2018
Fealēleaʻaki Fekauʻaki mo ʻEnau Ngaahi Fie Maʻú
Sepitema 2018


Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ngāue Fakaetauhí

Fealēleaʻaki Fekauʻaki mo ʻEnau Ngaahi Fie Maʻú

ʻOku ʻikai totonu ke ke fuesia toko taha pē ʻeni. ʻE lava ke ʻomi ʻe he fealēleaʻakí ʻa e tokoni ʻokú ke fie maʻu ke tokonia ʻa e niʻihi kehé.

Kuo fakaafeʻi koe ʻe he ʻOtuá ke ke ngāue fakaetauhi ki ha taha fakafoʻituitui pe fāmili ʻi ho uōtí pe koló ʻo fakatatau mo ʻenau ngaahi fie maʻú. ʻE founga fēfē haʻo ʻilo e ngaahi fie maʻu ko iá? Ko e meʻa mahuʻingá ko e tefitoʻi moʻoni ʻo e fealēleaʻakí, ʻa ia kuo hoko ko ha meʻa ke tokanga ki ai ʻi he Siasí.

Hili ʻetau aleaʻi e meʻa ʻoku tau pehē ʻe ala fai ai ha fealēleaʻakí, te tau fakamatalaʻi fakaʻauliliki ʻa e:

  1. Fealēleaʻaki mo e Tamai Hēvaní

  2. Fealēleaʻaki mo e fakafoʻituituí pea mo e fāmili kuo vahe ki aí.

  3. Fealēleaʻaki mo hotau hoá.

  4. Pea fealēleaʻaki mo e niʻihi kehe kuo vahe ki ha fakafoʻituitui pe fāmili tatau.

ʻOku mahuʻinga foki ʻa e fealēleaʻaki mo e kau takí. ʻOku ʻi ai ha fakamatala ʻo e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni he Ngāue Fakaetauhí he Liahoná te ne fakamatalaʻi fakaʻāuliliki ʻa e felaʻēleaʻaki mo e kau takí kae pehē ki he fatongia ʻinitaviu ʻo e ngāue fakaetauhí ʻi he founga ko iá.

Meʻa Ke Tau Fealēleaʻaki ki Aí

ʻOku mahuʻinga ke mahino ʻa e ngaahi fie maʻú ʻi he fengāueʻaki fakaetauhí. Ka ko e hā e tuʻunga ʻo e ngaahi fie maʻu ko iá, pea ʻoku ʻi ai nai ha faʻahinga meʻa ʻe mahulu ange ʻi he ngaahi fie maʻú ʻoku totonu ke tau ʻiloʻi?

ʻOku kalasi kehekehe ʻa e ngaahi fie maʻú. ʻE ala fehangahangai ʻa kinautolu ʻoku tau tokoniʻí mo ha ngaahi palopalema fakaeloto, fakapaʻanga, fakaesino, fakaako, pea toe lahi ange. ʻOku ʻi ai ha ngaahi fie maʻu ʻe vivili ange ʻi he ngaahi fie maʻu kehé. Ko ha niʻihi te tau mateuteu ke tokoni ai; ko ha niʻihi ʻe ala fie maʻu ai ke tau kole ha tokoni mei ha niʻihi kehe. ʻI heʻetau feinga ko ia ke feau e ngaahi fie maʻu fakatuʻasinó, ʻoua naʻa ngalo ʻoku kau ʻi hotau uiuiʻi ke ngāue fakaetauhí hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé ke nau fakalakalaka ʻi he hala ʻo e fuakavá, ʻo teuteu ki ai pea mo maʻu e ngaahi ouau lakanga fakataulaʻeiki ʻoku fie maʻu ki he hakeakiʻí.

Makehe mei he fealēleaʻaki ki he ngaahi fie maʻu ʻa e fakafoʻituituí pe fāmilí, ʻoku totonu ke tau feinga ke ʻilo honau ngaahi mālohingá. Ko e hā ʻoku ʻikai ke nau fie maʻu ai ha tokoní? Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻoku nau malava mo ha ngaahi meʻafoaki ʻoku nau maʻu te ne ala tāpuakiʻi ha niʻihi kehe? ʻOku nau mateuteu fēfē ke tokoni ʻi hono langa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá? ʻE ala tatau pē ʻa e mahuʻinga ko ia ke mahino e mālohinga fakafoʻituitui ʻo ha tahá mo e mahuʻinga ʻene ngaahi fie maʻú.

ʻĪmisi
man praying

Placeholder credit

  1. Fealēleaʻaki mo e Tamai Hēvaní

    Ko e taha ʻo e ngaahi tefito ʻo ʻetau tuí ko e folofola ʻa e Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú (vakai, Ngaahi Teifito ʻo e Tui 1:9). ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ha ngāue foʻou ke ngāue fakaetauhi ki ha tahá, ʻoku totonu ke tau fealēleaʻaki mo e Tamai Hēvaní ʻi he lotu, ʻo kumi ha ʻilo mo ha mahino ki heʻenau ngaahi fie maʻú mo e mālohingá. ʻOku totonu ke hokohoko atu pē ʻa e founga ngāue ʻo e fealēleaʻaki ʻi he lotú he kotoa ʻo e ngāue fakaetauhí.

  1. Fealēleaʻaki mo e Fakafoʻituituí pea mo e Ngaahi Fāmilí.

    ʻE ala kehekehe pē ʻa e founga ʻo ʻetau fakafeʻiloaki ki he fakafoʻituitui mo e ngaahi fāmili ʻoku ui kitautolu ke tau tokoni ki aí ʻo fakatatau mo e ngaahi tūkungá, ka ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ʻa e fealēleaʻaki fakahangatonu mo e fakafoʻituituí pe fāmilí ki hono fokotuʻu ha ngaahi vā fetuʻutakí mo mahino kiate kitautolu ʻenau ngaahi fie maʻú, kau ai mo e founga ʻoku nau loto ke tokoniʻi ai kinautolú. ʻE ala fie maʻu ke fakatatali ha ngaahi fehuʻi ʻe niʻihi kae ʻoua kuo fokotuʻu ha fetuʻutaki lelei. Neongo ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha founga totonu pē taha ke fakahoko ai ia, fakakaukau ki he ngaahi founga ko ʻení:

    • Kumi ʻa e founga mo e taimi ʻoku nau loto ke ke fetuʻutaki ange aí.

    • Ako e ngaahi meʻa ʻoku nau manako aí pea mo honau puipuituʻá.

    • Haʻu mo ha ngaahi fokotuʻu ki he founga te ke lava ai ʻo tokoní, pea ʻeke ʻenau ngaahi fokotuʻú.

    ʻI heʻetau tanumaki ʻa e fefalalaʻakí, aleaʻi ʻa e ngaahi fie maʻu fakafoʻituituí pe fakafāmilí. Fehuʻi fakatatau mo e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.1 Hangē ko ʻení:

    • Ko e hā ʻa e ngaahi palopalema ʻoku nau fehangahangai mo iá?

    • Ko e hā ʻenau ngaahi taumuʻa fakafāmilí pe fakafoʻituituí? Hangē ko ʻení, ʻoku nau loto ke fakalakalaka ange hono fakahoko ʻo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, pe moʻui fakafalala ange kiate kinautolu?

    • ʻE founga fēfē haʻatau lava ʻo tokoniʻi kinautolu ʻi heʻenau ngaahi taumuʻá mo e ngaahi faingataʻaʻiá?

    • Ko e hā ha ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí ʻoku ʻamanaki ke hoko ʻi heʻenau moʻuí? ʻE founga fēfē haʻatau lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau mateuteu?

    Manatuʻi ke ke fai ha tokoni ʻoku mahinó, hangē ko ʻení, “Ko e fē ha pō te mau lava ai ʻo ʻomai ha meʻakai kiate koe ʻi he uiké ni?” Ko e alea taʻe pau, hangē ko e “Fetuʻutaki ange ke ma ʻilo kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa te ma lava ʻo faí,” ʻoku ʻikai fuʻu ʻaonga ia.

  1. Ko e Fealēleaʻaki mo Hotau Hoá.

    Koeʻuhí ʻe malava ke ʻikai ke mo fakataha maʻu ai pē mo ho hoá ʻi he taimi te mo fengāueʻaki ai mo e fakafoʻituituí pe fāmilí, ʻoku mahuʻinga ke fakafekauʻaki pea mo fealēleaʻaki fakataha ʻi hoʻomo kole ha tataki fakalaumālie ko e ongo hoá. Ko ha ngaahi fehuʻi ʻeni ke mo fakakaukauʻi:

    • Founga pea mo tuʻo lahi te mo fetuʻutaki ai ko e ongo hoá?

    • Te mo lava fēfē ke fakaʻaongaʻi ho mo takitaha mālohi ke ngāue fakaetauhi ki he ngaahi fie maʻu ʻa e fāmilí pe fakafoʻituituí?

    • Ko e hā ha ngaahi meʻa kuó mo ʻilo, ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó mo maʻu, pea ko e hā ha ngaahi ueʻi kuó mo maʻu talu mei he taimi fakamuimui taha ne mo talanoa ai fekauʻaki mo e fakafoʻituituí pe fāmilí?

ʻĪmisi
family walking toward temple
  1. Ko e Fealēleaʻaki mo e Niʻihi Kehe Ne Vahe Kimuʻá

    ʻE lelei ke mo talanoa maʻu pē mo ha niʻihi kehe ne vahe ke nau ngāue fakaetauhi ki he fakafoʻituitui pe fāmili tatau ʻokú mo ngāue ki aí.

Fetuʻutaki ke Fakaleleiʻi e Ngaahi Palopalemá

ʻOku ngāue ʻaki ʻe ʻEletā Sī Hongi (Sam) Uongo ʻo e Kau Fitungofulú ha fakamatala mei he Maʻake 2 ki hotau kuongá ke fakatātaaʻi ʻa e founga ne malava ai ʻe ha kakai ʻe toko fā ʻo fakakaukauʻi e founga ke fakangofua ha tangata naʻe mahaki tete ke aʻu ki he ʻao ʻo Sīsuú ʻo fakafou ʻi he fealēleaʻaki fakatahá.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Uongo, “ʻE ala hoko peheni ia. Naʻe ʻi ai ha kakai ʻe toko fā ne nau ō ke fakahoko ha ngāue ne vahe ange ʻe heʻenau pīsopé ke ʻaʻahi ki hono ʻapí, ko ha tangata naʻe mahaki tete. … ʻI he fakataha alēlea fakauooti fakamuimuí, hili haʻanau fealēleaʻaki fakataha fekauʻaki mo e ngaahi fie maʻu ʻi he uōtí, naʻe vahe leva ʻe he pīsopé ʻa e ngaahi ngāue ‘fakahaofi’. Naʻe vahe ʻa e toko fā ko ʻení ke nau tokoni ki he tangata ko ʻení. …

[Ko e taimi naʻa nau aʻu atu ai ki he fale naʻe ʻi ai ʻa Sīsuú,] naʻe fuʻu fonu ʻa e lokí. Naʻe ʻikai ke nau lava ʻo hao mai he matapaá. ʻOku ou tui ne nau fai e feinga kotoa ne nau malava ke fakakaukauʻi, ka naʻe ʻikai pē ke nau lava ʻo hū. … Ne nau fealēleaʻaki fakataha leva ki he meʻa ke faí—ʻa e founga ʻe lava ke nau ʻomi ai e tangatá kia Sīsū Kalaisi ke fakamoʻuí. … Ne nau faʻufaʻu ha palani—naʻe ʻikai faingofua ka ne nau ngāueʻi.

… ‘Naʻa nau tatala ʻa e ʻato ʻo e fale naʻe ʻi ai iá: pea kuo haeʻi ia, naʻa nau tukutuku hifo ʻa e mohenga naʻe tokoto ai ʻa e mahaki teté’ (Maʻake 2:4). …

“… ‘Pea kuo mamata ʻa Sīsū ki heʻenau tuí pea pehē ʻe ia ki he mahaki teté, Foha, kuo fakamolemole hoʻo ngaahi angahalá’ (Maʻake 2:5).”2

Fakaafe ke Ngāué

Naʻe tapou ʻa ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Mou fealeaʻaki, fakaʻaongaʻi e ngaahi maʻuʻanga tokoni kotoa pē ʻe maʻú, fekumi ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, kole ki he ʻEikí ke Ne fakapapauʻi mai, teuteu pea fai e ngāué.

“ʻOku ou palōmesi atu: kapau te mou muimui ʻi he sīpinga ko ʻení, te mou maʻu ha fakahinohino pau kau ki he ko hai, ko e hā, ko e fē taimí, mo e feituʻu ke tokoni ai ʻi he founga ʻa e ʻEikí.”3

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú (2004), 219.

  2. Chi Hong (Sam) Wong, “Uouangataha ʻi he Fakahaofí,” Liahona, Nōvema 2014, 14–15

  3. Dieter F. Uchtdorf, “Ko e Tokoni ʻi he Founga ʻa e ʻEikí,” Liahona, Nōvema 2011, 55.