2021
Ko Koe Toko Taha Pē ʻi Ho Fāmilí ʻOku Kau ki he Siasí? ʻOku ʻIkai Ke Ke Tuenoa
ʻEpeleli 2021


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko Koe Toko Taha Pē ʻi Ho Fāmilí ʻOku Kau ki he Siasí? ʻOku ʻIkai Ke Ke Tuenoa

ʻE lava ke faingataʻa ʻa hoʻo kau toko taha ʻi ho fāmilí ki he Siasí. ʻOku ʻomi ʻe he kakai lalahi kei talavoú ni ha faleʻi ki he tuʻu maʻu ʻi ho tuí neongo ʻa e fakafepakí.

ʻĪmisi
fāmili ʻoku malimali mo tangutu fakataha ʻi ha sea sofa

ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa siʻi ʻi he moʻuí ni ʻoku fakamamahi ange ʻi haʻate tui mālohi ki ha meʻa pea toki fakaʻikaiʻi pe aʻu ʻo manukia ʻa e ngaahi tui ko iá ʻe kinautolu ʻokú te ʻofa taha ai he māmaní. ʻOku ʻomi ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e fiefiá mo e fakafiemālié ʻi ha ngaahi founga kehekehe. Ka neongo iá, ʻe lava ke fakataʻelata he taimi ʻe niʻihi ʻa e hala ʻo e tuʻunga fakaākongá, ʻi he taimi ʻokú ke fakalakalaka ai ʻi he ongoongoleleí ka ʻoku ʻikai poupouʻi pe tui tatau mo koe haʻo kaungāmeʻa, ko haʻo mātuʻa, pe naʻa mo hoʻo hoa malí.

Ka ʻoku tatau ai pē pe ko e hā ho tūkunga makehé, te ke lava maʻu pē ʻo maʻu ha ʻamanaki lelei maʻau pea mo hoʻo fāmilí koeʻuhí ko e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻI he taimi ʻokú ke ongoʻi tuenoa pe loto-foʻi ai ʻi ho tūkungá, manatuʻi ʻoku “finangalo ʻa e Fakamoʻuí ke fakafoki ʻa ia ʻoku ʻikai te ke lava ʻo fakafokí; ʻokú Ne finangalo ke fakamoʻui ʻa e ngaahi kafo he ʻikai te ke lava ʻo fakamoʻuí; ʻokú Ne totongi ha ngaahi ngāue taʻetotonu kuo hoko kiate koe, pea ʻokú Ne finangalo ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi loto kuo maumaú.”1

ʻOku tatau ai pē pe ʻokú ke kau toko taha ʻi ho fāmilí ki he Siasí pe kuo mavahe ha taha ʻokú ke ʻofa ai mei he Siasí, ʻe lava ke ʻoatu ʻe he faleʻi ʻoku vahevahe ʻi heni mei he kakai lalahi kei talavou kehé ʻa e mālohi mo e ʻamanaki lelei ke ke kei vilitaki atu pē ki muʻa.

Fakamuʻomuʻa ʻa e ʻEikí

“Naʻá ku fakakaukau ko e taimi te u papitaiso ai ʻi he taʻu ʻe ono kuo hilí, ʻe fie ʻilo ʻeku ongomātuʻá ki he ongoongoleleí pea loto-fiemālie ke na papitaiso, ka naʻe ʻikai hoko ia. ʻI ha ʻaho ʻe taha ne u lau ʻa e potufolofola, ‘Ko ia ʻoku ʻofa lahi hake ki he tamaí pe faʻeé ʻiate aú, ʻoku ʻikai taau mo ia ke ne maʻu au: pea ko ia ʻoku ʻofa lahi hake ki hono fohá pe ʻofefiné ʻiate aú, ʻoku ʻikai taau mo ia ke ne maʻu au’ (Mātiu 10:37). Naʻá ku ʻofa mamahi ʻi heʻeku ongomātuʻá, ko ia ne u fifili pē ʻe founga fēfē haʻaku ʻofa lahi ange ki he ʻEikí ʻia kinaua.

“Naʻe ʻikai ke fakafepakiʻi au heʻeku ongomātuʻá ʻi heʻeku kau ki he Siasí, ka naʻá na faʻa loto-mamahi he taimi ʻe niʻihi ʻi heʻeku faʻa fakaʻaongaʻi lahi ange hoku taimí ki hono lau e folofolá pe ʻalu ki he lotú kae ʻikai fakahoko fakataha mo kinaua ha ngaahi meʻa ʻi he Sāpaté. Pea ne faingataʻa ke fakamatalaʻi ange ʻa e ʻuhinga ne ʻikai ke u toe fakahoko ai ha ngaahi meʻa pau ʻi he ʻaho Sāpaté.

“Naʻe ʻi ai pē haʻamau kiʻi fetaʻemahinoʻaki, ka ko e lahi ange ko ia ʻeku lau ʻa e folofolá pea mo e lahi ange ʻeku ʻilo ʻa e Fakamoʻuí mo ʻeku Tamai Hēvaní, ko e lahi ange ia ʻa e tupulaki ʻeku ʻofa ki hoku fāmilí. Pea ne u ʻiloʻi kapau te u muimui kia Sīsū Kalaisi, ʻe tāpuekina hoku fāmilí. Naʻá ku fakakaukau leva ke fakamuʻomuʻa Ia ʻi he meʻa kotoa pē. Ko hono moʻoní, ʻoku fakaʻau pē ke toe lelei ange ʻa hoku vā mo hoku fāmilí. ʻOku ou ʻilo kapau te u talangofua ki he ʻEikí, ʻe hokohoko atu ʻEne tāpuekina au mo hoku fāmilí.”

—Magaly Perez, Koauila, Mekisikou

Fefakaʻapaʻapaʻaki mo e Niʻihi Kehé

“Kuo akoʻi au ʻe hoku fāmilí ke u fefakaʻapaʻapaʻaki mo e niʻihi kehé. ʻO tatau ai pē kapau ʻoku ʻikai ke mau tui tatau, ʻoku nau akoʻi lahi mo tokoniʻi au ke u hoko ʻo tatau ange mo e Fakamoʻuí. Naʻá ku faʻa loto-mamahi ʻi he mahalo naʻa ʻikai ke u fakataha mo ʻeku tamaí ʻo taʻengata, ka ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻofeina ʻe he ʻOtuá ʻa hoku fāmilí.”

—Anicée Dufour, Provence-Alpes-Côte d’Azur, Falanisē

Faʻa Kātaki ʻi he Tokoni ke Mahino Kiate Kinautolú

“ʻOku ou feinga ke toe fakakaukau lelei ange ʻi he taimi ʻoku ou tali ai e ngaahi fehuʻi mo e hohaʻa ʻa hoku fāmilí fekauʻaki mo e ongoongoleleí. Naʻe lōloa hono fakahoko iá, ka naʻe faifai peá u tokoniʻi kinautolu ke nau maʻu ha mahino ʻoku ope atu ʻi he ngaahi fakakaukau loi ne nau tui ki aí pea tokoni ke nau ʻilo ʻoku ou feinga pē ke hoko ko e lelei taha te u ala lavá.”

—Brian Steven King, Kalolaina Tokelau, USA

Hoko ko ha Faʻifaʻitakiʻanga

“ʻAi ke ke toʻa. ʻOkú ke langaki hake mo ueʻi fakalaumālie ʻa kinautolu ʻokú ke feohi mo iá ʻo lahi ange ʻi he meʻa ʻokú ke mafakakaukauá.

—Leanna Mohlman, ʻIutā, USA

ʻIloʻi ʻOku ʻIkai Ke Ke Tuenoa

“‘Oku takitaha kehekehe pē ʻetau talanoa ki heʻetau uluí. Pea neongo ʻe lava ke faingataʻa hotau ngaahi tūkunga fakafāmilí, ka ʻi heʻetau hokohoko atu ke muimui ki he ngaahi folofola ʻa e ʻOtuá, te Ne tataki kitautolu ʻi he ʻaho kotoa pē. Kuó u ʻiloʻi ko e taimi ʻoku ou muimui ai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai ke u teitei tuʻu toko taha. Pea ʻokú ne tauhi au ke u laka ki muʻa ʻi he hala totonú. ʻOku ʻaonga lahi ia.”

—Caloy Casuyon, Nīkolosi ʻOkisitenitolo, ʻOtu Motu Filipainí

Tokanga Taha ki Hoʻo Ngaahi Taumuʻa Taʻengatá

“ʻOku ʻikai poupouʻi ʻe heʻeku ongomātuʻá ʻeku tuí. Ka ʻoku hokohoko atu pē ʻeku fakatuʻamelie kapau te u vilitaki pea hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga lelei, ʻe fakamolū hona lotó. ʻOku ou ʻilo ʻoku mahuʻinga ʻa hoku fāmilí, ka ʻoku ou kei tauhi maʻu pē ʻeku tokangá ʻi heʻeku ngaahi taumuʻa taʻengatá pea mo ʻeku fononga ʻi he moʻui fakamatelié.”

—Kayla Gonzales, Tekisisi, USA

Manatu‘i ʻOku ʻAfioʻi ʻe Kalaisi ʻa ia ʻOkú Ke Ongoʻí

“Ko au pē mo ʻeku tamaí ʻoku mālohi ʻi homa fāmilí. ʻI hono ʻiloʻi naʻe ʻi ai pē mo e ngaahi taimi ne ongoʻi tuenoa ai ʻa Kalaisí, ʻoku ou maʻu leva ha ʻamanaki lelei. Pea neongo ʻoku kehekehe ʻa ʻeku filí mei haʻakú fāmili pea mau fakaʻamua ha ngaahi meʻa kehekehe, ka ʻoku mahinongofua ʻa e feʻofaʻaki ʻiate kimautolú.”

—Merania Stanley, Niu Sauele, ʻAositelēlia

Fakaloloto Ho Vā mo e Tamai Hēvaní

“ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke poupouʻi ai koe ʻe ho fāmilí pe ʻoku nau fakafepaki ki hoʻo tuí, ʻoku ou tui ʻoku mahuʻinga ke fakahoko ʻa e ngaahi meʻa te ne fakamālohia ho vā fetuʻutaki fakataautaha mo e Tamai Hēvaní. Tukutaha ho tokangá ki he hoko ko ho lelei tahá mo e tupulaki fakalaumālié, pea faʻa kātaki kae ʻoua te ke feinga ke fakalotoʻi ho fāmilí fekauʻaki mo e ongoongoleleí pe ko ho fakaʻuhingá. Tuʻu maʻu ʻi hoʻo ngaahi filí pea vakai kiate kinautolu ko ha konga ia ʻo hoʻo fakalakalaka taʻengatá. ʻE liliu ʻa e ngaahi loto ʻo e kakaí ʻi heʻenau vakai ki he ngāue kuo fakahoko ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí maʻaú mo hoʻo tōʻonga moʻui fakaʻahó.”

—Romana Morris, Seni Filipe, Papeitosi

Fili ke Laka Atu Ki Muʻa mo Kalaisi

“Kiate au, ʻoku ou ʻilo pē kapau ʻoku ou fai ʻa e meʻa ʻoku totonu ke u faí, peá u hoko ko ha tākiekina lelei ʻi he moʻui ʻa e niʻihi kehé, ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa. ʻOku ʻikai ke u hohaʻa ki he hala ʻoku fili ʻe hoku fāmilí. He ʻikai te u lava ʻo puleʻi ʻenau ngaahi filí, ka ʻe lava ke u puleʻi pē ʻe au ʻeku filí. Pea ʻoku ou fili ke laka atu ki muʻa mo Kalaisi, ʻo tatau ai pē kapau ʻoku ʻikai ke nau fie kau mo au.

“ʻOku tokangaʻi ʻe he ʻOtuá kitautolu kotoa, tatau ai pē pe ʻoku tau kau ʻi Hono Siasí pe ʻikai. ʻOku ou lotua hoku fāmilí, ʻoku ou hiki honau hingoá ʻi he lisi lotu ʻa e temipalé, pea ʻoku ou tokoni kiate kinautolu. ʻOku ou fakamālō ko ʻemau maʻu ha ngaahi fakakaukau ʻoku kehekehé pea mo e meʻa ʻoku nau akoʻi mai kiate aú. Pea ʻoku ou fakamālō pē ke u maʻu kinautolu ʻi heʻeku moʻuí, neongo ʻemau ngaahi faikehekehé.”

—Megan Johnson, ʻIutā, USA

ʻE Fakahinohinoʻi Koe ʻe he ʻEikí

Neongo ʻe faingataʻa ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi he ʻikai tatau hoʻo ngaahi tūkunga fakafāmili ʻi he ongoongoleleí mo e meʻa naʻá ke ʻamanaki ʻe ala hokó, ka te ke lava ʻo laka atu ki muʻa ‘i he fiefia mo e tui ʻi hono ʻilo ʻe tokoniʻi maʻu pē koe ʻe he ʻEikí ʻi ho ngaahi faingataʻaʻiá. Pea ʻikai ngata aí, ka ʻe lava foki ke Ne tataki koe ʻi he founga ki hono fakahaaʻi ʻo e ʻofá, mo e mahinó, pea foaki e manavaʻofá ki he niʻihi ʻokú ke ʻofa aí ka ʻoku ʻikai ke nau fakakaukau pe tui tatau mo koé.

Kuo palōmesi mai ʻa ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá “ko e taimi ʻe tukutaha ai ʻetau ʻofá ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí, ʻo ʻai ke Ne hoko ko e ʻelito ʻo ʻetau ngāue ke tānaki ʻa ʻIsileli ʻi he ongo tafaʻakí fakatouʻosi ʻo e veilí, tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé, mo e teuteu fakataautaha ke feʻiloaki mo e ʻOtuá, ʻe hōloa e ivi ʻo e filí kae fakalahi ʻa e nēkeneka, fiefia, mo e melino ʻo e ongoongoleleí ʻi hotau ngaahi ʻapí ʻaki e ʻofa faka-Kalaisí.”2

Manatuʻi maʻu pē ʻoku ʻikai ʻaupito ha taimi te ke teitei tuenoa ai. Te ke lava ʻo maʻu ha ngaahi vā fetuʻutaki mahuʻinga mo e kau mēmipa ho fāmilí, pea ʻe lava maʻu pē ke ke fili ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ʻo e meʻa ʻokú ke tui ki aí, ʻo tatau ai pē kapau ʻoku ʻikai ke nau tui ki he meʻa tatau. Pea ko e meʻa mahuʻinga tahá, ke ke manatuʻi ʻoku ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí e ongo ʻokú ke maʻú. Tafoki kiate Ia, pea te Ne mateuteu maʻu pē ke ʻoatu ha nonga, ʻamanaki lelei, mo e fakahinohino maʻau ʻi ho ngaahi tūkungá.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Dale G. Renlund, “Fakakaukau ki he Angalelei mo e Māfimafi ʻo e ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Mē 2020, 44.

  2. Quentin L. Cook, “ʻOfa Lahi ki he Fānau ʻa ʻEtau Tamaí,” Ensign pe Liahona, Mē 2019, 80.