2021
Tupulaki ʻi he Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Fakahaá
Sānuali 2021


Tupulaki ʻi he Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Fakahaá

ʻOku ou poupouʻi koe ke ke fakahoko ʻa e ngaahi ngāue ʻoku fie maʻu ke ke fanongo lelei mo toutou fanongo ai ki he ʻEikí koeʻuhi ke ke lava ʻo maʻu ʻa e fakamaama ʻokú Ne finangalo ke foaki atú.

ʻĪmisi
photograph of small green plant

Ngaahi ʻAta mei he Getty Images

ʻI he ʻaho 30 ʻo Sepitema 2017, hili ʻa e fakatahaʻanga hoʻatā ʻo e konifelenisi lahí, naʻá ku afe ʻi he falemahakí ke vakaiʻi ʻa ʻeku mēmipa ʻofeina ʻi he kōlomú ko ʻEletā Lōpeti D. Heili. Naʻá ne tokoto ʻi falemahaki talu mei heʻene mahaki mafu ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi kimuʻa.

Naʻe fakafiefia ʻemau ʻaʻahí, pea naʻe hangē ngali ʻoku fakalakalaká. Naʻá ne mānava foki ʻiate ia pē, ʻa ia ko ha fakaʻilonga lelei ia.

Ka neongo ia, ʻi he efiafi ko iá, naʻe talamai ʻe he Laumālié ki hoku lotó mo hoku ʻatamaí ʻoku totonu ke u foki ki he falemahakí he Sāpaté. Lolotonga e fakatahaʻanga pongipongi Sāpate ʻo e konifelenisi lahí, naʻe foki mai ʻa e ongo mālohi ko iá. Naʻá ku ongoʻi ʻoku totonu ke ʻoua te u maʻu meʻatokoni hoʻatā ka u fakavavevave ki he veʻe mohenga ʻo ʻEletā Heilí ʻi he hili pē ʻa e fakatahaʻanga pongipongí, ʻa ia naʻá ku fai ki ai.

ʻI heʻeku aʻu atú, ne u lava ʻo sio ki he fakaʻau ke kovi ange ʻa e tuʻunga ne ʻi ai ʻa ʻEletā Heilí. Ko e meʻa fakamamahí, he naʻá ne mālōlō hili ha miniti ʻe 10 ʻeku aʻu atú, ka ʻoku ou fakamālōʻia naʻá ku ʻi hono tafaʻakí mo hono uaifi ʻofeina ko Melé pea mo hona ongo foha ʻe toko uá ʻi he taimi naʻá ne mavahe ai mei he moʻui ní.

ʻOku ou houngaʻia ʻi hono ueʻi au ʻe he ngaahi fanafana ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke fai ha meʻa naʻe ʻikai ke u mei fakahoko. Pea ʻoku ou houngaʻia lahi ʻi he moʻoni ʻo e fakahaá pea ʻoku toe fakaava mai ʻa e ngaahi langí.

ʻI he taʻu ní, ʻoku tukutaha ʻetau ako fakatāutahá mo e ako ʻi he lokiakó ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻE lava ke tāpuekina ʻe he “ngaahi fakahā fakalangi mo e ngaahi tala fakahā fakalaumālie” ko ʻení ʻa e tokotaha kotoa pē ʻoku nau ako iá pea ngāue ʻo fakatatau mo hono ngaahi fakahinohino fakalangí. ʻOkú ne fakaafe “ki he kakai fulipē ʻi he feituʻu kotoa pē ke nau fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí,”1 he ko e moʻoni “ʻoku fakaongo atu ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí ki he kakai kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:2).

Fakatuʻutāmakí, Fakapoʻulí, Kākaá

ʻOku hoko ʻa e ngaahi faingataʻa fakatuʻasino mo fakalaumālié ko ha konga ʻo e moʻui ʻi he māmaní, ʻo hangē ko ia kuo fakamanatu mai ʻe he mahaki fakaʻauha ʻo e COVID-19. ʻI he talanoa kau ki he taimi kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne kikiteʻi ha ngaahi ʻaho faingataʻa lahi. Naʻá Ne folofola, “ʻE ʻi ai ʻa e ngaahi honge, mo e ngaahi mahaki fakaʻauha, mo e ngaahi mofuike ʻi he ngaahi potu kehekehe” (Siosefa Sāmita—Mātiu 1:29).

ʻOku fakautuutu ʻa e faingataʻa peheé ʻi he fakaʻau ke lahi ange ʻa e fakapoʻuli mo e kākā ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú. Hangē ko e folofola ʻa Sīsū ki Heʻene kau ākongá ʻe, “Hulu ʻa e fai angahalá” kimuʻa ʻi Heʻene hāʻele maí (Siosefa Sāmita—Mātiu 1:30).

Kuo fakatahatahaʻi mo fekauʻi atu ʻe Sētane ʻa ʻene kau taú pea ʻokú ne fakafepakiʻi ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí pea mo kitautolu ʻoku kau atu ki aí. Koeʻuhí ko e lahi e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻoku tau fehangahangai mo iá, kuo teʻeki ha taimi ʻe toe lahi faufaua ange ai ʻetau fie maʻu ha fakahinohino fakalangí, pea kuo teʻeki ha taimi ʻe toe vivili ange ai ʻetau fāifeinga ke fanongoa e leʻo ʻo Sīsū Kalaisí—ko hotau Fakalaloa, Fakamoʻui, mo e Huhuʻí.

Hangē ko ʻeku lea hili ha taimi nounou mei hono ui au ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻoku mateuteu ʻa e ʻEikí ke fakahā ʻa ʻEne fakakaukaú kiate kitautolu. Ko e taha ia ʻo ʻEne ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga taha kiate kitautolú.2

Kuó Ne talaʻofa mai ʻi hotau kuongá ni, “Kapau te ke kole, te ke maʻu ha fakahā hoko mo e fakahā, pea mo ha ʻilo hoko mo e ʻilo” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:61).

ʻOku ou ʻiloʻi te Ne tali ʻetau ngaahi kolé.

Founga ʻEtau Fanongo Kiate Iá

ʻOku mahuʻinga ʻi he kuongá ni ke ʻiloʻi ʻa e founga ʻoku folofola mai ai ʻa e Laumālié. ʻOku tau manatuʻi ʻa e sīpinga naʻe tā ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá maʻatautolú, ke maʻu ai ha fakahā fakataautaha, ke maʻu ai ha ngaahi tali, pea mo maʻu ai ha maluʻi pea mo e fakahinohino.

ʻUluakí, ʻoku tau tokanga taha ki he folofolá. ʻI heʻetau fai peheé, ʻoku fakaava ai ʻa hotau ʻatamaí mo e lotó ki he ngaahi akonaki mo e ngaahi moʻoni ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku “fakahā kiate [kitautolu] ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke [tau] faí” (2 Nīfai 32:3), tautefito ʻi he ngaahi taimi taʻepau mo moveuveu ko ʻení.

Ko hono hokó, ke tau lotu. ʻOku fie maʻu ʻa e lotú ke fakahoko ʻaki ʻa e holi ʻiate kita pē, ko ia ʻoku tau fakavaivaiʻi kitautolu ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, kumi ha feituʻu lōngonoa te tau lava ʻo ʻalu maʻu pē ki ai pea fakahā hotau lotó kiate Ia.

ʻOku folofola ʻa e ʻEikí, “ʻUnuʻunu mai kite au pea te u ʻunuʻunu atu kiate kimoutolu; fekumi faivelenga kiate au pea te mou ʻiloʻi au; kole, pea te mou maʻu; tukituki pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:63).

ʻOku ʻomi ʻe he ʻunuʻunu ʻo ofi ki he ʻEikí ʻa e fakafiemālie mo e fakalotolahi, ʻamanaki lelei mo e fakamoʻui. Ko ia, ʻoku tau lotu ʻi Hono huafá fekauʻaki mo ʻetau ngaahi hohaʻá mo hotau ngaahi vaivaí, ko ʻetau ngaahi fakaʻamú mo e niʻihi ʻoku tau ʻofa aí, ko hotau ngaahi uiuiʻí mo ʻetau ngaahi fehuʻí.

Hili iá pea tau fakafanongo leva.

Kapau te tau kei tuʻulutui ʻi ha taimi nounou hili ʻetau lotú, ʻe hoko mai ha ngaahi fakakaukau, ngaahi ongo mo ha fakahinohino ki hotau ʻatamaí. ʻE tokoni hono lekooti e ngaahi ongo ko iá ke tau manatuʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau faí.

ʻI heʻetau toutou fakahoko e ngaahi founga ngāue ko iá, te tau hangē ko e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo “tupulaki ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e fakahaá.”3

ʻĪmisi
woman praying in bedroom

Moʻui Taau ke Maʻu ha Fakahā

ʻOku fie maʻu ʻa e moʻui tāú ki hono fakaleleiʻi ʻetau malava ko ia ke fakatokangaʻi ʻa e ngaahi fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo fakatupulaki ʻetau tuʻunga malava ke maʻu ha fakahaá. ʻOku ʻikai fie maʻu e tuʻunga moʻui tāú ke haohaoa, ka ʻoku fie maʻu ke tau fāifeinga ke tupulaki e moʻui haohaoá.

ʻOku ʻamanaki mai e ʻEikí ke tau feinga, tupulaki, mo fakatomala fakaʻaho. ʻOku ʻomi ʻe he moʻui tāú ʻa e ʻulungaanga haohaoá, pea ʻoku fakafeʻungaʻi kitautolu ʻe he ʻulungaanga haohaoá, ke tau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI heʻetau tali “ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko [hotau] fakahinohinó” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:57), ʻoku tau feʻunga ai ke maʻu ha fakahā fakafoʻituitui.

Kapau ʻoku taʻofi kitautolu ʻe ha meʻa mei hono fakaava ʻa e matapā ki ha fakahinohino fakalangí, mahalo ʻoku fie maʻu ke tau fakatomala. ʻOku fakaʻatā kitautolu ʻe he fakatomalá ke tau fakaava ʻa e matapā ke tau lava ai ʻo fanongo lelei maʻu pē ki he leʻo ʻo e ʻEikí.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē, “ʻOku mahino ʻa e tuʻunga ʻulungāngá. Kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku tau fakakaukauʻi, mamata, fanongo, pe fakahoko ʻa ia te ne fakamavaheʻi kitautolu mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ta ʻoku totonu ke ʻoua te tau fakakaukau, sio, fanongo pe fakahoko ia. Hangē ko ʻení, kapau ʻe hoko e meʻa naʻe fakataumuʻa ke ne fakafiefiaʻi kitautolú, ke tau mavahe ai mei he Laumālie Māʻoniʻoní, ta ʻoku ʻikai ko e faʻahinga fakafiefia totonu ia maʻatautolú. Koeʻuhí ʻoku ʻikai lava ke nofo ʻa e Laumālié ʻi ha meʻa ʻoku taʻefeʻunga, taʻemaau, pe taʻetaau, ta ʻoku mahino ʻoku ʻikai ko e meʻa totonu ia maʻatautolú.”4

ʻI he taimi ʻoku tau fakatahaʻi ai ʻa e ʻulungaanga haohaoá mo e talangofuá ʻaki ʻa e ʻaukaí, fekumi faivelengá, ako ʻo e ngaahi folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí, pea mo e ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí, ʻe fakaava mai ʻa e ngaahi langí. ʻE fakahoko leva ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne talaʻofa: “Te u foaki kiate koe mei hoku Laumālié, ʻa ia ʻe fakamāmaʻi ho ʻatamaí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:13).

Mahalo ʻe fie maʻu ke tau faʻa kātaki, ka ʻe folofola mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu ʻi Heʻene founga pē ʻAʻana pea mo ʻEne taimi pē ʻAʻana.

Ko Ha Laumālie ʻo e ʻIló

Naʻe pehē ʻe Siope, “Ka ʻoku ai ʻa e laumālie ʻi he tangatá: pea ʻoku foaki kiate ia ʻa e ʻilo lahi ʻe he fakamānava ʻa e Mafimafí” (Siope 32:8). ʻI he taʻu foʻou ko ʻení, ʻoku ou poupouʻi koe ke ke fakahoko ʻa e ngaahi sitepu mahuʻinga ke fanongo lelei tuʻo lahi ange ai ki he ʻEikí koeʻuhi ke ke lava ʻo maʻu ʻa e fakamaama ʻokú Ne finangalo ke foaki atú.

Kimuʻa pea mālōlō ʻa ʻEletā Heili ʻi he ʻaho ko ia ʻi ʻOkatopa ʻo e 2017, naʻá ne teuteuʻi ha lea nounou ki he konifelenisi lahi ʻa ia naʻe ʻikai lava ʻo fai ai ʻene leá. ʻI he lea ko iá, naʻá ne tohi ai, “ʻOku teuteuʻi kitautolu heʻetau tuí ke tau ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí.”5

ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ha fakahā, ʻoku tau ʻi he ʻao ai ʻo e ʻOtuá lolotonga ia Haʻane fakahā mai ʻa ʻEne fakakaukaú, finangaló, mo e leʻó kiate kitautolú (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 68:4). ʻOfa ke tau ngāue ʻaki ʻetau tuí, ʻi he ui kiate Ia, moʻui taau ke maʻu ʻa ʻEne ueʻi fakalaumālie kuo talaʻofa maí, pea muimui ʻi he fakahinohino ʻoku tau maʻú.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Talateu ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

  2. Vakai, Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 94.

  3. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 151.

  4. David A. Bednar, “That We May Always Have His Spirit to Be with Us,” Liahona, May 2006, 30.

  5. ʻI he Neil L. Andersen, “Ko e Leʻo ʻo e ʻEikí,” Liahona, Nōv. 2017, 125.