ma tamaitai ofoofogia o na vaega o taavale tosolima. Faamata e mafai ona tatou mafaufauina lima ma vae mafoefoe, o maso tiga, le pefu ma le palapala, mu i le la, o lago ma namu, taufetuliga a lafu pafalō, ma fetaiaiga ma tagata Initia? Faamata e mafai ona tatou mafaufauina le asaina o vaitafe ma faigata o le oneone ma papa maseesee a o latou taumafai e avatu taavale tosolima i vaitafe tatafe pe loloto? Faamata e mafai ona tatou malamalama i le vaivai e oo mai i le le lava o meaai?

I taimi o a latou malaga, sa o atu ai le fanau a le au Moulton ma lo latou tina ma ao mai saito vao e faaopoopo ai meaai i a latou sapalai na vave ona faaitiitia. I se tasi taimi sa na o le tasi le falaoa saito ma le apu e tasi i le aso mo tagata taitoatolu.

A o lei goto le la i le aso 12 o Setema, sa toe foi ane se vaega o faifeautalai mai le Misiona a Peretania ma taunuu atu i le tolauapiga. Sa taitaia i latou e Elder Franklin D. Richards (1821–99) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o le tama o le tama o le tina o le tina o lo’u toalua. Ina ua vaai atu Elder Richards ma isi i faigata o le vaega o taavale tosolima, sa latou folafola atu o le a faananati atu i le Vanu o Sate Leki ma auina mai se fesoasoani i le vave e mafai ai.

I le aso 30 o Setema, sa taunuu atu ai le vaega a Willie i Fort Laramie, Wyoming, 400 maila (645 km) i sasae o le Aai o Sate Leki.

I le amataga o Oketopa, na oo mai ai le taumalulu, ma faateteleina ai faigata a o taumafai le vaega e fetaomi atu i luma. Sa faaitiitia meaai lea sa faamalosia ai Kapeteni Willie e tipi i lalo vaega o meaai i le 15 aunese (425 g) o falaoamata mo alii, 13 aunese mo tamaitai, 9 aunese mo tamaiti, ma le 5 aunese mo pepe. Sa lei pine ae fetaiai i latou ma matagi malolosi ma le mafiafia o le kiona. E oo ifo i le taeao o le aso 20 o Oketopa ua 4 inisi le mafiafia o le kiona, ma sa malepe i lalo faleie ma ufi o taavale toso i lona mamafa. E toalima tagata o le vaega na maliliu ma nisi o manu toso taavale na mamate i le malulu ma le fiaaai i le po a o lei sau le matagi, ma e toalima isi tagata na maliliu i isi aso e tolu na sosoo ai. O le fafagaina muamua o tamaitai, tamaiti, ma e na mamai, sa toatele ai alii malolosi sa faamalosia ona o pea e aunoa ma se mea e ai.

Auina Atu Vaega mo le Toomaga

Ata
Sweetwater River

Vaitafe o Sweetwater e latalata i le Āna o Martin, Wyoming, ISA

E lua maila (3 km) i lalo ifo o Rocky Ridge i le Vaitafe o Sweetwater, sa tolauapi ai le vaega ma faatalitali ma le matelaina, maalilili, ma le faanoanoa mo le matagi ia te’a ese atu.

Ina ua taunuu atu le vaega a Franklin D. Richards i le Aai o Sate Leki, sa vave ona latou ripoti atu ia Peresitene Iaga ia tulaga lamatia o le aumalaga. Sa lei faamoemoeina e le Au Paia i le vanu nisi aumalaga seia oo i le tausaga na sosoo ai, ma o le tala o lo latou pagatia na salalau atu e pei o se afi matautia.

I le lua aso mulimuli ane, i le aso 6 o Oketopa, 1856, sa faia ai le konafesi aoao i le Tapeneko Tuai. Mai le pulelaa, sa avatu ai e Peresitene Iaga le valaau mo alii, meaai, ma sapalai i taavale e toso e asini po o solofanua ia o ese i le aso na sosoo ai e tuuina atu fesoasoaniga.2

Sa i ai John Bennett Hawkins i le Tapeneko Tuai i lena aso ma sa tali atu i le valaau ina ia fesoasoani atu. O ia o se tasi o le faitau selau o tagata i vaega o toomaga na o atu mai le Aai o Sate Leki. I le afiafi o le aso 21 o Oketopa, sa i’u ai ina taunuu atu taavale toso a le au laveai i le tolauapiga a Willie. Sa faafeiloai i latou i le olioli ma le agaga faafetai e i latou na totoe ai na aisā ma fia aai. O le feiloaiga muamua lava lea a John Bennett Hawkins ma Sarah Elizabeth Moulton, o e na avea ma o’u matua o matua matutua.

I le aso 22 o Oketopa, sa faaauau pea nisi o le au laveai e fesoasoani i isi vaega o taavale tosolima, ae amata ona toe foi atu William H. Kimball faatasi ma isi taavale toso na totoe ai i le Aai o Sate Leki ma taitaia le vaega a Willie.

O i latou na vaivai tele e toso a latou taavale tosolima na tuuina a latou meatotino i totonu o taavaletoso ae savavali atu i autafa o taavale. O i latou na le mafai ona savavali sa tietie atu i totonu o taavale toso. Ina ua latou taunuu i le Rocky Ridge, sa oo mai foi le isi matagi aisa matautia ia i latou. A o latou tauivi ai e a’e atu i luga o le tumutumu mauga, sa aui i latou i palanikeke ma ie soosoo e puipuia i latou mai le oti i le malulu. Pe tusa ma le 40 o le vaega ua maliliu.3

Sa matua malulu le tau lea sa mafatia ai le Au Paia i le mu o latou lima, vae, ma foliga i le aisa a o sopoliaina le tumutumu mauga. O le tasi fafine na tauaso i le aisa.

E mafai ona tatou mafaufauina le au Moulton, ma le la vaega o fanau e toavalu, o toso ma tulei a latou taavale e lua a o latou tauivi ai ma le loloto o le kiona. O le tasi taavale toso sa tosoina e Thomas ma lona toalua faatasi ai ma le la uta faapelepele–o Lottie, Lizzie, ma pepe Charles–faatasi ai ma le tamaitiiti o James Heber sa tautevateva solo ma fetosoai mai i tua e le maea o loo nonoa i lona puimanava. O le isi taavale na tosoina ma tulei e Sarah Elizabeth ma le isi toatolu o le fanau. O se olomatua agalelei, na vaai atu o tauivi mai James Heber, sa uu mai i lona lima a o ia savali mai i tua atu o le taavale tosolima. O lenei gaoioiga agalelei na faasaoina lona lima taumatau, ae o lona lima agavale, sa lei ufitaiina mai le tau malulu na aisā. Ina ua latou taunuu atu i le Aai o Sate Leki, sa tipiese ai nisi o ona tamatamailima i lona lima lena.

I le aoauli o le aso 9 o Novema, sa tutu ai taavale toso a tagata puapuagatia i luma o le fale o le ofisa o le sefuluai, lea ua tu ai nei le Fale Faamanatu o Iosefa Samita i le Aai o Sate Leki. E toatele na taunuu mai ma vae ma lima aisā. E onosefulu-iva na maliliu i le malaga. Ae o le folafolaga i le aiga o Moulton i lena faamanuiaga i Egelani na faataunuuina. Sa lei maliu se tamaitiiti a Thomas ma Sarah Denton Moulton.

Mai le Laveai i le Alofa Faamamai

Sa faafeiloaia le vaega e le faitau selau o tagatanuu naunautai o Sate Leki o e sa faatalitali i lo latou oo atu ma saunia e fesoasoani e tausi i latou. O le lotofaafetai ma le talisapaia e agai i se tasi o toa talavou sa fesoasoani e laveai le au Moulton mai le uu o le oti lea sa lei pine ae fotu a’e ai le alofa faamamai ma le alofa mo Sarah.

I le aso 25 o Tesema, 1856, faatasi ai ma moomooga fiafia o e pele ia te ia, sa faaipoipo atu ai Sarah Elizabeth ia John Bennett Hawkins, o le na laveaiina o ia. Sa faamauina i laua mo le olaga nei ma le faavavau ia Iulai na sosoo ai i le Maota o Faaeega Paia. Sa faamautu lo la aiga i le Aai o Sate Leki ma sa faamanuiaina i ni atalii se toatolu ma ni afafine se toafitu. O se tasi o na afafine, o Esther Emily, sa faaipoipo atu i lo’u tamamatua o Charles Rasband i le 1891.

I le aso 24 o Iulai tatou te faamanatuina ai le Aso o Paionia, ma e tatou te faailoa atu le lotofaafetai mo le toatele o paionia na foai atu mea uma e atiae ai le Vanu o Sate Leki ma le tele o isi nuu i le itu i sisifo o le Iunaite Setete. Tatou te faailoa atu foi le lotofaafetai mo paionia o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le lalolagi atoa na amatalia—pe o amataina—se ala o le talalelei mo isi e mulimuli ai.

O le a le mea na uunaia i latou i luma? O le a le mea na tuleia i latou i luma? O le tali, o se molimau e uiga i le Alii o Iesu Keriso. I le avea ai ma se atalii o matua o matua o matua o le au paionia, ou te faaopoopo atu la’u tautinoga ma le molimau e faapea, e le i maumaua a latou tauiviga. O mea na latou lagonaina, ua ou lagonaina. O mea na latou iloa, ua ou iloaina ma molimau atu ai.

Faamatalaga

  1. Ripoti a F.D. Richards ma Daniel Spencer, “Smith, Marilyn Austin, Faithful Stewards—the Life of James Gray Willie and Elizabeth Ann Pettit, 95–120,” history.lds.org.

  2. Tagai i le Brigham Young, “Remarks,” Deseret News, Oct. 15, 1856, 252; tagai foi i le LeRoy R. Hafen and Ann W. Hafen, Handcarts to Zion (1981), 120–21.

  3. O nei tagata, e 19 na maliliu a o lei taunuu le vaega i Fort Laramie, sa aofia ai le toa 7 na maliliu i luga o le vasa ma le toa 4 na maliliu i le Aai o Iowa. O le isi 19 na maliliu i le va o Fort Laramie ma le agai mai o le taumalulu, o le toatele lava na maliliu i aso a o lumanai ai le taunuu ane o le au laveai.