2022
Ko e Fuakava Taʻengatá
ʻOkatopa 2022


“Ko e Fuakava Taʻengatá,” Liahona, ʻOkatopa 2022.

Ko e Fuakava Taʻengatá

Ko kinautolu kotoa pē kuo nau fakahoko ha fuakava mo e ʻOtuá te nau lava ʻo maʻu ha faʻahinga ʻofa mo ha ʻaloʻofa makehe.

ʻĪmisi
fakatātā ʻo Sīsū Kalaisí

Ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, tā fakatātaaʻi ʻe Del Parson

ʻI he māmani ko ʻeni ʻoku ʻi ai e ngaahi tau mo e ongoongo ʻo e taú, ʻoku lahi ange ʻa e fiemaʻu ʻo e moʻoní, māmá, mo e ʻofa haohaoa ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku nāunauʻia e ongoongolelei ʻo Kalaisí, pea ʻoku tau monūʻia ke ako ia mo moʻui fakatatau ki hono ngaahi akonakí. ʻOku tau fiefia ʻi hotau ngaahi faingamālie ke vahevahe iá—ke fakamoʻoni ki hono ngaahi moʻoní ʻi ha feituʻu pē ʻoku tau ʻi ai.

Kuó u toutou lea ʻo kau ki he mahuʻinga ʻo e fuakava faka-ʻĒpalahamé pea mo hono tānaki ʻo ʻIsilelí. Ko e taimi ʻoku tau tali ai ʻa e ongoongoleleí pea papitaisó, ʻoku tau toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e papitaisó ʻa e matapā ʻoku fakatau ki he hoko ko e kaungā ʻea-hoko ki he ngaahi talaʻofa kotoa ne fai ʻe he ʻEikí he kuonga muʻá kia ʻĒpalahame, ʻAisake, Sēkope, mo honau hakó.1

“ʻOku tatau pē ʻa e fuakava foʻou mo taʻengatá”2 (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:6) mo e fuakava faka-ʻĒpalahamé—ko ha founga ʻe ua ʻo hono ui ʻo e fuakava naʻe fai ʻe he ʻOtuá mo e kakai tangata mo fafine fakamatelié ʻi ha ngaahi taimi kehekehe.

ʻOku fakahā ʻe he hoanauna ko e taʻengatá naʻe ʻi ai ʻa e fuakavá ni ʻi he teʻeki ai ke ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní! Naʻe kau ʻi he palani naʻe fokotuʻu ʻi he Fakataha Lahi ʻi he Langí ʻa e ʻiloʻi fakapapau ʻe motuhi kotoa kitautolu mei he ʻao ʻo e ʻOtuá. Ka neongo ia, naʻe talaʻofa ʻa e ʻOtuá te Ne ʻomi ha Fakamoʻui te Ne ikunaʻi ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e Hingá. Naʻe folofola ʻa e ʻOtuá kia ʻĀtama hili hono papitaisó:

“Pea ʻokú ke kau ki he lakanga ʻo ia naʻe ʻikai hano kamataʻanga ʻo hono ngaahi ʻahó pe ngataʻanga ʻo hono ngaahi taʻú, mei he taʻengatá kotoa ki he taʻengatá hono kotoa.

“Vakai, ʻokú ke taha ʻiate au, ko ha foha ʻo e ʻOtuá; pea ʻe pehē ha lava ke hoko ʻa e kakai kotoa pē ko hoku ngaahi foha” (Mōsese 6:67–68).

Naʻe tali ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻa e ouau ʻo e papitaisó pea kamata ke na taha mo e ʻOtuá. Kuó na hū ʻi he hala ʻo e fuakavá.

ʻI heʻetau hū foki ki he hala ko iá, ʻoku tau maʻu ai ha tōʻonga moʻui foʻou. ʻOku tau fokotuʻu ai ha vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá ʻokú Ne lava ai ʻo tāpuakiʻi mo liliu kitautolu. ʻOku tataki kitautolu ʻe he hala ʻo e fuakavá ke tau foki kiate Ia. Kapau te tau tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí, ʻe tataki kitautolu ʻe he fuakava ko iá ke tau toe ofi ange kiate Ia. ʻOku fakataumuʻa ʻa e fuakava kotoa pē ke haʻisia ki ai. ʻOku nau fokotuʻu ha vā fetuʻutaki ʻoku taʻengata.

Ko ha ʻOfa mo ha ʻAloʻofa Makehe

Ko ʻetau fakahoko pē ha fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku tau mavahe leva mei he tuʻu tauʻatāiná ʻo taʻengata. He ʻikai liʻaki ʻe he ʻOtuá Hono vā fetuʻutaki mo kinautolu kuo nau fokotuʻu ha faʻahinga vā fetuʻutaki pehē mo Iá. Ko hono moʻoní, ko kinautolu kotoa pē kuo nau fakahoko ha fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku nau lava ʻo maʻu ha faʻahinga ʻofa mo ha ʻaloʻofa makehe. ʻI he lea faka-Hepeluú, ʻoku ui ʻa e ʻofa fakafuakava ko iá ko e hesed (חֶסֶד).3

ʻOku ʻikai ha tatau feʻunga ʻi he lea faka-Pilitāniá ki he hesed. Pau pē naʻe fefaʻuhi ʻa e kau liliu lea ʻo e Liliu ʻa Kingi Sēmisi ʻo e Tohi Tapú mo e founga ke nau liliu ai ʻa e hesed ki he lea faka-Pilitāniá. Naʻa nau faʻa fili ʻa e “angaʻofá.” ʻOku maʻu ʻe he leá ni ha meʻa lahi ka ʻoku ʻikai ko e ʻuhinga kakato ia ʻo e hesed. Naʻe toe fai foki mo ha ngaahi liliu kehe, hangē ko e “ʻaloʻofá” mo e “angaleleí.” Ko e hesed ko ha foʻi lea makehe ia ʻokú ne fakamatalaʻi ha vā fetuʻutaki ʻi he fuakavá ʻa ia ʻoku haʻisia ai ʻa e ongo tafaʻakí fakatouʻosi ke na fetauhiʻaki mo fefaitōnungaʻaki.

Ko e mali fakasilesitialé ko ha vā fetuʻutaki fakafuakava ia. ʻOku fakahoko ʻe ha husepāniti mo ha uaifi ha fuakava mo e ʻOtuá peá na fetauhiʻaki pea mo fefaitōnungaʻaki.

Ko e hesed ko ha faʻahinga ʻofa mo e ʻaloʻofa makehe ia ʻoku ongoʻi ʻe he ʻOtuá pea ʻoku fakaaʻu atu ia kiate kinautolu kuo nau fakahoko ha fuakava mo Iá. Pea ʻoku tau fetauhiʻaki ʻi he hesed mo Ia.

ʻĪmisi
ongomātuʻa toki mali foʻou ʻi tuʻa ʻi ha temipale

ʻI he taimi pē kuó ta fakahoko ai ha fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku toe vāofi ange ai hota vā fetuʻutaki mo Iá ʻo laka ange ia ʻi he taimi kimuʻa peá ta fakahoko e fuakavá. Kuo haʻi fakataha ʻeni kitautolu.

Faitā ʻa Jerry Garns

Koeʻuhí kuo fakahoko ʻe he ʻOtuá ʻa e hesed kiate kinautolu kuo nau fakahoko ha fuakava mo Iá, te Ne ʻofa ʻiate kinautolu. ʻE hokohoko atu ʻene ngāue mo kinautolú mo ʻoange ha ngaahi faingamālie ke nau liliu ai. Te Ne fakamolemoleʻi kinautolu ʻi he taimi te nau fakatomala aí. Pea kapau te nau hē, te Ne tokoniʻi kinautolu ke nau ʻilo honau hala ke foki ai kiate Iá.

ʻI he taimi pē kuó ta fakahoko ai ha fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku toe vāofi ange ai hota vā fetuʻutaki mo Iá ʻo laka ange ia ʻi he taimi kimuʻa peá ta fakahoko e fuakavá. Kuo haʻi fakataha ʻeni kitautolu. Koeʻuhí ko ʻetau fuakava mo e ʻOtuá, he ʻikai ke Ne teitei fiu ʻi Heʻene feinga ke tokoniʻi kitautolú, pea he ʻikai ʻaupito ke tau teitei lava ʻo ikunaʻi ʻEne faʻa kātaki ʻaloʻofa kiate kitautolú. ʻOku tau takitaha maʻu ha potu makehe ʻi he loto ʻo e ʻOtuá. ʻOkú Ne ʻamanaki lahi mai kiate kitautolu.

ʻOku mou ʻilo ki he folofola fakahisitōlia naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmitá. Naʻe maʻu ia ʻi he fakahā. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Siosefa, “ʻOku ʻamoutolu foki ʻa e talaʻofá ni, koeʻuhí he ko hoʻomou tupu meia ʻĒpalahame, pea naʻe fai ʻa e talaʻofá kia ʻĒpalahame” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:31).

Koia ai, naʻe toe fakafoki mai ai e fuakava taʻengata ko ʻení ko ha konga ʻo hono Fakafoki kakato mai ʻo e ongoongoleleí. Fakakaukau ki ai! Ko e fuakava ʻo e mali naʻe fakahoko ʻi he temipalé ʻoku haʻi fakahangatonu ia ki he fuakava faka-ʻĒpalahame ko iá. ʻOku fakafeʻiloaki ha ongomeʻa mali ʻi he temipalé ki he ngaahi tāpuaki kotoa pē ʻoku fakatatali maʻá e hako faivelenga ʻo ʻĒpalahame, ʻAisake mo Sēkopé.

Hangē ko ʻĀtamá, naʻá ta hū fakataautaha ki he hala ʻo e fuakavá ʻi he papitaisó. Pea ta hū kakato leva ki ai ʻi he temipalé. ʻOku maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e fuakava faka-ʻĒpalahamé ʻi he ngaahi temipale toputapú. ʻOku fakaʻatā kitautolu ʻe he ngaahi tāpuaki ko ʻení, ʻi he toetuʻú, ke “maʻu ʻa e ngaahi taloni, ngaahi puleʻanga, ngaahi pule fakapilinisi, mo e ngaahi mālohi, ki hotau ʻhākeakiʻí mo e nāunau ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:19].”4

ʻI he fakalea fakaʻosi ʻo e Fuakava Motuʻá, ʻoku tau lau ai ki he palōmesi ʻa Malakaí ʻe hanga ʻe ʻIlaisiā ʻo “liliu ʻa e loto ʻo e mātuʻá ki he fānaú, pea ko e loto ʻo e fānaú ki heʻenau mātuʻá” (Malakai 4:6). ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, naʻe mei kau ʻi he fakamatala ki he ngaahi tamaí ʻa e ngaahi tamai ko ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé. ʻOku fakamahinoʻi ʻa e talaʻofa ko ʻení ʻi he taimi ʻoku tau lau ai ʻa e tatau kehekehe ʻo e veesi ko ʻení naʻe lau ʻe Molonai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Te ne [ʻIlaisiā] tō ʻi he loto ʻo e fānaú ʻa e ngaahi talaʻofa naʻe fai ki he ngaahi tamaí, pea ʻe liliu ʻa e loto ʻo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaí” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:39). Ko e moʻoni ʻoku kau ʻi he ngaahi tamai ko iá ʻa ʻĒpalahame, ʻAisake mo Sēkope. (Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 27:9–10.)

ʻĪmisi
ʻīmisi ʻo Sīsū Kalaisí

Ko kinautolu ʻoku nau fakahoko ʻa e ngaahi fuakava toputapú mo tauhi kinautolú, ʻoku talaʻofa kiate kinautolu ʻa e moʻui taʻengatá mo e hākeakiʻí. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e maluʻi ki he ngaahi fuakava ko iá.

Fakaikiikí mei he Christ and the Rich Young Ruler [Kalaisi mo e Talavou Koloaʻiá], tā ʻe Heinrich Hofmann

Sīsū Kalaisi: Ko e Uho ʻo e Fuakavá

Naʻe malava ʻe he feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ke fakahoko ʻe he Tamaí ʻEne ngaahi talaʻofa naʻe fai ki Heʻene fānaú. Koeʻuhi ko Sīsū Kalaisí “ko e hala, mo e moʻoni, pea mo e moʻui,” ʻoku hoko atu ai “ʻoku ʻikai haʻu ha tangata ʻe taha ki he Tamaí, kae ʻiate [Ia]” (Sione 14:6). ʻOku malava hono fakahoko ʻo e fuakava faka-ʻĒpalahamé koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa hotau Fakamoʻuí, ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e uho ʻo e fuakava faka-ʻĒpalahamé.

Ko e Fuakava Motuʻá ʻoku ʻikai ko ha tohi folofola pē; ka ko ha tohi foki ia ʻo e hisitōlia. ʻOkú ke manatuʻi hoʻo laukonga fekauʻaki mo e mali ʻa Sēlai mo ʻEpalamé. Koeʻuhí naʻe ʻikai haʻana fānau, naʻe ʻoange ai ʻe Sēlai ʻene kaunanga ko Hekaʻaá, ke ne hoko foki ko e uaifi ʻo ʻEpalame, ʻo fakatatau mo e fakahinohino ʻa e ʻEikí. Naʻe fāʻeleʻi ʻe Hekaʻā ʻa ʻIsimeʻeli.5 Naʻe ʻofa ʻa ʻEpalame ʻia ʻIsimeʻeli, ka naʻe ʻikai ko e tamasiʻi ia ʻe fou ai ʻa e fuakavá. (Vakai, Sēnesi 11:29–30; 16:1, 3, 11; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:34.)

ʻI heʻene hoko ko ha tāpuaki mei he ʻOtuá, pea ʻi heʻene tali ki he tui ʻa Sēlaí,6 naʻá ne tuʻituʻia ʻi hono taʻu motuʻá koeʻuhí ke fou ʻa e fuakavá ʻi hono foha ko ʻAisaké (vakai, Sēnesi 17:19). ʻOku fāʻeleʻi ia ʻi he fuakavá.

Naʻe foaki ʻe he ʻOtuá kia Sēlai mo ʻEpalame ha ngaahi hingoa foʻou—Sela mo ʻĒpalahame (vakai, Sēnesi 17:5, 15). Naʻe fakaʻilongaʻi ʻe hono foaki ʻo e ngaahi hingoa foʻou ko iá ʻa e kamataʻanga ʻo ha moʻui foʻou mo ha ikuʻanga foʻou ki he fāmili ko ʻení.

Naʻe fakatou ʻofa ʻa ʻĒpalahame ʻia ʻIsimeʻeli mo ʻAisake. Naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá kia ʻĒpalahame ʻe fakatokolahi ʻa ʻIsimeʻeli pea te ne hoko ko ha puleʻanga lahi (vakai, Sēnesi 17:20). ʻI he taimi tatau, naʻe fakamahinoʻi ʻe he ʻOtuá ʻe fokotuʻu ʻa e fuakava taʻengatá ʻo fakafou ʻia ʻAisake (vakai, Sēnesi 17:19).

ʻOku hoko ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku nau tali ʻa e ongoongoleleí ko e konga ʻo e hako ʻo ʻĒpalahamé. ‘Oku tau lau ʻi he tohi ʻa Kalētiá:

“He ko kimoutolu kotoa pē kuo papitaiso kia Kalaisí, kuo mou ʻai ʻa Kalaisi.

“… ʻOku mou taha kotoa pē ʻia Kalaisi Sīsū.

“Pea kapau ʻoku ʻa Kalaisi ʻa kimoutolu, pea tā ko e hako ʻo ʻĒpalahamé ʻa kimoutolu, pea ko e fānau hoko ʻo fakatatau mo e talaʻofá” (Kalētia 3:27–29).

Ko ia ai, te tau lava ʻo hoko ko e kau ʻea-hoko ki he fuakavá ʻi he fāʻeleʻí pe ohí.

ʻĪmisi
fakataha mai ʻa e kakaí ki he ouau papitaisó

Ko ʻetau fakahoko pē ha fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku tau mavahe leva mei he tuʻu tauʻatāiná ʻo taʻengata. He ʻikai liʻaki ʻe he ʻOtuá Hono vā fetuʻutaki mo kinautolu kuo nau fokotuʻu ha faʻahinga vā fetuʻutaki pehē mo Iá.

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Sēkope ko e foha ʻo ʻAisake mo Lepeká ʻi he fuakavá. ʻIkai ngata aí, naʻá ne fili pē ke ne fai ʻene fakakaukau ʻaʻaná. Hangē ko ia ʻoku mou ʻiloʻí, naʻe liliu e hingoa ʻo Sēkopé kia ʻIsileli (vakai, Sēnesi 32:28), ko hono ʻuhingá ko e “tuku ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá” pe “ko ha taha ʻoku lāngilangiʻia mo e ʻOtuá.”7

ʻOku tau lau ʻi he tohi ʻEkesōtosí naʻe “manatuʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene fuakava kia ʻĒpalahame, mo ʻAisake, pea mo Sēkopé” ( ʻEkesōtosi 2:24). Naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá ki he fānau ʻo ʻIsilelí, “Kapau te mou tuitala moʻoni ki hoku leʻó, ʻo tauhi ʻeku fuakavá, te mou ʻiate au ko e koloa lelei lahi” ( ʻEkesōtosi 19:5).

Naʻe liliu ʻa e kupuʻi lea “koloa lelei lahi” mei he lea faka-Hepelū ko e segullah, ko hono ʻuhingá ko ha koloa mahuʻinga lahi—ko ha “koloa.”8

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tohi Teutalōnomé ʻa e mahuʻinga ʻo e fuakavá. Naʻe ʻiloʻi ʻe he kau ʻAposetolo ʻo e Fuakava Foʻoú ʻa e fuakava ko ʻení. Hili hono fakamoʻui ʻe Pita ha tangata pipiki ʻi he sitepu ʻo e temipalé, naʻá ne akoʻi ha kau mamata fekauʻaki mo Sīsū. Naʻe pehē ʻe Pita, “Ko e ʻOtua ʻo ʻĒpalahame, mo ʻAisake, mo Sēkopé, ko e ʻOtua ʻo ʻetau ngaahi tamaí, kuó ne fakaongoongoleleiʻi hono ʻAlo ko Sīsuú” (Ngāue 3:13).

Naʻe fakaʻosi ʻe Pita ʻene pōpoakí ʻaki ʻene talaange ki heʻene kau fanongó, “Ko e fānau ʻa e kau palōfitá ʻa kimoutolu, pea mo e fuakava naʻe fai ʻe he ʻOtuá mo ʻetau ngaahi tamaí, ʻi heʻene pehē kia ʻĒpalahame, Pea ʻi ho hakó ʻe monūʻia ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻo māmaní” (Ngāue 3:25). Naʻe fakamahinoʻi ʻe Pita kiate kinautolu ko e konga ʻo e misiona ʻa Kalaisí ko hono fakahoko e fuakava ʻa e ʻOtuá.

Naʻe fai ʻe he ʻEikí ha malanga tatau ki he kakai ʻo ʻAmeliká ʻi he kuonga muʻá. Naʻe fakahā ai ʻe he Kalaisi kuo toetuʻú ki he kakaí pe ko hai moʻoni kinautolu. Naʻá ne pehē:

“Pea vakai, ko e fānau ʻa kimoutolu ʻa e kau palōfitá; pea ʻoku mou ʻo e fale ʻo ʻIsilelí; pea ʻoku mou kau ʻi he fuakava naʻe fai ʻe he Tamaí mo hoʻomou ngaahi tamaí, ʻo ne folofola kia ʻĒpalahame: Pea ʻe monūʻia ʻi ho hakó ʻa e ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e māmaní.

“Kuo tomuʻa hiki hake au ʻe he Tamaí kiate kimoutolu, mo ne fekauʻi au ke u tāpuakiʻi ʻa kimoutolu ʻi heʻeku fakatafoki ʻa kimoutolu kotoa pē mei hoʻomou ngaahi angahalá; pea kuó ne fekau ke u fai ʻeni koeʻuhi ko e fānau ʻa kimoutolu ʻo e fuakavá” (3 Nīfai 20:25–26).

ʻOkú ke fakatokangaʻi hono mahuʻinga ʻo e meʻá ni? Ko kinautolu ʻoku nau tauhi ʻenau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá te nau hoko ko ha mālohi ʻokú ne fakafepakiʻi e angahalá! Ko kinautolu ʻoku nau tauhi ʻenau ngaahi fuakavá, te nau maʻu ʻa e mālohi ke tekeʻi ʻa e ivi tākiekina maʻu pē ʻo e māmaní.

ʻĪmisi
tangata ʻokú ne maʻu ʻa e sākalamēnití

Ko kinautolu ʻoku nau tauhi ʻenau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá te nau hoko ko ha mālohi ʻokú ne fakafepakiʻi e angahalá! Ko kinautolu ʻoku nau tauhi ʻenau ngaahi fuakavá, te nau maʻu ʻa e mālohi ke tekeʻi ʻa e ivi tākiekina maʻu pē ʻo e māmaní.

Ngāue Fakafaifekaú: Ko Hono Vahevahe ʻo e Fuakavá

Kuo fekauʻi ʻe he ʻEikí ke tau fakamafola ʻa e ongoongoleleí mo vahevahe ʻa e fuakavá. Ko e ʻuhinga ia ʻoku ʻi ai ai ʻetau kau faifekaú. ʻOkú Ne fakaʻamu ke maʻu ʻe he taha kotoa ʻo ʻEne fānaú ʻa e faingamālie ke fili ʻa e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí pea kau atu ki he hala ʻo e fuakavá. ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke fakafehokotaki ʻa e kakai kotoa pē ki he fuakava naʻá Ne fakahoko ʻi he kuonga muʻá mo ʻĒpalahamé.

Ko ia ai, ko e ngāue fakafaifekaú ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e tānaki maʻongoʻonga ʻo ʻIsilelí. Ko e tānaki ko iá, ʻa e ngāue mahuʻinga taha ʻoku hoko ʻi he māmaní ʻi he ʻaho ní. ʻOku ʻikai ha toe meʻa te ne fakatataua hono lahí. ʻOku ʻikai ha toe meʻa te ne fakatataua hono mahuʻingá. ʻOku femoʻuekina ʻa e kau faifekau ʻa e ʻEikí—ʻa ʻEne kau ākongá—ʻi he pole, fatongia mo e ngāue maʻongoʻonga taha ʻi he ʻaho ní ʻi he māmaní.

Ka ʻoku ʻi ai mo ha toe ʻuhinga kehe—lahi ange. ʻOku ʻi ai ha fuʻu fiemaʻu lahi ke fakamafola ʻa e ongoongoleleí ki he kakai ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke fiefia ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo ʻEne fuakavá. ʻOku ʻatā e hala ʻo e fuakavá ki he taha kotoa pē. ʻOku mau kōlenga atu ki he tokotaha kotoa pē ke nau ʻaʻeva mo kimautolu ʻi he hala ko iá. ʻOku ʻikai mo ha toe ngāue ʻe fuʻu fakalūkufua hono fakakau maí. He “ʻoku ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí kiate kinautolu kotoa pē te nau ui ki hono huafa toputapú, ʻi he moʻoni honau lotó” (Hilamani 3:27).

Koeʻuhí kuo fakafoki mai ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻoku lava ke maʻu ʻe he houʻeiki fafine mo e tangata tauhi fuakavá ʻa e “ngaahi tāpuaki fakalaumālie kotoa pē” ʻo e ongoongoleleí (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:18; tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻI hono fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní ʻi he 1836, naʻe hā mai ʻa ʻIlaisiā ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e ʻEikí. Ko ʻene taumuʻá? “Ke liliu ʻa e … fānaú ki he ngaahi tamaí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:15). Naʻe toe hā mai foki mo ʻIlaiase. Ko ʻene taumuʻá? Ke tuku mai kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele “ʻa e kuonga ʻo e ongoongolelei ʻo ʻĒpalahamé, ʻo pehē ʻe tāpuekina ʻiate kimaua mo homa hakó ʻa e ngaahi toʻu tangata kotoa pē ki mui ʻiate kimauá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:12). Ko ia ai, naʻe foaki ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo e totonu ke fakahoko ʻa e ngaahi tāpuaki makehe ʻo e fuakava faka-ʻĒpalahamé ki he niʻihi kehé.9

ʻOku tau fononga fakafoʻituitui mo fakalūkufua ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻi he Siasí. Hangē pē ko e fevahevaheʻaki ʻe he nofomalí mo e ngaahi fāmilí ha fetuʻutaki makehe ʻi he ongo tafaʻakí ʻa ia ʻokú ne fakatupu ha ʻofa makehe, ʻoku pehē pē mo hono faʻu ʻo e vā fetuʻutaki foʻoú ʻi he taimi ʻoku tau haʻisia ai ʻi he fuakavá ʻo fakahangatonu ki ʻolunga ki hotau ʻOtuá!

Mahalo ko e meʻa ʻeni naʻe ʻuhinga ki ai ʻa Nīfai ʻi heʻene pehē ko e ʻOtuá “ʻokú ne ʻofa ʻiate kinautolu ʻoku nau fie tali ia ke hoko ko honau ʻOtuá” (1 Nīfai 17:40). Ko e ʻuhinga totonu ʻeni ʻoku lava ai ke maʻu ʻe kinautolu kotoa pē ʻoku haʻisia mo fetuʻutaki vāofi mo e ʻOtuá, ko ha konga ʻo e fuakavá, ha ʻaloʻofa mo ha ʻofa makehe—pe hesed, ʻo aʻu “ki he toʻu tangata ʻe lauiafe” (Teutalōnome 7:9).

ʻOku liliu hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá ʻo taʻengata ʻi heʻetau fakahoko ha fuakava mo e Iá. ʻOkú ne tāpuekina kitautolu ʻaki ha ʻofa mo e ʻaloʻofa lahi ange.10 ʻOku tokoni ki hotau tuʻunga totonú mo e founga ʻe tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau aʻusia e tuʻunga te tau lava ʻo aʻusiá. Kuo talaʻofa mai te tau lava foki ʻo hoko ko ha “koloa makehe” kiate Ia (Saame 135:4).

Ngaahi Talaʻofá mo e Ngaahi Tāpuakí

Ko kinautolu ʻoku nau fakahoko ha ngaahi fuakava toputapu mo tauhi kinautolú, ʻoku talaʻofa kiate kinautolu ʻa e moʻui taʻengatá mo e hākeakiʻí, ʻa ia “ko e meʻaʻofa ʻoku mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14:7). Ko Sīsū Kalaisi ʻa e tokotaha ʻokú ne maluʻi ʻa e ngaahi fuakava ko iá (vakai, Hepelū 7:22; 8:6). Ko e kau tauhi fuakava ko ia ʻoku nau ʻofa ki he ʻOtuá pea tuku ke Ne ikunaʻi ʻa e ngaahi meʻa kehe kotoa pē ʻi heʻenau moʻuí, ʻokú Ne hoko ai ko e ivi tākiekina mālohi taha ʻi heʻenau moʻuí.

ʻOku tau maʻu ʻa e faingamālie ʻi hotau kuongá ni ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké mo ʻiloʻi ʻetau fehokotaki mo e kau pēteliake ʻo e kuonga muʻá. ʻOku ʻomi foki ʻe he ngaahi tāpuaki ko iá ha kihiʻi ʻata ʻo e meʻa ʻoku fakatoka mei muʻá.

ʻĪmisi
talanoa ʻa Sīsū mo Pita

Koeʻuhí ko ʻetau fuakava mo e ʻOtuá, he ʻikai ke Ne teitei fiu ʻi Heʻene feinga ke tokoniʻi kitautolú, pea he ʻikai ʻaupito ke tau teitei lava ʻo ikunaʻi ʻEne faʻa kātaki ʻaloʻofa kiate kitautolú.

ʻOku Lahi Hake Hoʻo ʻOfa Kiate Aú ʻIate Kinautolú ni? tā ʻe David Lindsley

Ko hotau uiuiʻi ko e kau ʻIsileli ʻo e fuakavá ke fakapapauʻi ʻoku ʻiloʻi ʻe he mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí ʻa e fiefia mo e ngaahi faingamālie ʻoku fekauʻaki mo hono fakahoko ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá. Ko ha ui ia ke poupouʻi ʻa e tangata mo e fefine, tamasiʻi mo e taʻahine tauhi fuakava kotoa pē, ke ne vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo kinautolu ʻoku nau ʻi he tuʻunga ʻo honau ivi tākiekiná. Ko ha ui foki ia ke poupouʻi mo fakalotolahiʻi ʻetau kau faifekaú, ʻa ia ʻoku ʻoatu fakataha mo e ngaahi fakahinohino ke papitaiso mo tokoni ke tānaki ʻa ʻIsilelí, koeʻuhí ke tau lava ʻo hoko fakataha ko e kakai ʻo e ʻOtuá pea te Ne hoko ko hotau ʻOtua (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:9).

Ko e tangata mo e fefine kotoa pē ʻoku kau ʻi he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea ʻokú ne fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻokú ne maʻu fakahangatonu e mālohi ʻo e ʻOtuá. ʻOku tau toʻo kiate kitautolu fakafoʻituitui ʻa e huafa ʻo e ʻEikí. ʻOku tau toʻo foki Hono huafá kiate kitautolu ko ha kakai. ʻI heʻetau loto-holi ke fakaʻaongaʻi ʻa e hingoa totonu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko ha founga mahuʻinga ia ke tau toʻo ai kiate kitautolu ʻa Hono huafá. Ko hono moʻoní, ko e ngāue ʻofa kotoa pē ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo hono kāingalotú ko hano fakahaaʻi ia ʻo e hesed ʻa e ʻOtua.

Ko e hā ne fakamoveteveteʻi ai ʻa ʻIsilelí? Koeʻuhí naʻe maumauʻi ʻe he kakaí ʻa e ngaahi fekaú pea tolomakaʻi ʻa e kau palōfitá. Naʻe tali mai ʻe ha Tamai ʻofa kae loto mamahi ʻaki ʻa hono fakamoveteveteʻi ʻo ʻIsileli ʻi he feituʻu mamaʻo mo ʻatā.11

Ka neongo ia, naʻá Ne fakamoveteveteʻi kinautolu ʻaki ha talaʻofa ʻe toe tānaki ʻa ʻIsileli ʻi ha ʻaho ki Heʻene tākangá.

Naʻe ʻoange ki he faʻahinga ʻo Siutá ʻa e fatongia ke teuteuʻi ʻa e māmaní ki he ʻuluaki hāʻele mai ʻa e ʻEikí. Mei he faʻahinga ko iá, naʻe ui ʻa Mele ke hoko ko e faʻē ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

Ko e faʻahinga ʻo Siosefá, ʻo fakafou ʻi hono ongo foha mo ʻAsinaté, ko ʻIfalemi mo Manase (vakai, Sēnesi 41:50–52; 46:20), naʻe fatongiaʻaki ke taki ʻi hono tānaki ʻo ʻIsilelí, ke teuteuʻi ʻa e māmaní ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e ʻEikí.

ʻI he faʻahinga vā fetuʻutaki ʻo e hesed, ʻoku fakanatula pē ʻa e finangalo ʻa e ʻOtuá ke tānaki ʻa ʻIsilelí. Ko Ia ʻa ʻetau Tamai Hēvaní! ʻOkú Ne finangalo ke fanongo ʻEne fānaú—ʻi he ongo tafaʻaki fakatouʻosi ʻo e veilí—ki he pōpoaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.

Ko ha Hala ʻo e ʻOfa

Ko e hala ʻo e fuakavá ko ha hala ia ʻo e ʻofa—ʻa e meʻa fakaofo ko ia ko e hesed, ʻa e fetauhiʻaki mo e fetokoniʻaki ko iá. Ko e ongoʻi ko ia ʻo e ʻofá ʻoku fakatauʻatāina mo langaki moʻui. Ko e fiefia lahi taha te ke aʻusiá ʻa e taimi ʻokú ke fonu ai ʻi he ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻEne fānaú kotoa.

Ko e ʻofa ki he ʻOtuá ʻo lahi ange ʻi ha toe taha pe ha toe meʻa, ko e tuʻunga ia ʻokú ne ʻomi ʻa e nonga, fiemālie, loto-falala, mo e nēkeneka moʻoní.

Ko e hala ʻo e fuakavá ʻoku fekauʻaki ia mo hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá—ʻa hotau vā fetuʻutaki ko e hesed mo Iá. ʻI he taimi ʻoku tau fakahoko ai ha fuakava mo e ʻOtuá, kuo tau fakahoko ha fuakava mo Ia ʻa ia te Ne tauhi maʻu pē ʻEne folofolá. Te Ne fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē te Ne lavá, ʻo ʻikai ke kaunoa ʻi heʻetau tauʻatāina ke filí, ke tokoniʻi kitautolu ke tau tauhi haʻatautolú.

ʻOku kamata pea fakaʻosi ʻaki e Tohi ʻa Molomoná ʻa e fakafekauʻaki mo e fuakava taʻengata ko ʻení. Mei hono peesi talamuʻakí ki he ngaahi fakamoʻoni fakaʻosi ʻa Molomona mo Molonaí, ʻoku fakamatala ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he fuakavá (vakai, Molomona 5:20; 9:37). “Ko hono ʻomi ko ia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakaʻilonga ia ki he māmaní kātoa kuo kamata ke tānaki ʻe he ʻEikí ʻa ʻIsileli mo fakahoko ʻa e ngaahi fuakava naʻá Ne fai mo ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé.”12

Siʻoku kāinga ʻofeina, kuo ui kitautolu ʻi he kuonga mahuʻinga ko ʻeni ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní ke akoʻi ʻa māmani fekauʻaki mo e fakaʻofoʻofa mo e mālohi ʻo e fuakava taʻengatá. ʻOku falala mai ʻetau Tamai Hēvaní ke tau fai e ngāue maʻongoʻongá ni.

Naʻe fakahoko foki ʻa e pōpoakí ni ʻi ha fakataha fakatakimuʻa ʻo e konifelenisi lahí ʻi he ʻaho 31 ʻo Māʻasi 2022.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Russell M. Nelson, “Children of the Covenant,” Ensign, May 1995, 32:

  2. Ko e fuakava foʻou mo taʻengatá ʻa e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku kau ai ʻa e ngaahi ouau mo e ngaahi fuakava kotoa pē ʻoku fie maʻu ki hotau fakamoʻuí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 66:2). ʻOku “foʻou” ia ʻi ha taimi pē ʻoku fakafoʻou pe fakafoki mai ai ia ʻe he ʻEikí, pea ʻoku “taʻengata” ia he ʻoku ʻikai ke liliu.

  3. Ko ha fealeaʻaki mahino fekauʻaki mo e hesed pea mo e fuakava taʻengatá ʻoku maʻu ia ʻia Kerry Muhlestein, God Will Prevail: Ancient Covenants, Modern Blessings, and the Gathering of Israel (2021).

  4. Russell M. Nelson, ʻi he “Special Witnesses of Christ,” Liahona,, Apr. 2001, 7.

  5. ʻOku ʻuhinga ʻa e foʻi lea faka-Hepelū ko e ʻIsimeʻeli “ʻoku fanongo ʻa e ʻOtuá” (Bible Dictionary, “Ishmael”).

  6. “Ko e tuí naʻe maʻu ai ʻe Sela ʻa e mālohi ke tuʻituʻia ai iá, pea fanauʻi ʻe ia ʻa e tama ka kuo lahi ʻene motuʻá, he naʻá ne pehē, ʻoku moʻoni ia ʻa ia kuo fakaʻiló” (Hepelū 11:11).

  7. Bible Dictionary, “Israel.”

  8. Vakai, Bible Dictionary, “Peculiar”; “Hebrew and Chaldee Dictionary,” Strongʻs Exhaustive Concordance of the Bible (1984), 82, word 5459.

  9. Vakai, Palesiteni Russell M. Nelson, “Thanks for the Covenant” (fakataha lotu ʻa e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi, 22 Nōvema 1988), 5, speeches.byu.edu.

  10. “Ko e ngaahi fuakava kotoa pē mo e ʻOtuá ko ha faingamālie ia ke ofi ange ai kiate Ia. Ki ha taha pē ʻoku fakakaukauloto ki he meʻa kuó ne ongoʻi ko e ʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻoku faingataʻa ke tukunoaʻi ʻa hono fakamālohia ʻo e haʻi ko iá pea tauhi ke vāofi ange ʻa e vā fetuʻutaki ko iá (Henry B. Eyring, “(Making Covenants with God” [Brigham Young University fireside, Sept. 8, 1996], 3, speeches.byu.edu).

  11. “Ka neongo iá, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa hono fakamoveteveteʻi ko ʻeni ʻo Hono kakai filí ʻi he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní ke tāpuakiʻi ai e ngaahi puleʻanga ko iá” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ʻIsileli,” scriptures.ChurchofJesus Christ.org; vakai foki, Sēkope 5:1-8, 20).

  12. Russell M. Nelson, “Ko e Kahaʻu ʻo e Siasí: Ko Hono Teuteu ʻo e Māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí,” Liahona ʻEpeleli 2020, 9.